ZAGREB, 17. srpnja (Hina) - Prijedlog Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, usuglašen je s predstavnicima manjina, a radna skupina uputit će ga Vladi u ostavci za sjednicu koja će se najvjerojatnije održati početkom idućega
tjedna, doznaje se popodne u Banskim dvorima.
ZAGREB, 17. srpnja (Hina) - Prijedlog Ustavnog zakona o pravima
nacionalnih manjina, usuglašen je s predstavnicima manjina, a
radna skupina uputit će ga Vladi u ostavci za sjednicu koja će se
najvjerojatnije održati početkom idućega tjedna, doznaje se
popodne u Banskim dvorima. #L#
Nakon suglasja s predstavnicima manjina, dogovor će se, kroz
konzultacije, pokušati postići i s političkim strankama.
Članovi Vladine radne skupine za izradu zakona procjenjuju da je za
postizanje političkog dogovora otvorenim ostalo samo pitanje tzv.
pozitivne diskriminacije, odnosno prava pripadnika manjina na dva
glasa na izborima - za neku političku stranku ili pojedinca te za
predstavnike manjine.
Predloženi Ustavni zakon, u tom pogledu, nudi alternativu, s tim da
bi u obje varijante u Hrvatskom saboru sjedilo po pet manjinskih
zastupnika, koliko ih sjedi i u sadašnjem sazivu.
Po obje varijante, sa i bez dvostrukog prava glasa, manjinama koje
čine više od 1,5 posto stanovništva (Srbi), jamči se najmanje jedno
mjesto u Saboru, odnosno onoliko zastupnika koliko puta je u broju
izašlih birača pripadnika manjine sadržan prosječan broj birača
koji su glasali temeljem općeg i jednakog biračkog prava za jednog
zastupnika (tzv. nefiksna kvota).
U prvoj varijanti, s dvostrukim pravom glasa, manjinama čiji je
udjel u stanovništvu manji od 1,5 posto, najmanji broj zastupnika
(jedne ili više manjina) odredio bi se izbornim zakonom.
Alternativom, koja ne uključuje dvostruko pravo glasa, pripadnici
manjina čiji je udio u stanovništvu manji od 1,5 posto imaju pravo
izabrati najmanje četiri zastupnika sukladno izbornom zakonu.
Pripadnicima manjina jamči se pravo na zastupljenost u
predstavničkim tijelima općina, gradova i županija.
Novost je manjinska samouprava u jedinicama lokalne i regionalne
samouprave. Manjinske samouprave birale bi se u jedinicama u kojima
pripadnici pojedine manjine čine najmanje 1,5 posto ukupnog
stanovništva ili na području kojih živi više od 200 (općine i
gradovi), odnosno 500 (županije) pripadnika pojedine manjine.
U manjinsku samoupravu općine biralo bi se deset članova, grada 15,
a u manjinsku samoupravu županije 25 članova pripadnika manjine.
Kandidate za članove samouprava, odnosno manjinske zastupnike
predlagale bi udruge te određeni broj pripadnika manjina.
Manjinske samouprave imale bi pravo predlagati raspravu o
pojedinim pitanjima od značenja za nacionalnu manjinu, predlagati
mjere za unapređenje položaja manjine itd.
Na razini države osnovao bi se savjet za nacionalne manjine koji bi,
uz ostalo, imao pravo predlagati gospodarske, socijalne i druge
mjere na područjima gdje tradicionalno ili u znatnijem broju žive
pripadnici manjina, a sve da se sačuva njihovo postojanje. Savjet
bi raspoređivao proračunska sredstva namjenjena manjinama.
Članove savjeta imenovala bi Vlada - sedam iz redova osoba koje
predlože manjinske samouprave, te pet iz reda istaknutih javnih
djelatnika. Članovi savjeta su i manjinski zastupnici u Saboru.
U predloženom Ustavnom zakonu stoji odredba da se ništa u tom zakonu
neće tumačiti kao da uključuje bilo kakvo pravo na obavljanje bilo
kakve djelatnosti ili izvršavanje čina suprotnih temeljnim
načelima međunarodnog prava, te posebice suverenosti,
jedinstvenosti, teritorijalne cjelovitosti i nezavisnosti
Hrvatske.
(Hina) bm