ZAGREB, 31. srpnja (Hina) - Umjesto dosadašnje dvije manjinske samouprave, predviđene za srpsku manjinu Pismom namjere Vijeća Europe, prijedlog ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina predviđa manjinsku samoupravu na cijelom
području RH po jednakim standardima za sve manjine, istaknuo je danas u Saboru potpredsjednik Vlade Goran Granić.
ZAGREB, 31. srpnja (Hina) - Umjesto dosadašnje dvije manjinske
samouprave, predviđene za srpsku manjinu Pismom namjere Vijeća
Europe, prijedlog ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina
predviđa manjinsku samoupravu na cijelom području RH po jednakim
standardima za sve manjine, istaknuo je danas u Saboru
potpredsjednik Vlade Goran Granić.#L#
Obrazlažući prijedlog ustavnog zakona Granić je istaknuo da je
rasprava o zakonu s predstavnicima manjina bila prožeta "deficitom
povjerenja".
Dodao je da je to rezultat "proteklog ratnog razdoblja i
uključivanje dijela nacionalne manjine u agresiju". Granić je
naglasio da se prijedlog ustavnog zakona o nacionalnim manjinama ne
donosi radi te prošlosti, već radi zaštite prava manjina i
doprinosa razvoju multikulturalnosti i tolerancije u Hrvatskoj.
Istaknuo je da u razgovorima Vlade s predstavnicima manjina o
prijedlogu ustavnog zakona nije sudjelovao saborski zastupnik
srpske manjine Milan Đukić, te je stoga Vlada razgovarala s
predstavnicima udruga srpske zajednice.
Sporni članak ustavnog zakona o izboru predstavnika nacionalnih
manjina u Sabor, prema Graniću već predstavlja "pozitivnu
diskriminaciju" koju traže manjine, jer će manjinski zastupnik
biti izabran s puno manje glasova nego zastupnici s lista
političkih stranaka.
Predloženo rješenje smatra kompromisom, između prijedloga
vladajuće koalicije da se predstavnici manjina biraju sa
stranačkih lista, te zahtjeva manjina za "dva glasa", odnosno za
opće liste i izbor manjinskog zastupnika.
Granić je dodao da se Vlada zalaže za izbor predstavnika manjina u
Sabor jer je to već postala dobra hrvatska tradicija, ali je
naglasio da ne postoje nikakve međunarodne obveze i europski
standardi po kojima bi se to moralo učiniti. To je, tvrdi,
isključivo pitanje političke volje u Hrvatskoj.
Vlada u prijedlogu ustavnog zakona o nacionalnim manjinama nije
nabrajala manjine, jer to smatra općim zakonom, koji svakoj manjini
daje jednaka prava, ali je rekao da ta mogućnost ostaje otvorena.
Saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav, te Odbor za
zakonodavstvo, i Odbor za lokalnu i regionalnu samoupravu, zalažu
se za nabrajanje nacionalnih manjina i to: albanske, austrijske,
bošnjačke, bugarske, crnogorske, češke, mađarske, makedonske,
njemačke, poljske, romske, rumunjske, ruske, rusinske, slovačke,
slovenske, srpske, talijanske, turske, ukrajinske, vlaške i
židovske.
U ime tih Odbora, Josip Leko (SDP), rekao je da se zalažu za izbor
predstavnika manjina s općih izbornih lista. Predsjednik Pododbora
za manjine Borislav Graljuk, zatražio je, između ostalog, da se
ustavnim zakonom o manjinama predstavnicima manjina daju dva
izborna glasa, kako bi mogli glasovati za opće liste i za
predstavnika manjina.
(Hina) daju/ggrb az