ZAGREB, 29. srpnja (Hina) - Iako je u okviru reforme pravosuđa nedavno izmijenjena trećina Zakona o kaznenom postupku (ZKP) Ministarstvo pravosuđa u materijalu pod nazivom "O reformi pravosuđa i njezinim pravcima" predlaže donošenje
novog ZKP-a.
ZAGREB, 29. srpnja (Hina) - Iako je u okviru reforme pravosuđa
nedavno izmijenjena trećina Zakona o kaznenom postupku (ZKP)
Ministarstvo pravosuđa u materijalu pod nazivom "O reformi
pravosuđa i njezinim pravcima" predlaže donošenje novog ZKP-a.#L#
Izmjene ZKP-a koje su stupile na snagu krajem svibnja ove godine
Ministarstvo smatra tek prvim korakom u reformi kaznenog
postupovnog zakonodavstva. One bi trebale pridonijeti ubrzanju i
učinkovitosti vođenja kaznenog postupka i sprečavanju
neutemeljenog progona i osuda nevinih osoba.
Novi sustav kaznenog postupka u kojem istražni sudac više ne bi
vodio istragu već bi samo odlučivao o pravima i slobodama osobe
protiv koje državno odvjetništvo provodi radnje radi prikupljanja
podataka o kaznenom djelu i počinitelju, po mišljenju Ministarstva
zahtjeva donošenje novog ZKP-a jer je riječ o velikoj koncepcijskoj
promjeni.
Istodobno zbog nove uloge državnog odvjetništva, policije i suda u
prethodnom postupku i drugačijeg modela vođenja kaznenog postupka
u Ministarstvu smatraju da su nužne i izmjene zakona o državnom
odvjetništvu, policiji i sudovima.
Ukidanje sudske istrage i drugačije uređenje prethodnog postupaka
prevladavajući je trend u europskom zakonodavstvu, a istražni
sudac se ne predviđa ni u Nacrtu sustava kaznenog prava stručne
skupine Europske unije, tvrde u Ministarstvu.
Izostavljanjem istražnog suca državni bi odvjetnik postao subjekt
s najvišim stupnjem aktivnosti u cjelini kaznenog postupka,
osobito istraživanja kaznenog djela. Tužitelj bi osobnim
istraživanjima pripremao optuženje i snosio rizik neuspjeha, dok
bi sud imao nadzor nad postupanjem i donosi odluke.
Nova uloga državnog odvjetnika znači i drugačiji odnos s policijom.
Državni odvjetnik postaje operativno tijelo koje mora imati na
raspolaganju istražne jedinice s pravom nadzora nad njihovim radom
i izdavanjem obvezujućih naloga.
Zbog takve uloge državnog odvjetnika morala bi se propisati i nova
uloga istražnog suca kao suca prethodnog postupka, promijeniti
odredbe o pritvoru i vođenju glavne rasprave, te o redovnim i
izvanrednim pravnim lijekovima.
Sve to zahtijevat će organizacijske i kadrovske promjene u državom
odvjetništvu uz povećan nadzor nad radom državnih odvjetnika i
zamjenika, kažu u Ministarstvu.
Suci i državni odvjetnici statusno bi se izjednačili, a osigurala
bi im se pomoć stručnjaka za knjigovodstvo i bankarstvo.
U Ministarstvu najavljuju i modernizaciju Kaznenog zakona, te
njegovo usklađivanje s međunarodnim konvencijama radi pripreme za
ulazak u Europsku uniju.
Kaznena djela gospodarskog kriminaliteta treba propisati u skladu
s odnosima utemeljenim na privatnom vlasništvu. Treba ponovno
uvesti kazneno djelo pljačke s maksimalnom kaznom zatvora,
povećati kazne za nesavjesno gospodarskog poslovanja, sklapanje
štetnog ugovora, zloporabe položaja i ovlasti, zloporabe u
obavljanju dužnosti državne vlasti i pronevjere, ta pooštriti
kazne za primanje i davanje mita, smatraju u Ministarstvu.
Propisalo bi se i kazneno djelo kršenja zakona od strane suca, te
dopunila kaznena djela kojima se opstruira pravda.
Među ostalim Ministarstvo pravosuđa u dokumentu "O reformi
pravosuđa i njezinim pravcima" predlaže razmatranje uvođenja kazne
doživotnog zatvora i produljenje rokova zastara.
(Hina) ggrb so