VOA-30.VI. - ZAPADNI BALKAN DALEKO OD UNIJE

GLAS AMERIKE - VOA 30. VI. 2002. Hrvatska u očima europske statistike Statistički ured Europske unije upravo je objavio statistički godišnjak za zemlje ? kandidate za ulazak u EU i države jugoistočne Europe. Službeni statistički podatci smatraju se najboljim, najtočnijim i najobjektivnijim pokazateljem trendova u ovim zemljama. Prva je poruka da je službena statistika strogo odijelila kandidatske zemlje, uključujući i Tursku koja je kandidat bez otvorenih pregovora, od država jugoistočne Europe, čime je još jednom potvrđeno ? sada načinom statističke obrade ? da Unija ove dvije skupine tretira kao dva posve odvojena svijeta. Drugi je dio poruke da je ovo već druga godina kako Unijinu statistiku, što znači čitavu mrežu pokazatelja putem kojih se vidi dokle je pojedina zemlja uznapredovala u integracijskom putu, zanimaju i zemlje donedavne kontinentalne 'sive zone', države jugoistoka Europe ili kako ponekad kažu u Bruxellesu, 'zapadnog Balkana'. Statistički pokazatelji za pet zemalja regije puno su škrtiji od opširnih analiza kandidatskih država, no oni, čak i tako suhi, govore dovoljno. Osnovno je da je ovaj najsvježiji statistički uradak potvrdio kolike su međusobne razlike pet država jugoistočne Europe ali i koliki jaz u većini pokazatelja vezanih za gospodarstvo i ekonomski napredak postoji između kandidata za Uniju i 'kandidata za kandidate'. Podatak za sebe jest i napomena Eurostata da većinu podataka iz Bosne i Hercegovine nije dobio jer ne postoji državna statistika, što upućuje koliko je Bosna i Hercegovina dramatično daleko od pojma funkcionirajuće države. Statistika će upozoriti da je, primjerice, u Estoniji za deset godina nacionalni dohodak udvostručen a u Hrvatskoj prepolovljen, da je nezaposlenost u Hrvatskoj u porastu i da je postotak službeno nezaposlenog radno sposobnog stanovništva 42 posto, najmanje u regiji, ali mnogo, mnogo više nego kod kandidata. Po većini podataka koji prate rast životnog standarda Hrvatska je uznapredovala, drastično se razlikujući od regije, ali je još uvijek iza kandidatskih zemalja. Ovo se odnosi na, recimo, broj mobilnih telefona na stotinu stanovnika ili broj liječnika i zubara na stotinu tisuća ljudi, iako po procjeni očekivanja dužine života Hrvati mogu računati na vijek duži od vijeka dobrog dijela stanovnika kandidatskih država. U Hrvatskoj se na cestama gine manje nego u Sloveniji ali iznad Unijina prosjeka. Prosječna je plaća uposlenog Hrvata 637 eura, što znači da je viša od većine prosjeka u Unijinoj čekaonici, no tu plaću prima manje od polovice radno aktivnog stanovništva. Izravna strana ulaganja u Hrvatsku najviša su među zemljama regije no zanemarljiva u usporedbi s količinom ulaska stranog kapitala u kandidatske zemlje. Posebno je iznenađujući podatak po kome Hrvatska u usporedbi sa svim zemljama obrađenim u ovoj statistici ima jednu od najnižih kamatnih stopa! Povoljni su pokazatelji također da Hrvatska na tržištu Unije realizira 54 posto izvoza u čemu najveći dio otpada na industrijske proizvode. Po tome je Hrvatska blizu kandidatskim zemljama i daleko od država jugoistočne Europe koje glavninu izvoza u Uniju ostvaruju plasmanom poljoprivrednih proizvoda. Zaključak se neće svidjeti hrvatskim ušima ? iako je objektivan presjek stvarnog stanja stvari. Statistika tvrdi da je Hrvatska još vrlo daleko od većine prosjeka kojih ostvaruju zemlje ? kandidati za Europsku uniju. Pri tome nije nikakva utjeha da su njezini pokazatelji znatno povoljniji od onih u zemljama jugoistočne Europe. Kao takvu, statistiku valja prihvatiti jer predstavlja trenutak istine potvrđujući da Hrvatska nije ni blizu stanju u kojem će moći bez pretjerivanja ustvrditi da je spremna za ulazak u Europsku uniju. (VOA)