WASHINGTON, 22. srpnja (Hina/Reuters) - Znanstvenici su u Brazilu pronašli ostatke jednoga od najčudnijih dosad otkrivenih bića - velikoga letećeg gmaza koji je živio u doba dinosaura.
WASHINGTON, 22. srpnja (Hina/Reuters) - Znanstvenici su u Brazilu
pronašli ostatke jednoga od najčudnijih dosad otkrivenih bića -
velikoga letećeg gmaza koji je živio u doba dinosaura. #L#
Brazilski znanstvenici Alexander Kellner i Diogenes de Almeida
Campos pronašli su i opisali dosad nepoznatu vrstu pterosaura,
krilatih gmazova srodnih dinosaurima.
Otkriće nije bitno samo zbog strašno ružnog izgleda te životinje, s
nazubljenom krestom na glavi, nego i zbog načina na koji se hranila.
Znanstvenici su je prozvali thalassodromeus sethi, prema Sethu,
staroegipatskome bogu zla i kaosa.
Thalassodromeus je živio prije 110 milijuna godina, imao je glavu
duljine 1,2 metra, raspon krila od 4,6 metara i tijelo duljine 1,8
metara.
U potrazi za hranom taj je leteći gmaz vjerojatno lebdio nisko iznad
vode u lagunama dodirujući vodu donjim dijelom kljuna kako bi bio
spreman zgrabiti svaku ribu ili ljuskavca na kojega bi naišao.
Znanstvenici su to zaključili usporedivši usta thalassodromeusa,
čiji kljun završava u obliku škara, s kljunom današnje ptice pod
nazivom rynchops koja baš tako leti iznad vode.
Najupadljivija karakteristika thalassodromeusa je duga, tanka
kresta na glavi u obliku slova V koja izgleda poput golema noža.
Sama kresta na glavi čini gotovo tri četvrtine glave te životinje.
Za usporedbu, to je najveća slična kresta bilo kojega izumrlog ili
živog kralješnjaka, s iznimkom jedne druge vrste pterosaura.
"Ovo je vrlo blizu krajnjim granicama čudnoga, ali pterosauri su i
inače bili vrlo čudne životinje", smatra Christopher Bennett,
stručnjak za pterosaure Sveučilišta Bridgeport iz Connecticuta.
Kresta je prekrivena mrežom žljebova kojima su prolazile krvne
žile, a to je pterosauru vjerojatno omogućavalo reguliranje
tjelesne topline.
Christopher Bennett misli da je to logičan zaključak, ali i da
postoji mnogo dokaza za zaključak da je kresta služila za
privlačenje suprotnoga spola.
Pterosauri nisu bili dinosauri, ali su bili vrlo uspješna vrsta
gmazova. I jedni i drugi pojavili su se prije oko 225 milijuna
godina, u razdoblju trijas, a živjeli su sve do prije 65 milijuna
godina, kad je asteroid ili neko drugi svemirsko tijelo udarilo u
Zemlju.
Prema nekim pronađenim fosilima, znanstvenici pretpostavljaju da
su neki pterosauri imali kožu sličnu krznu. Thalossodromeus je
živio usred razdoblja krede, posljednjeg razdoblja u kojemu su
živjeli dinosauri.
O pterosaurima se zna vrlo malo jer njihove lagane kosti nisu bile
pogodne za fosilizaciju.
Pterosauri su bili prvi leteći kralješnjaci na Zemlji, a pojavili
su se milijune godina prije prvih ptica i šišmiša. Alexander
Kellner thallassodromeusa opisuje na temelju dobro očuvane lubanje
pronađene 1983. na nalazištu Santana Formation u sjeveroistočnome
Brazilu, a uz lubanju su pronađene i ostale kosti, što je omogućilo
utvrđivanje raspona krila i veličine tijela.
(Hina) rug dgk