HR-BANKE-POSLOVANJE-Bankarstvo UGOVOR ZABE I EBRD-A O SUDJELOVANJU U RIZIKU PRI KREDITIRANJU UGOVOR ZABE I EBRD-A O SUDJELOVANJU U RIZIKU PRI KREDITIRANJU POLJOPRIVREDNIKA Zagrebačka banka (ZABA) i Europska banka za obnovu i razvitak
(EBRD) potpisali su u ugovor o podjeli rizika pri kreditiranju osoba koje se bave uzgojem, preradom i trgovinom žitarica (pšenica, kukuruz, ječam, suncokretove sjemenke, soja i dr.), izvijestili su danas iz ZABA-e. Tim je sporazumom, potpisanim u srijedu, 17. srpnja, ZABA odredila iznos od 71 milijuna eura, odnosno 530 milijuna kuna za poslove kreditiranja poljoprivrednog sektora, gdje se pored uobičajenih instrumenata osiguranja prvi put koriste i žitarice kao instrument osiguranja. EBRD, pak, temeljem spomenutog ugovora ZABA-i jamči naplatu 35 posto njenih ukupnih potraživanja po osnovi tako odobrenih kredita, dok Zagrebačka banka snosi 65 posto rizika ukupnih potraživanja. Time je prvi put u Hrvatskoj omogućeno financiranje poljoprivrednog sektora kroz kreditiranje uz mogućnost kolateralizacije žitarica, bez obzira što još uvijek ne postoji regulatorni pravni okvir koji bi zaštitio kreditora i definirao upotrebu žitarica kao robe, odnosno instrument osiguranja (tzv.
UGOVOR ZABE I EBRD-A O SUDJELOVANJU U RIZIKU PRI KREDITIRANJU
POLJOPRIVREDNIKA
Zagrebačka banka (ZABA) i Europska banka za obnovu i razvitak
(EBRD) potpisali su u ugovor o podjeli rizika pri kreditiranju
osoba koje se bave uzgojem, preradom i trgovinom žitarica (pšenica,
kukuruz, ječam, suncokretove sjemenke, soja i dr.), izvijestili su
danas iz ZABA-e.
Tim je sporazumom, potpisanim u srijedu, 17. srpnja, ZABA odredila
iznos od 71 milijuna eura, odnosno 530 milijuna kuna za poslove
kreditiranja poljoprivrednog sektora, gdje se pored uobičajenih
instrumenata osiguranja prvi put koriste i žitarice kao instrument
osiguranja.
EBRD, pak, temeljem spomenutog ugovora ZABA-i jamči naplatu 35
posto njenih ukupnih potraživanja po osnovi tako odobrenih
kredita, dok Zagrebačka banka snosi 65 posto rizika ukupnih
potraživanja.
Time je prvi put u Hrvatskoj omogućeno financiranje
poljoprivrednog sektora kroz kreditiranje uz mogućnost
kolateralizacije žitarica, bez obzira što još uvijek ne postoji
regulatorni pravni okvir koji bi zaštitio kreditora i definirao
upotrebu žitarica kao robe, odnosno instrument osiguranja (tzv.
"warehouse receipt financing").