HR-SABOR-BANKE-Vlada SABOR RASPRAVIO PRIJEDLOG ZAKONA O BANKAMA SABOR RASPRAVIO PRIJEDLOG ZAKONA O BANKAMA Hrvatski sabor razmotrio je danas Konačni prijedlog zakona o bankama, za koji Odbor za financije i državni proračun traži treće
čitanje, a klubovi zastupnika su, u raspravi, upozorili na potrebu jačanja nadzora nad poslovanjem banaka. Josip Leko (Klub SDP-a) ocijenio je da će predloženi zakon potaknuti tržišnu utakmicu u bankama i financijskom poslovanju. Podržao je namjeru zakona da preciznije, oštrije i jače utvrdi odgovornost članova uprava i nadzornih odbora banaka.Upozorio je da Hrvatska nema sređene evidencije u zemljišnim knjigama, prometu dionica i dioničarima, u čemu je, kaže, rizična strana predloženog zakona. Jadranko Mijalić (Klub HSLS-a) lošim smatra što se zakon zaustavlja na konceptu univerzalne banke, umjesto da predvidi mogućnost osnivanja različitih tipova banaka, posebno mikrofinancijskih institucija. Ovako definiran bankarski sustav neće moći odgovoriti na potrebe male privrede, a iskustvo zapadnih zemalja pokazuje da je, u uvjetima globalizacije i okrupnjavanja bankarskog sustava, razvitak mikrofinancijskih institucija od posebnog značaja. Predlagatelj bi, rekao je, trebao razmisliti i o redefiniranju
SABOR RASPRAVIO PRIJEDLOG ZAKONA O BANKAMA
Hrvatski sabor razmotrio je danas Konačni prijedlog zakona o
bankama, za koji Odbor za financije i
državni proračun traži treće čitanje, a klubovi zastupnika su, u
raspravi, upozorili na potrebu jačanja nadzora nad poslovanjem
banaka.
Josip Leko (Klub SDP-a) ocijenio je da će predloženi zakon
potaknuti tržišnu utakmicu u bankama i financijskom poslovanju.
Podržao je namjeru zakona da preciznije, oštrije i jače utvrdi
odgovornost članova uprava i nadzornih odbora banaka.
Upozorio je da Hrvatska nema sređene evidencije u zemljišnim
knjigama, prometu dionica i dioničarima, u čemu je, kaže, rizična
strana predloženog zakona.
Jadranko Mijalić (Klub HSLS-a) lošim smatra što se zakon zaustavlja
na konceptu univerzalne banke, umjesto da predvidi mogućnost
osnivanja različitih tipova banaka, posebno mikrofinancijskih
institucija. Ovako definiran bankarski sustav neće moći odgovoriti
na potrebe male privrede, a iskustvo zapadnih zemalja pokazuje da
je, u uvjetima globalizacije i okrupnjavanja bankarskog sustava,
razvitak mikrofinancijskih institucija od posebnog značaja.
Predlagatelj bi, rekao je, trebao razmisliti i o redefiniranju
minimalnog iznosa temeljnog kapitala potrebnog za osnivanje banke.
Smatra da bi taj iznos trebao biti niži od predviđenih 40 milijuna
kuna, a temeljni kapital za osnivanje štedionice s 20 bi trebalo
smanjiti na 10 milijuna kuna.
Komentirajući navode zamjenika ministra financija Damira Kuštraka
o dvije milijarde kuna dobiti bankarskog sustava u prošloj godini,
Zlatko Mateša (HDZ) upozorio je da je apsurdna tako visoka dobit u
gospodarstvu "koje je na izdisaju". Takav podatak tumači
činjenicom da je većina bankarskih plasmana išla prema građanima i
državi, a manji dio prema gospodarstvu. Ocijenio je da bi nadzor nad
bankarskim sustavom trebalo izdvojiti iz Središnje banke i
osnovati agenciju za nadzor financijskog sustava u cjelini.
Najavio je da će HDZ predložiti zakon o obveznom reinvestiranju
dijela prikupljene štednje na lokalnoj razini, gdje je ta štednja
prikupljena.
Luka Rojić (Klub HSS-a) smatra pak da bi predlagatelj trebao
razmotriti osnivanje antimonopolističke agencije u bankarskom
sustavu, koja bi bila pandan Agenciji za zaštitu tržišnog
natjecanja. Predložio je da se nadzor, uz HNB, zakonom povjeri i
drugim institucijama, a posebno Državnoj agenciji za sanaciju
banaka.
Anto Kovačević (HSP/HKDU) drži da je predloženi zakon rezultat
pritisaka MMF-a, što, kaže, dovodi u pitanje ustavne osnove za
njegovo donošenje.
Sabor je, u prijepodnevnom dijelu sjednice, započeo i raspravu o
zakonskom prijedlogu kojim bi se štedno-kreditnim zadrugama dala
mogućnost obavljanja poslova platnog prometa za svoje zadrugare.