HR-SABOR-Vlada SABOR PRIHVATIO PAKET FINANCIJSKIH ZAKONA SABOR PRIHVATIO PAKET FINANCIJSKIH ZAKONA Hrvatski sabor prihvatio je danas četiri zakona, čija je svrha urediti bankarsko tržište i tržište vrijednosnih papira. U tom paketu je
i Zakon o bankama, po kojemu temeljni kapital potreban za osnivanje banke iznosi 40 milijuna kuna. Bivšim štedionicama, koje su, do konca prošle godine, temeljni kapital povećale na 20 milijuna kuna, omogućeno je da rad nastave kao banke. Zakon HNB-u daje mogućnost nadzora nad pravnim osobama povezanim s bankom, ovlaštenje da prati poslovne aktivnosti banaka i skupine banaka koje bi za cilj mogle imati ograničavaje tržišnog natjecanja. Središnja banka će ubuduće propisivati obvezu formiranja rezervi za sve banke, s pravom da veću rezervu propiše bankama koje posluju s većim rizikom, a visina obvezne rezerve ovisit će o HNB-ovoj procjeni rizičnosti poslovanja banke. Većinom glasova odbačen je prijedlog Odbora za financije da se zakonski tekst proslijedi u treće čitanje. Odbor je to predložio s pojašnjenjem da bi ovakav zakon u neravnopravan položaj doveo manje banke i štedionice, koje nisu u mogućnosti u kratkom roku prikupiti potrebnih 40 milijuna kuna temeljnog kapitala.
SABOR PRIHVATIO PAKET FINANCIJSKIH ZAKONA
Hrvatski sabor prihvatio je danas četiri zakona, čija je svrha
urediti bankarsko tržište i tržište vrijednosnih papira.
U tom paketu je i Zakon o bankama, po kojemu temeljni kapital
potreban za osnivanje banke iznosi 40 milijuna kuna.
Bivšim štedionicama, koje su, do konca prošle godine, temeljni
kapital povećale na 20 milijuna kuna, omogućeno je da rad nastave
kao banke.
Zakon HNB-u daje mogućnost nadzora nad pravnim osobama povezanim s
bankom, ovlaštenje da prati poslovne aktivnosti banaka i skupine
banaka koje bi za cilj mogle imati ograničavaje tržišnog
natjecanja.
Središnja banka će ubuduće propisivati obvezu formiranja rezervi
za sve banke, s pravom da veću rezervu propiše bankama koje posluju
s većim rizikom, a visina obvezne rezerve ovisit će o HNB-ovoj
procjeni rizičnosti poslovanja banke.
Većinom glasova odbačen je prijedlog Odbora za financije da se
zakonski tekst proslijedi u treće čitanje. Odbor je to predložio s
pojašnjenjem da bi ovakav zakon u neravnopravan položaj doveo manje
banke i štedionice, koje nisu u mogućnosti u kratkom roku prikupiti
potrebnih 40 milijuna kuna temeljnog kapitala.
Umjesto tog zaključka, prihvaćen je Vladin amandman kojim je malim
bankama i štedioncama produžen rok za usklađivanje temeljnog
kapitala s novim zakonom do 2006.
Na prijedlog klubova vladajuće koalicije, prihvaćeni su i
zaključci kojima je Vlada obvezana da do kraja godine Saboru
predloži program obavljanja nadzora nad financijskim
institucijama i zakon o osnivanju mikrokreditnih i jamstvenih
institucija, unatoč protivljenju oporbe, koja smatra da su ta
pitanja trebala biti riješena u okviru Zakona.
Zaključkom je Državnoj reviziji omogućen uvid u poslovanje banaka,
čime se omogućuje izvršenje ranijega saborskog zaključka o
menadžerskim kreditima.
Zakonom o štedno-kreditnim zadrugama tim je zadrugama omogućeno
samostalno obavljanje platnog prometa za vlastite zadrugare. Vlada
je odustala od rješenja da ŠKZ poslove platnog prometa mogu
obavljati isključivo putem ugovora s poslovnom bankom.
Prihvaćen je i Zakon o tržištu vrijednosnih papira, s ojačanom
ulogom Komisije za vrijednosne papire, koja će ubuduće moći
zabranjivati i suspendirati aktivnosti na burzi, izmijeniti ili
brisati pravila burze ili Središnje depozitarne agencije.
Novim Zakonom o preuzimanju dioničkih društava ozakonjena je
obveza objavljivanja ponude za preuzimanje dionica iznad 25
posto.