LJUBLJANA, 27. lipnja (Hina) - Broj osoba koje se tuže na psihičke smetnje u Sloveniji zadnjih deset godina raste stopom od deset posto godišnje, pa psihijatri već govore o "tranzicijskim neurozama" koje uzrokuju stresovi i socijalni
problemi velikih društvenih promjena, ponajprije nezaposlenost i smanjena društvena solidarnost.
LJUBLJANA, 27. lipnja (Hina) - Broj osoba koje se tuže na psihičke
smetnje u Sloveniji zadnjih deset godina raste stopom od deset
posto godišnje, pa psihijatri već govore o "tranzicijskim
neurozama" koje uzrokuju stresovi i socijalni problemi velikih
društvenih promjena, ponajprije nezaposlenost i smanjena
društvena solidarnost. #L#
"Riječ je već o pravoj epidemiji duševnih smetnji. Polovica naših
pacijenata ovdje je zbog socijalnih problema. Bolesni su, ali bismo
ih sve mogli otpustiti kad bi njihovo socijalno stanje to
dopuštalo", kaže dr. Vesna Švab iz ljubljanske psihijatrijske
klinike, inače predsjednica udruge za duševno zdravlje Šment koja
se zauzima za novi način socijalne i medicinske rehabilitacije
bolesnika sa znakovima "tranzicijskih neuroza" među kojima je
najviše depresija.
"Sve je više bolesnika s neurozama prouzročenim tranzicijom. To je
dublji uzrok, a onda bolest izazivaju često i sasvim banalni
problemi", kaže direktor psihijatrijske klinike Begunje dr. Janez
Romih.
Prema podacima ministarstva zdravstva, u zadnjih 10 godina u
Sloveniji se posjet psihijatrijskim ambulantama utrostručio,
prenosi "Delo".
"Duševne bolesti u najvećem su porastu i do 2020. godine će u
pogledu troškova za zdravstvenu blagajnu preteći sada najvišu
stavku - namijenjenu liječenju srčanih ishemija", navodi se u
studiji slovenskog Instituta za duševno zdravlje.
Sada se godišnje hospitalizira 11.000 bolesnika s duševnim
smetnjama, a 2.600 osoba u stalnim je ustanovama, no sredstva za
rehabilitaciju žrtava "tranzicijskog duševnog danka" morat će biti
višestruko povećana, osobito kad je riječ o socijalnoj
rehabilitaciji, upozorava "Delo".
"Nedopustivo je da se specijalistički pregled kod psihijatra u
Ljubljani čeka dva mjeseca. Teška anksiozna stanja i depresija za
koju su karakteristični znakovi zbunjenost, strah, izolacija i
sklonost suicidalnosti ne mogu toliko čekati. Poseban je problem
socijalna rehabilitacija pacijenata jer se time bave samo
nevladine organizacije, a to je premalo", upozorava predsjednica
Šenta dr. Vesna Švab.
(Hina) fl dgk