BEČ, 17. srpnja (Hina/APA) - Austrijski stručnjak za meteorologiju i geodinamiku Ernest Rudel drži nepouzdanima tvrdnje o tome da su globalne promjene klime uzroci vremenskim nepogodama posljednjih godina i desetljeća.
BEČ, 17. srpnja (Hina/APA) - Austrijski stručnjak za meteorologiju
i geodinamiku Ernest Rudel drži nepouzdanima tvrdnje o tome da su
globalne promjene klime uzroci vremenskim nepogodama posljednjih
godina i desetljeća.#L#
"Statističkim vam metodama u svako doba mogu dokazati da su
vremenski ekstremi i nevrijeme u porastu - ali vam nakon dvije
minute, s istom uvjerljivošću, mogu dokazati i suprotno" - tim je
riječima Rudel, znanstvenik iz austrijskog Središnjeg zavoda za
meteorologiju i geodinamiku, u razgovoru za Austrijsku novinsku
agenciju (APA), relativizirao sve češće tvrdnje u medijima da su
uzroci poplavama i olujama "globalna promjena klime".
Znanstveno su takve izjave svakako neodržive, ali je sigurno da se
nalazimo u fazi brzog globalnog porasta temperature, kaže Rudel.
Vrijeme i klima nisu istoznačnice, Klima je takoreći statistička
dimenzija, pregled svih vremenskih događanja za određeno
razdoblje. Kao standardno razdoblje procjene klimatskih promjena
uvriježilo se razdoblje od 30 godina, što je priznala i Svjetska
meteorološka organizacija (WMO).
Izravna mjerenja i statistike austrijskog zavoda sežu 200 godina
unatrag. Ono što se prije događalo meteorolozi mogu dokučiti iz
starih kronika ili - ako treba ići i dalje u prošlost - analizom
sedimenata i uzoraka ledenjaka. Pogled unatrag pokazuje da je klima
u povijesti zemlje rijetko bila tako konstantna kao u proteklih
10.000 godina. Znanstvenici to smatraju i pretpostavkom za procvat
ljudske kulture.
No i u tom relativno kratkom konstantnom razdoblju ima kolebanja.
Tako bi se, primjerice, uzrokom gladnih razdoblja u povijesti mogla
smatrati hladna klimatska desetljeća. Od sredine 19. stoljeća
postaje, naprotiv, konstantno toplije, temperature su se osobito
naglo povećale u prošlom desetljeću. "prva polovica 2002. godine
bila je najtoplija od početka egzaktnih mjerenja", izvješćuje
Rudel.
Drugo je pitanje koji su uzroci tom zatopljenju. Premda osobno drži
vjerojatnim da je čovjek svojim aktivnostima utjecao na promjenu
atmosfere, to nije dokazano. Tako su i iskazi o porastu vremenskih
ekstrema - proloma oblaka, tuče ili oluja - po Rudelovu mišljenju
stvarno neodrživi. Razni lobbyji izvlače iz mnoštva vremenskih
podataka one koji najviše odgovaraju željenim tvrdnjama, a to u
stanovitom stupnju vrijedi i za znanost, kako bi, upozoravajući
ljude na opasnost, lakše dobili novac za projekte. Rudel kritizira
i na osiguravajuća društva, koja mašu statistikama isplaćenih
iznosa za štete od elementarnih nepogoda. Čak i kad nešto znače,
takve statistike nisu dokaz, ali jesu prilika za ishitrene teze.
(Hina) jb il