ZAGREB/WASHINGTON, 24. lipnja (Hina) - Za stotinu godina ljudi će biti pet puta bogatiji, a kad bismo taj napredak odgodili za samo dvije godine, uspješno bismo riješili problem globalnog zatopljenja, tvrde američki klimatolog Stephen
Schneider i švedski ekonomist Christian Azar, prenosi "New Scientist". Schneider i Azar protive se tvrdnjama Bushove administracije da će međunarodni plan za sprječavanje klimatskih promjena osiromašiti američko i svjetsko gospodarstvo. "Tvrdnja da će politika sprječavanja klimatskih promjena upropastiti gospodarstvo, pogrešna je čak i kad se prihvate konvencionalni gospodarski modeli", rekao je Schneider za "New Scientist". Klimatolozi bi se, dodao je, morali odlučnije usprotiviti onima koji mjere za smanjenje globalnog zatopljenja smatraju preskupim. Schneider je reagirao na još jedan udarac Protokolu iz Kyota, odnosno na izjavu australskoga premijera Johna Howarda da njegova vlada neće ratificirati protokol jer bi on "oštetio gospodarstvo". Bushova administracija, a sad i Howardova, polaze od mišljenja onih ekonomista koji tvrde da "neodređena predviđanja mogućih katastrofa nisu dovoljan razlog da svijet odvučemo u krizu".
ZAGREB/WASHINGTON, 24. lipnja (Hina) - Za stotinu godina ljudi će
biti pet puta bogatiji, a kad bismo taj napredak odgodili za samo
dvije godine, uspješno bismo riješili problem globalnog
zatopljenja, tvrde američki klimatolog Stephen Schneider i švedski
ekonomist Christian Azar, prenosi "New Scientist".
Schneider i Azar protive se tvrdnjama Bushove administracije da će
međunarodni plan za sprječavanje klimatskih promjena osiromašiti
američko i svjetsko gospodarstvo.
"Tvrdnja da će politika sprječavanja klimatskih promjena
upropastiti gospodarstvo, pogrešna je čak i kad se prihvate
konvencionalni gospodarski modeli", rekao je Schneider za "New
Scientist".
Klimatolozi bi se, dodao je, morali odlučnije usprotiviti onima
koji mjere za smanjenje globalnog zatopljenja smatraju preskupim.
Schneider je reagirao na još jedan udarac Protokolu iz Kyota,
odnosno na izjavu australskoga premijera Johna Howarda da njegova
vlada neće ratificirati protokol jer bi on "oštetio
gospodarstvo".
Bushova administracija, a sad i Howardova, polaze od mišljenja onih
ekonomista koji tvrde da "neodređena predviđanja mogućih
katastrofa nisu dovoljan razlog da svijet odvučemo u krizu".
Međutim, upozorava Schneider, velike svote novca koje bi tijekom
stoljeća bile potrebne za zaustavljanje globalnog zatopljenja,
neznatne su u usporedbi s gospodarskim napretkom i blagostanjem
koje predviđaju isti ekonomisti.
Schneider i Azar u novom broju časopisa "Ecological Economics"
otvoreno se suprotstavljaju ekonomistima, dajući njihovim
podacima novo značenje.
Prošlogodišnje izvješće UN-a o klimatskim promjenama sadrži i
procjenu ekonomista da bi stabiliziranje atmosferskog CO2 na
razini dvostruko većoj u odnosu na razdoblje prije
industrijalizacije stajalo od jednoga do osam trilijuna dolara.
Zvuči mnogo, kaže Schneider, ali je neznatno u usporedbi s
gospodarskim rastom od dva posto godišnje koji su predvidjeli isti
ekonomisti.
Ekonomisti predviđaju da bi bez mjera protiv globalnog zatopljenja
svijet kao cjelina do 2100. godine bio 10 puta bogatiji. Uzmu li se u
obzir troškovi mjera protiv globalnog zatopljenja, kaže Schneider,
isti cilj dostiže se samo dvije godine poslije.
"Biti 10 puta bogatiji 2100. ili 2102. godine gotovo je isto. Slično
tome, ispunjavanje uvjeta koje postavlja Protokol iz Kyota za
industrijske bi zemlje značilo da će postati 20 posto bogatijima do
lipnja 2010. umjesto do siječnja iste godine.
Ovo bi objašnjenje, vjeruje Schneider, moglo uvjeriti američku
javnost i političare da je smanjenje emisije stakleničkih plinova
nužno, želimo li izbjeći moguće katastrofalne klimatske promjene.
(Hina) ljv dgk