POSLOVNI PREGLED BROJ 270

POSLOVNI PREGLED broj 270 6. - 12. srpnja 2002. SADRŽAJ: MESIĆ POVJERIO MANDAT RAČANU RAČAN: SMATRAM DA BI TREBALO SMANJITI VLADU PROJEKT 107: UMJESTO 19 U HRVATSKOJ 12 MINISTARSTAVA IZMJENE STEČAJNOG ZAKONA TE USTROJ STEČAJNOUPRAVITELJSKIH SLUŽBI VLADA U OSTAVCI DONIJELA UREDBU O KAKVOĆI TEKUĆIH NAFTNIH GORIVA U LIPNJU PORASLE CIJENE NA MALO, TROŠKOVI ŽIVOTA SMANJENI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE: U LIPNJU PAD NEZAPOSLENOSTI 2,3 POST RAST POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE D&B: KREDITNI REJTING HRVATSKE NEPROMIJENJEN - DB4D HRVATSKO GOSPODARSTVO 2001. - PRVI PUT DOBIT VEĆA OD GUBITAKA HRVATSKA PRVI PUT U IZRAČUNU GLOBALNOG INDEKSA KONKURENTNOSTI U PRVIH PET MJESECI 1,45 MILIJUNA TURISTA I 5 MILIJUNA NOĆENJA MOBITEL U ČAK 70 POSTO HRVATSKIH KUĆANSTAVA SJEDNICA SAVJETA HNB-A: PORAST GOSPODARSKE AKTIVNOSTI SNAŽAN RAST KREDITNE AKTIVNOSTI BANAKA RBA OTVORILA PODRUŽNICU U KARLOVCU RSŠ U PRVOM POLUGODIŠTU SKLOPILA 16.655 UGOVORA GLAVNA SKUPŠTINA PODRAVKE: 2,76 MILIJUNA EURA DIVIDENDE EBRD-U JAMNICA PREDSTAVILA NOVU PRIRODNU IZVORSKU VODU JANA TRGOVAČKI CENTAR WTC RIJEKA BIT ĆE OTVOREN DO POČETKA 2005. KONCERN KONČAR OSTVARIO RAST PRODAJE I IZVOZA NOVI POSLOVI DALEKOVODA VRIJEDNI 129,8 MILIJUNA KUNA DALJNJI PLANOVI RAZRADE PLINSKIH POLJA U SJEVERNOM JADRANU DIREKTOR KUTINSKE PETROKEMIJE O ZAŠTITI DOMAĆE PROIZVODNJE LUKA PLOČE: VIŠE OD POLA MILIJUNA TONA TERETA NA JESEN NOVA METRO VELETRGOVINA U SESVETAMA DALMATINKA DOBILA NOVOG VLASNIKA ŠTRAJKAŠI "HLADNJAČE" NEĆE VIŠE ČUVATI POSTROJENJE S AMONIJAKOM STEČAJEM SMIRENO STANJE U TVORNICI "BROD NA KUPI" RADNICI "VIKTORA LENCA" OTKUPLJIVAT ĆE DIONICE RADNICI "JADRANA" PREKINULI ŠTRAJK MAKEDONIJA: LIBERALNIJI UVJETI RAZMJENE S HRVATSKOM PARAFIRAN UGOVOR O SLOBODNOJ TRGOVINI SA ALBANIJOM OTVOREN ROBNI TERMINAL NA GRANIČNOM PRIJELAZU BIH I HRVATSKE VLADA I SINDIKATI NA JESEN O NOVOJ OSNOVICI ZA PLAĆE JAVNIH SLUŽBENIKA E-GOVERNMENT GLAVNA TEMA 34. MEĐUNARODNOG INFO SAJMA 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA MESIĆ POVJERIO MANDAT RAČANU Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić povjerio je u srijedu Ivici Račanu mandat za sastav nove hrvatske Vlade. Račan je najavio da će pokušati sastaviti novu vladu u što kraćem roku, te da će idućih dana obaviti razgovor s koalicijskim partnerima. To je rekao novinarima u Uredu Predsjednika te dodao da će razmotriti koncept buduće vlade koja bi po njegovim riječima morala biti manja i učinkovitija, s izrazitijom podjelom upravnih i izvršnih ovlasti. Nastojat ću u novoj vladi otvoriti prostor i za nestranačke stručnjake, naglasio je. RAČAN: SMATRAM DA BI TREBALO SMANJITI VLADU Predsjednik Vlade u ostavci Ivica Račan izjavio je u ponedjeljak kako i dalje smatra da bi trebalo smanjiti Vladu i broj ministarstava, ali da je svjestan da to moraju poduprijeti i ostali partneri u budućoj vladajućoj koaliciji. Ako postanem novi mandatar Vlade, o njezinu smanjenju razgovarat ću s potencijalnim koalicijskim partnerima kojima za taj prijedlog želim iznijeti argumente, rekao je Račan prije sjednice Predsjedništva SDP-a. O novom koalicijskom ugovoru, kao i o sastavu buduće Vlade, Račan nije želio govoriti dok ne vidi odluku predsjednika Stjepana Mesića o novom mandataru. "Do tada neću povući nikakav potez, niti voditi razgovore", rekao je. PROJEKT 107: UMJESTO 19 U HRVATSKOJ 12 MINISTARSTAVA Projekt reorganizacije državne uprave, radno nazvan 107, predviđa da Hrvatska umjesto sadašnjih 19 ima 12 ministarstava, te samo jednog, izvršnog potpredsjednika Vlade. Spomenuti projekt u Banskim se dvorima počeo pripremati prije koalicijske krize i pada Vlade, a u svrhu utvrđivanja mjera koje treba poduzeti da bi se osigurao gospodarski rast od sedam posto, potvrđeno je u srijedu u Banskim dvorima. Reforma državne uprave samo je dio s popisa mjera, i u Banskim dvorima su svjesni da treba napraviti i sve druge reforme, primjerice, u obrazovanju, zdravstvu, pravosuđu, poreznom sustavu. Iako projekt 107 predviđa 12 ministarstava nije presudno hoće li njihov broj biti jedan više ili manje, ističe izvor u Banskim dvorima i navodi da se kod izrade mreže manjeg broja ministarstava vodilo računa da se poslovi grupiraju po srodnosti. Slijedom toga, u Ministarstvu gospodarstva našli bi se turizam, malo i srednje poduzetništvo. Prosvjeta i znanost spojili bi se u jedno ministarstvo. Ministarstvo javnih radova i Ministarstvo prometa spojili bi se u jedinstveno ministarstvo za infrastrukturu. U djelokrugu Ministarstva poljoprivrede bio bi razvoj seoskih-ruralnih područja, a u djelokrugu Ministarstva prostornog uređanja urbanih-gradskih područja. Sadašnja ministarstva rada, branitelja i zdravstva činili bi jedno ministarstvo, a Ministarstvo europskih integracija imalo bi status ureda. No, kod reorganizacije državne uprave vodilo bi se računa da u svakom ministarstvu bude minimalna ekipa koja bi vodila proces prilagodbe hrvatskih standarda onima u EU. Slično bi se postupilo i kod znanosti, naime, svako bi ministarstvo imalo svoj odjel tehnološkog razvoja. Novi koncept, u okviru razdvajanja funkcionalno-upravnih od operativnih poslova u ministarstvima predviđa osnivanje agencija. Tako bi primjerice Ministarstvo gospodarstva imalo niz agencija, među kojima i agencije specijalizirane za poslove stranih ulaganja, izvoza, podrške poduzetništvu. Ministarstva bi ubuduće unutar sebe bila organizirana funkcionalno, a ne sektorski kao sada. Primjerice nezaposlenost bi po novome bila problem Ministarstva gospodarstva, jer je stav u Banskim dvorima da se nezaposlenost mora tretira kao gospodarski, a ne socijalni problem. Novi koncept državne uprave predviđa napuštanje sadašnjeg sustava zamjenika i pomoćnika ministara, koje bi zamijenili tajnici, a broj državnih tajnika, kao i u Europi, određivao bi se sukladno veličini ministarstva. IZMJENE STEČAJNOG ZAKONA TE USTROJ STEČAJNOUPRAVITELJSKIH SLUŽBI Ministarstvo gospodarstva uputilo je u Vladinu proceduru prijedloge zakona o izmjenama i dopunama stečajnog zakona te zakona o stečajnoupraviteljskoj službi, kako bi se ubrzali stečajni postupci, odredili vremenski rokovi za pojedine radnje te posao stečajnog upravitelj bio uveden kao zanimanje uz ustroj obvezne Hrvatske stečajnoupraviteljske komore. Prijedloge zakonskih tekstova predstavili su u srijedu ministar gospodarstva u ostavci Hrvoje Vojković te profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu Mihajlo Dika. Organizacijsko i stručno uređivanje stečajnoupraviteljske službe znači uvođenje reda u tu službu, jer bi posao stečajnih upravitelja mogle obavljati samo osobe koje bi bile ovlašteni stečajni upravitelj. Posao bi mogli obavljati kao samostalno zanimanje, ili uz koju drugu službu, mogli bi se stvarati zajednički uredi i stečajnoupraviteljska društva, a za sve bi vrijedilo obvezno učlanjenje u stručnu Komoru, navodi se u obrazloženju. Osnivanjem Komore više ne bi bilo potrebe da predsjednik Vrhovnog suda utvrđuje listu stečajnih upravitelja. Izmjenama i dopunama stečajnog zakona predlaže se pojednostavljenje i ubrzanje procedure. To bi se postiglo, kažu Vojković i Dika, ukidanjem stečajnog vijeća i omogućavanjem da sav postupak vodi stečajni sudac pojedinac, odbor vjerovnika stvarao bi se za stečajeve čija vrijednost prelazi 200 milijuna kuna, a uveli bi se i vremenski rokovi do kada pojedine radnje treba obaviti. Promjena bi trebala biti i kod potraživanja radnika, koja bi ostala u prvom isplatnom redu, ali više se ne bi namirivala iz troškova stečajnog postupka. Naime, pojasnio je Dika, zbog takve odredbe tvrtka u stečaju gotovo nije mogla više poslovati jer im nitko nije želio ni dati kredite, robu i sl. Dika drži da bi se sukladno preporuci Međunarodne organizacije rada trebala ustrojiti i posebna agencija ili fond iz kojih bi se namirila radnička potraživanja. Treba se promijeniti i pasivnost vjerovnika, a bankama bi se kamate na kredite obračunavale samo 6 mjeseci nakon pokretanja stečaja, što će ih pokrenuti na aktivniju ulogu. Vojković i Dika smatraju da će se tim zakonskim tekstovima ubrzati stečajni postupci, a suci će biti rasterećeni najmanje 50 posto. Zakonski su tekstovi iz Ministarstva gospodarstva upućeni u redovnu Vladinu proceduru, a Vojković očekuje "da ih novi ministar neće povući iz procedure". VLADA U OSTAVCI DONIJELA UREDBU O KAKVOĆI TEKUĆIH NAFTNIH GORIVA Vlada u ostavci donijela je du četvrtak Uredbu o kakvoći tekućih naftnih goriva slijedom koje će se od 1. srpnja 2004. zabraniti stavljanje u promet na domaće tržište loživih ulja koja sadržavaju više od 1 posto sumpora. Istom Uredbom propisano je da se od 1. siječnja 2006. u Hrvatskoj neće smjeti koristiti motorni benzin s olovom te dizelsko gorivo, ekstra lako loživo ulje i bezolovni motorni benzin lošije kvalitete od propisanih standarda. Prema Uredbi koja stupa na snagu početkom 2002. kvalitetu tekućih naftnih goriva moći će obavljati samo ovlašteni laboratoriji. Vlada je sebi zadržala mogućnost da određuje količine naftnih derivata koje se smiju stavljati na domaće tržište iako ne udovoljavaju standardima. Takvu odluku Vlada će morati temeljiti na usuglašenim prijedlozima Ministarstava gospodarstva i zaštite okoliša. Suglasila se i sa zakonskim prijedlogom da se potvrdi ugovor o jamstvu između Hrvatske i Europske investicijske banke za financiranje završetka dionice Vukova Gorica - Vrbovsko na autocesti Rijeka - Zagreb. Zajam iznosi 60 milijuna eura, s rokom otplate od 20 godina i 5,5 godina počeka, te povoljnu kamatu. Ministar javnih radova u ostavci Radimir Čačić istaknuo je kako će tri četvrtine spomenute dionice, dakle 30 km, biti završeno do iduće turističke sezone. Za sezonu 2004. ostalo bi završiti samo 10 km, rekao je Čačić. Potpredsjednik Vlade u ostavci Slavko Linić ističe da je zatvorena financijska konstrukcija i da je sada na građevinarima da odrade svoj dio posla. Vjerujem da će građevinari i odgovorni u autocesti Rijeka - Zagreb biti u mogućnosti završiti projekt kako je planirano, rekao je Linić. Na zatvorenom dijelu sjednice Vlada je prihvatila Sporazum o financiranju u okviru CARDS programa te imenovala članove kontaktne skupine za praćenje protokola 2., Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih država članica, priopćeno je iz vladina Ureda za odnose s javnošću. Vlada je donijela Odluku o sklapanju nagodbe s 2852 dužnika u ukupnom iznosu od 428.437.582,37 kuna, sukladno Zakonu o naplati dospjelih, a nenaplaćenih poreza, carina, doprinosa i državnih jamstava. Smanjene su carine za uvoz nektarina. Vlada je dala jamstvo Zagrebačkoj banci za refinanciranje kreditnih obveza Grada Sv. Ivana Zeline prema Kaertner Landes und Hypothekenbank AG iz Klagenfurta u iznosu od 2.710.000,00 eura. Vlada je također dala jamstvo Privrednoj banci za refinanciranje kreditnih obveza Grada Križevaca prema Kaertner Landes und Hypothekenbank AG iz Klagenfurta u iznosu od 1.724.345,22 eura. Vlada je dala suglasnost za sklapanje Ugovora o zajmu između Hrvatskih autocesta i Grupe banaka (Bank Austria Aktiengesellschaft, Bayerische Landesbank Girozentrale i Privredna banka Zagreb d.d., Zagreb) te državno jamstvo Grupi banaka za financiranje radova na projektu autoceste Bosiljevo- Split i Zagreb-Goričan u iznosu od 150.000.000,00 eura. Vlada je odlučila dati državno jamstvo Privrednoj banci ili Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak za praćenje financiranja novogradnje 452 u brodogradilištu Uljanik u iznosu od 34.200.000,00 američkih dolara. Vlada je nakon provedenog javnog natječaja dodijelila koncesiju za crpljenje termalnih voda iz bušotina Sveta Jana "Jamnici" iz Zagreba. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI U LIPNJU PORASLE CIJENE NA MALO, TROŠKOVI ŽIVOTA SMANJENI Cijene na malo u Hrvatskoj su u lipnju porasle 0,1 posto u odnosu na svibanj, dok su troškovi života smanjeni 0,8 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Na godišnjoj pak razini, tj. prema lipnju prošle godine, cijene na malo porasle su 2,2 posto, a troškovi života veći su za jedan posto. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE: U LIPNJU PAD NEZAPOSLENOSTI 2,3 POST Nezaposlenost u Hrvatskoj u lipnju je pala u odnosu na svibanj za 2,3 posto, a broj nezaposlenih smanjio se za preko 9.000, objavio je Hrvatski zavod za zapošljavanje. U Hrvatskoj je krajem lipnja zabilježeno 385.025 nezaposlenih osoba, što je 9.069 manje nego u svibnju, ali i 5,5 posto više nego u istom razdoblju lani, izjavila je na konferenciji za novinare ravnateljica HZZ-a Sanja Crnković- Pozaić. Stopa nezaposlenosti pala je s 22,7 posto u svibnju na 22,2 posto u lipnju, dodala je Pozaić. Naglasila je da se smanjenje nezaposlenosti može pripisati sezonskom zapošljavanju u turizmu, u kojem se u lipnju zaposlilo 5.905 osoba. Prema evidenciji HZZ-a u lipnju je zaposleno 17.534 osoba, a istovremeno se na burzu rada prijavilo 17.556 osoba. RAST POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE Fizički obujam poljoprivredne bruto proizvodnje u Hrvatskoj je prošle godine ostvario rast od 8,5 posto u odnosu na godinu prije, objavio je Državni zavod za statistiku. Pritom su pravne osobe ostvarila rast proizvodnje od 8,3 posto, a obiteljska poljoprivredna gospodarstva od 8,6 posto. Na takav je rezultat, navode iz Zavoda, utjecalo povećanje biljne bruto proizvodnje - proizvodnje kukuruza za 44,6 posto, udvostručena je proizvodnja šećerne repe, proizvodnja soje povećana je 40,6 posto, dok je proizvodnja suncokreta i uljane repice smanjena. Također je povećana proizvodnja krumpira i to 21 posto, a porasla je i proizvodnja povrća, krmnog bilja, grožđa, višanja i maslina. U stočarskoj proizvodnji zabilježen je porast od 2,6 posto u odnosu na 2000. godinu. D&B: KREDITNI REJTING HRVATSKE NEPROMIJENJEN - DB4D Profil rizičnosti Hrvatske ovoga je mjeseca karateriziran zaključcima donesenim nakon dvotjednog sastanka predstavnika hrvatskih vlasti i Misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), a kreditni rejting ostao je nepromijenjen -Db4d sa ujednačenim trendom, stoji u najnovijem srpanjskom izvješću bonitetne kuće Dun & Bradstreet (D&B), koje prenosi zagrebačka tvrtka za gospodarske informacije Bonline. Predstavnici MMF-a su isticali kako su javne financije područje koje ograničava jačanje hrvatskog rejtinga te su izrazili zabrinutost oko stabilnosti hrvatskih javnih rashoda, aludirajući na prilično veliki budžetski deficit, navode iz D&B-a. Dodaju kako je Fond opomenuo hrvatske vlasti o potrebi smanjivanja izdataka, posebno plaća u javnom sektoru, te velikih izdvajanja za zdravstveni i mirovinski sustav. Zaključak MMF-a je da je ekonomski napredak stimulirajući, s tendencijom uzdizanja ekonomskog rasta, uz nisku stopu inflacije te stabilnu valutu. Daljnji pregovori oko novog stand by aranžmana odgođeni su do rujna, odnosno dok se ne izradi projekcija proračuna za 2003. godinu, a u D&B-u očekuju da će fiskalne projekcije za iduću godinu omogućiti novi kreditni aranžman Hrvatske s MMF-om. Među značajnijim gospodarskim događajima iz lipnja u izvješću se ističe daljnja liberalizacija trgovine između Hrvatske i Makedonije, poboljšanje likvidnosti u bankarskom sektoru koja je povećala kreditiranje građana i dr. Istodobno analitičari D&B-a upozoravaju da će pozitivne učinke intenziviranja kreditnih aktivnosti, povećane domaće potrošnje te investicija 'ugroziti' sve lošiji učinak hrvatskog izvoza. Naime, hrvatski manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom u prva je četiri mjeseca ove godine na međugodišnjoj razini povećan za više od 15 posto. Ocjena rizičnosti DB4d, kojim u D&B-u Hrvatsku ocjenjuju već više mjeseci, označava zemlje umjerenog rizika. Na čelu ljestvice zemalja središnje i istočne Europe, sa najboljim kreditnim rejtingom - DB2d, već se duže vrijeme nalaze Mađarska i Slovenija, a slijede Češka i Poljska (s ocjenom DB3b) te Estonija (DB3c). Začelje ljestvice, pak, zadržala je Jugoslavija sa ocjenom DB6d, koja je dodijeljena još i Uzbekistanu, Turkmenistanu, Tadžekistanu, Gruziji, Bjelorusiji i Albaniji. HRVATSKO GOSPODARSTVO 2001. - PRVI PUT DOBIT VEĆA OD GUBITAKA Hrvatsko gospodarstvo u prošloj je godini prvi put nakon osamostaljenja ostvarilo pozitivan konsolidirani financijski rezultat - dobit je veća od gubitaka prije oporezivanja i to za 3,2 milijarde kuna, istaknuto je u utorak na predstavljanju specijalnog izdanja Privrednog vjesnika "400 najvećih". Ukupni rezultati hrvatskog gospodarstva i 400 najvećih tvrtki ukazuju na pozitivne pomake, istaknuo je na predstavljanju u Hrvatskoj gospodarskoj komori Žarko Primorac. Potkrijepio je to podatcima o rastu ukupnih prihoda hrvatskog gospodarstva za 13,4 posto (343 milijarde kuna), dobit poslije oporezivanja povećana je za 14,3 posto (na 14,8 milijardi kuna), dok je gubitak nakon oporezivanja smanjen za 16,6 posto (11,5 milijardi kuna) u prošloj u usporedbi sa 2000. godinom. No, Primorac upozorava i na neka ne tako pozitivna kretanja - broj zaposlenih u prošloj je godini ipak nešto niži nego godinu prije, izvoz stagnira, dok uvoz ubrzano raste, još uvijek je velik broj insolventnih poduzeća (oko 33.000 je u blokadi), opada tehnološka razina gospodarstva, a zaostaje i restrukturiranje. Stoga osnovnim problemima Primorac smatra zapošljavanje, izvoz, te strukturu hrvatskog gospodarstva, odnosno reindustrijalizaciju. Investicije jesu jedan od preduvjeta većem zapošljavanju, ali stvaraoci radnih mjesta su dinamička poduzeća, poručuje Primorac. Upozorio je i na usporavanje izvoza. U zadnjih deset godina samo su Srbija i Makedonija imale niži rast izvoza od Hrvatske, kazao je. Za poticanje izvoza potreban je, ističe Primorac, prepoznatljiv proizvod, efikasnost koju je povezao i s tečajem kune, jer je sadašnja politika tečaja nedosljedna, te ulaganja u razvoj i sektore u kojima se Hrvatska već dokazala, kao što su npr. građevinarstvo, elektroproizvodi i sl. Upozorio je i na deindustrijalizaciju. Udio industrije u BDP trenutno je oko 20 posto, a sada smo na svega 60 posto industrijske proizvodnje od prije rata, kazao je Primorac. Ističe da je potrebna reindustrijalizacija i to na područjima u kojima Hrvatska ima prednosti - industriji usluga i industriji oslonjenoj na znanje. Privredni vjesnik i Financijska agencija (FINA) su osmi put za redom predstavili svoju analizu i ljestvicu 400 najuspješnijih hrvatskih tvrtki. Tih 400 najvećih je manje od jedan posto ukupnog broja tvrtki, ali u ukupnom broju zaposlenih one sudjeluju sa 36,6 posto cijelog gospodarstva, ostvaruju gotovo polovicu ukupnog prihoda, više od polovicu dobiti (54 posto), te posjeduju gotovo tri četvrtine kapitala i rezervi gospodarstva. Rang listu najvećih po ukupnom prihodu u prošloj godini predvodi INA, a slijede HEP, Hrvatski telekom, Pliva, Konzum. Farmaceutska tvrtka Pliva prva je pak po dobiti prije i nakon oporezivanja, a slijede INA (veći dio dobiti ipak odnosi se na bilančna prestrojavanja oko osnivanja tvrtke Plinacro), Tvornica duhana Rovinj, HT i Zagrebačka pivovara. HRVATSKA PRVI PUT U IZRAČUNU GLOBALNOG INDEKSA KONKURENTNOSTI Tijekom ovogodišnjeg rujna ili listopada Svjetski gospodarski forum (WEF) objavit će Izvještaj o globalnoj konkurentnosti za 2002. i 2003. godinu u čiji će Globalni indeks konkurentnosti - Global Competitiveness Index (GCI) prvi put biti uvrštena i Hrvatska. Rekao je to u utorak na predstavljanju metodologije prikupljanja podataka i njihove obrade Goran Radman, član Nacionalnog vijeća za konkurentnost Hrvatske, koje je bilo i jedan od glavnih inicijatora uključivanja Hrvatske u izračun GCI-a. Tim se indeksom svake godine više desetina zemalja svijeta rangira prema gospodarskom prosperitetu i potencijalu rasta, a obuhvaća statističke pokazatelje kao i mišljenje i percepcije vodećih poslovnih ljudi na nacionalnoj razini. Ženevski WEF indeks izrađuje u suradnji sa Sveučilištem Harvard, a poslovni partner za Hrvatsku je Ekonomski institut iz Zagreba, koji je prema riječima Sonje Radas sa Instituta, podatke u suradnji s agencijom Hendal Global Marketing prikupio tijekom veljače i ožujka ove godine. Uzorak je bio sastavljenom od vodećih ljudi 100 većih hrvatskih tvrtki, koji su odgovarali na 108 pitanja. Obradom statističkih podataka i mišljenja o raznim područjima, poput tehnologije, infrastrukture, efikasnosti javnih institucija, zatim o ljudskim resursima, financijama, otvorenosti tržišta, zaštiti okoliša, vladi i javnom sektoru i dr., izrađuju se dva indeksa. Prvi je Growth Competitiveness Index (GCI) koji mjeri sposobnost nacionalne ekonomije da postigne rast u srednjoročnom razdoblju (od 5 godina), i to ovisno o tri čimbenika - trenutnoj makroekonomskoj stabilnosti, kvaliteti javnih institucija i sposobnosti difuzije i apsorpcije tehnologija. Drugi je indeks Current Competitiveness Index ili CCI, koji se oslanja na rezultate ankete o mišljenju rukovoditelja te se fokusira na mikroekonomske sadržaje. Njihovim povezivanjem, dobiva se Globalni indeks konkurentnosti, kojim je za 2001. i 2002. ocijenjeno 75 zemalja svijeta. Po toj ljestvici, lani je najkompetitivnija zemlja na svijetu bila Finska, nakon koje slijede SAD, Nizozemska, Njemačka, Švicarska i Švedska. Na začelju te ljestvice 2001. nalazili su se Bangladeš, Honduras i Bolivija na samom kraju. Prošle je godine na ljestvicu prvi put uključena i Slovenija, koja je zauzela, prema Radmanovim riječima, vrlo dobro, 31. mjesto. U PRVIH PET MJESECI 1,45 MILIJUNA TURISTA I 5 MILIJUNA NOĆENJA Hrvatsku je tijekom prvih pet mjeseci ove godine posjetilo 1,45 milijuna turista ili 15 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, a ostvarenih gotovo 5 milijuna turističkih noćenja porast je od 20 posto. Samo u ovogodišnjem svibnju u Hrvatskoj je bilo 713,5 tisuća turista koji su ostvarili 2,89 milijuna noćenja, što je u odnosu na prošlogodišnji svibanj u dolascima porast od 32, a u noćenjima porast od 40 posto. Po podacima Državnog zavoda za statistiku u prvih su pet mjeseci ove godine većina turista u Hrvatskoj bili stranci, a njihovih milijun dolazaka porast je od 20 posto u odnosu na lani. Stranci su ostvarili i većinu noćenja, 3,8 milijuna ili 25 posto više. MOBITEL U ČAK 70 POSTO HRVATSKIH KUĆANSTAVA Čak 70 posto hrvatskih kućanstava ima barem jedan mobilni telefon, pokazalo je istraživanje koje je u lipnju preveo zagrebački GfK Centar za istraživanje tržišta na reprezentativnom uzorku od tisuću ispitanika. Više od tog prosjeka mobitele imaju kućanstva u Istri i Primorju - njih 85 posto te u Dalmaciji, gdje mobilni telefon imaju u 78 posto kućanstava. U unutrašnjosti zemlje zastupljenost mobitela u kućanstvima kreće se između 63 i 65 posto. Pokazuje se tako da je mobilni telefon, kao rijetko koji novi (tehnički) proizvod, vrlo brzo dobio ključno mjesto u kućanstvima Hrvatske. Što više, od onih kućanstava koja imaju mobitele, čak njih 53 posto ima i više od jednog aparata. Tako u 36 posto takvih kućanstava, pokazuje istraživanje, imaju dva mobitela, u 16 posto tri, a u 5 posto četiri i više, dok "samo jedan" mobilni telefon ima 43 posto kućanstava. Mjesečni prihodi kućanstva bitan su faktor posjedovanja mobitela, napominju iz Centra. Od kućanstava sa mobitelom, među onima sa mjesečnim prihodima do 1.800 kuna ima ih 28 posto, a 54 posto onih sa mjesečnim prihodom od 1.801 do 3.300 kuna. Već 76 posto kućanstava s prihodima od 3.301 do 5.500 kuna ima mobitel, a ti su postoci još veći s većim mjesečnim prihodima. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE SJEDNICA SAVJETA HNB-A: PORAST GOSPODARSKE AKTIVNOSTI Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) u srijedu je na sjednici pod predsjedanjem guvernera Željka Rohatinskog utvrdio kako je u proteklom razdoblju porasla gospodarska aktivnost a inflacija je i dalje niska, priopćio je HNB. Pokazatelji govore o usponu gospodarske aktivnosti. U prvom tromjesečju 2002. bruto domaći proizvod porastao je 4,6 posto, na što je najviše utjecao rast ulaganja i osobne potrošnje. Najveći je godišnji rast u građevinarstvu (15,2 posto) i trgovini (12 posto). Industrijska proizvodnja povećana je u prvih pet mjeseci ove godine tri posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. S obzirom na znatan rast uvoza opreme i u idućem se razdoblju može očekivati živa gospodarska aktivnost. Inflacija je i dalje niska: godišnja stopa rasta maloprodajnih cijena bila je u lipnju 2,2 posto (u lipnju 2001. bila je 4,9 posto), a stopa temeljne inflacije jedan posto (u lipnju prošle godine 4,4, posto). Aprecijacijski pritisci prošlih mjeseci zbog povećana deviznog priljeva produžili su se i u lipnju. HNB je intervencijama na deviznom tržištu - u protekla tri mjeseca od banaka je otkupljeno 342,2 milijuna eura (173,1 milijun eura u lipnju), a to je najsnažnija prisutnost središnje banke na deviznom tržištu u drugom tromjesečju u proteklih nekoliko godina, uspio oslabiti te pritiske. Nasuprot pokazateljima u lipnju, u prvim danima srpnja tečaj kune prema euru blago deprecira. Nastojeći održati stabilnost tečaja, HNB će i nadalje sprječavati izraženije oscilacije tečaja prema aprecijaciji ili deprecijaciji. Bitno obilježje bankovnog sustava i dalje je visoka likvidnost, priopćio je HNB. Savjet HNB-a složio se također s prijedlozima nadzornih odbora nekoliko banaka o imenovanju predsjednika i članova uprava banaka. Tako je Dražen Božić dobio suglasnost da postane član Uprave Dubrovačke banke d.d. Dubrovnik, Tomislav Vuić predsjednik Uprave Erste & Steiermaerkische Bank d.d. Zagreb, Petar Radaković predsjednik Uprave, a Sava Dalbokov i Slađana Jagar članovi Uprave Riječke banke d.d. Rijeka. Tadija Vrdoljak dobio je suglasnost da postane članom Uprave Slavonske banke d.d. Osijek, Ivan Malada predsjednikom i Joško Vukušić članom Uparve Splitsko-dalmatinske banke d.d. Split. Cassa di Risparmio di Trieste - Banca S.p.A. Trst dobila je suglasnost za stjecanje 8,144 posto dionica s pravom glasa u Cassa di Risparmio di Trieste - Banca d.d. Zagreb, čime će se udio talijanske banke u hrvatskoj banci-kćeri povećati na 80,201 posto, stoji u priopćenju. SNAŽAN RAST KREDITNE AKTIVNOSTI BANAKA Nakon smanjenja deviznih depoziti stanovništva tijekom ožujka i travnja, uzrokovanog događanjima oko Riječke banke, preliminarni podaci upućuju na snažan oporavak deviznih depozita sredinom svibnja, a očekuje se da će turistička sezona dodatno potaknuti rast deviznih depozita u idućem razdoblju. Istodobno, nastavlja se snažna kreditna aktivnost poslovnih banaka. Pritom podaci Hrvatske narodne banke pokazuju da krediti stanovništvu ponovno rastu brže od kredita poduzećima, čemu pridonosi manja osnovica ali i sve jače okretanje najvećih tvrtki drugim oblicima financiranja kao što su izdavanje obveznica, zaduživanje u inozemstvu. Tako su, po podacima HNB-a, u prva četiri mjeseca ove godine krediti stanovništvu povećani za 3,7 milijardi kuna ili za 12,2 posto i krajem travnja su iznosili 33,8 milijardi kuna, uz godišnji porast od 31,4 posto. Istodobno su krediti poduzećima u ovoj godini porasli za 3,1 milijardu kuna ili 8,1 posto te su na kraju travnja iznosili 41,5 milijardi kuna uz godišnji rast od 20,8 posto. Snažnoj kreditnoj aktivnosti pogoduje ostvareni rast bilanci poslovnih banaka (nakon visokog priljeva depozita zbog zamjene u euro), pri čemu je prisutan pad aktivnih kamatnih stopa i uvođenje novih kreditnih proizvoda. Krajem travnja devizni su depoziti u poslovnim bankama iznosili 68,9 milijardi kuna, što je 37,6 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, a za oko dvije milijarde kuna ili 2,9 posto manje nego u mjesecu prije, te za 4,7 milijardi kuna manje nego krajem veljače. Istodobno su kunski depoziti krajem travnja iznosili 11 milijardi kuna, što je 18,2 posto više nego u prošlogodišnjem travnju. Smanjenje deviznih depozita stanovništva tijekom ožujka i travnja, uzrokovano događanjima oko Riječke banke, tijekom svibnja djelomično je nadoknađeno. Pri tome analitičari središnje banke napominju kako je ostvareni blagi pad depozita nakon uvođenja novčanica eura u EMU- bio i očekivan. S obzirom da je više od tri četvrtine priljeva deviza ostalo u bankama, analitičari HNB-a zaključuju da je većina građana koja je devize položila u banke krajem prošle godine odlučila te devize tamo i nadalje držati. Devizni depoziti u ožujku i travnju ukupno su realno smanjeni za 5,1 posto - ili za oko 500 milijuna eura. Kako su devizni depoziti u posljednjem tromjesečju prošle i početkom ove godine neto povećani za više od dvije milijarde eura, proizlazi da neto odljev u ožujku i travnju čini manje od jedne četvrtine tog neto priljeva strane efektive. RBA OTVORILA PODRUŽNICU U KARLOVCU Raiffeisenbank Austria d.d. (RBA) otvorila je u četvrtak podružnicu u Karlovcu, čime se ukupan broj gradova u kojima RBA djeluje u Hrvatskoj povećao na 14, a broj poslovnih jedinica na ukupno 21, pri čemu je najavljeno otvaranje još najmanje pet novih poslovnica do kraja godine. U RBA poslovnom centru, koji nudi cjelokupnu financijsku i bankarsku uslugu RBA, u Karlovcu je i 24- satna samoposlužna zona sa bankomatom, noćnim trezorom i info stupom. Aktiva Banke u prvom polugodištu ove godine povećana je 21 posto te je krajem lipnja ove godine iznosila više od 11,6 milijardi kuna. U prvom polugodištu ove godine odobreno je više od milijardu kuna kredita pravnim osobama te gotovo 1,2 milijarde kuna stanovništvu. U istom razdoblju, štednja građana dosegnula je 3,83 milijardi kuna, istaknula je članica Uprave RBA Vlasta Pick. RSŠ U PRVOM POLUGODIŠTU SKLOPILA 16.655 UGOVORA Raiffeisen stambena štedionica (RSŠ) ima oko 115.000 štediša koji su dosad u tu štedionicu položili 577 milijuna kuna štednje, te potpisali ugovore ukupne vrijednosti od oko 880 milijuna eura. Istaknula je to u četvrtak u prigodi svečanog otvorenja novih prostorija regionalnog ureda Raifeisen stambene štedionice u središtu Rijeke predsjednica Uprave RSŠ-a Mandica Zulić. U prvoj polovici ove godine Raiffeisen stambena štedionica sklopila je 16.655 ugovora o stambenoj štednji ukupnog ugovorenog iznosa od 129 milijuna eura. U istom razdoblju odobreno je 415 stambenih kredita vrijednih 3,3 milijuna eura (oko 24 milijuna kuna). Do kraja 2002. pravo na stambeni kredit ostvarit će još 3.000 štediša, izvijestila je Zulić. 4. TVRTKE GLAVNA SKUPŠTINA PODRAVKE: 2,76 MILIJUNA EURA DIVIDENDE EBRD-U Glavna skupština Podravke odlučila je u četvrtak da se neto dobit Podravke za poslovnu 2001. godinu od 62 milijuna kuna, nakon umanjenja za 17,4 milijuna kuna gubitaka prenesenih iz ranijih godina, rasporedi dijelom u rezerve, a dijelom za isplatu dividende Europskoj banci za obnovu i razvitak (EBRD). Tako će pet posto neto dobiti, u iznosu od 871,03 tisuća kuna završiti kao zakonska rezerva, u statutarne će rezerve 827,5 tisuća kuna, dok će u skladu s Ugovorom o upisu dionica zaključenim između Podravke i EBRD-a za povlaštene dionice EBRD-u biti isplaćena dividenda u iznosu od 2,76 milijuna eura. Dividenda će biti isplaćena u roku od 15 dana, odlučila je Glavna skupština. Skupština je prihvatila i ostala financijska izvješća o poslovanju tvrtke u prošloj godini. Podravka želi biti vodeća prehrambena kompanija u jugoistočnoj Europi, istaknuo je predsjednik Uprave Darko Marinac ocijenivši da još uvijek unutar sebe "trošimo neracionalno i na pogrešnim mjestima". Marinac je posebno izdvojio rast vrijednosti dionica tvrtke, koja i u ovoj godini u razdoblju od siječnja do srpnja ima najviši rast na Zagrebačkoj burzi (33,99 posto). Lanjsku dobit od 62 milijuna kuna ocijenio je osrednjom, jer se očekivalo više te rast prodaje od ukupno četiri posto, a na inozemnim tržištima i sedam posto. Imamo puno proizvoda koji nam daju šansu, ali ćemo se nekolicine morati odricati, rekao je Marinac. Ostaje zacrtani rast od deset posto godišnje, ali malo drugačije strukturiran - organski rast biti će sedam, akvizicije tri, a razni savezi jedan do dva posto godišnje, dodao je. JAMNICA PREDSTAVILA NOVU PRIRODNU IZVORSKU VODU JANA Tvrtka Jamnica iz sastava koncerna Agrokor predstavila je svoj najnoviji proizvod - prirodnu izvorsku vodu Jana koja će se puniti u novoj tvornici-punionici izvorske vode i bezalkoholnih pića u Svetoj Jani kod Jastrebarskog. Kako je istaknuo predsjednik Uprave Jamnice Ivica Sertić, riječ je o četvrtoj tvornici Jamnice, nakon punionica mineralne vode u Jamničkoj Kiselici i Sarajevskom Kiseljaku te punionice voćnih sokova Juicy u Jastrebarskom. Ova "greenfield" investicija, kazao je Sertić, vrijedna je 200 milijuna kuna, a proizvodnja Jane u punionici u Svetoj Jani započet će 18. srpnja. Jana na tržište dolazi u PET ambalaži i pakiranjima od 1,5; 0,5 i 0,25 litara. Poslovodstvo tvrtke istaknulo je kako im je cilj plasirati Janu prvo u zemlje u okruženju, a zatim na tržište Europske unije. Također, želja im je da u naredne dvije godine Jana osvoji 50 posto hrvatskog tržišta. Direktor proizvodnje Jamnice Berislav Briški rekao je kako je riječ o vodi koja kvalitetom može zadovoljiti najviše svjetske standarde. Dubina vrela Jane je 800 metara, a voda se u boce puni bez ikakve obrade, vrhunskom aseptičkom linijom za punjenje, koja pruža sigurnost potpunog očuvanja vrhunskih svojstava ove izvorske vode, ustvrdio je. Takvih je proizvodnih linija u Europi samo desetak pa će proizvodnja u Svetoj Jani biti iznad konkurencije u široj regiji, kazao je Briški. Jamnica, koja drži oko 82 posto tržišta domaćih mineralnih voda, u prošloj je godini ostvarila rekordnu proizvodnju i prodaju. Tržištu je prvi put isporučeno više od 200 milijuna litara mineralne vode, čime je tvrtka postala najjači proizvođač mineralne vode u regiji. Ukupni prihod tvrtke lani je porastao 12 posto, a trend rasta nastavljen je i u ovoj godini. Tako je u prvih šest mjeseci prodaja porasla 13 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. TRGOVAČKI CENTAR WTC RIJEKA BIT ĆE OTVOREN DO POČETKA 2005. Poslovno-trgovački centar "WTC Rijeka" na Pećinama, u čiju će izgradnju Gruppo Policentro iz Milana uložiti 100 milijuna eura, imat će oko 150.000 metara četvornih prodajnog prostora u kojima će raditi 1.271 zaposlenik, a bit će otvoren najkasnije u proljeće 2005. Najavio je to u srijedu na konferenciji za novinare predsjednik Policentra Lino Iemi, dodajući kako je riječ o jednom od najvećih trgovačkih centara Europe. Tlocrtna površina centra iznosit će 34.070 metara četvornih, a objekt će imati pet etaža. U poslovnom tornju planira se izgradnja 15 etaža s oko 11.800 metara korisnog prostora. Parkiralište će se prostirati na gotovo 64.000 metara četvornih, osigurat će parkirna mjesta za 2.150 vozila. Većina od 250 poslovnih prostora bit će iznajmljena hrvatskim trgovcima a moći će se i kupiti, kazao je Iemi. Supermarket na oko 5000 metara četvornih bit će iznajmljen jednoj tršćanskoj tvrtki. Procjenjuje se da će u novom trgovačkom centru biti ostvaren godišnji promet od oko 400 milijuna eura. KONCERN KONČAR OSTVARIO RAST PRODAJE I IZVOZA Koncern Končar u prvih je pet ovogodišnjih mjeseci ostvario 691,5 milijuna kuna ukupnih prihoda, što je 19 posto više nego u istom razdoblju lani, objavili su iz Končara. Najveći dio u strukturi prihoda čine prihodi od prodaje (97 posto), a ostatak su financijski i ostali prihodi. Tako su prihodi od prodaje proizvoda i usluga (podaci bez prodaje između povezanih Društava) za prvih pet mjeseci iznosili 567,6 milijuna kuna, što je porast od 18 posto. Pritom je na domaćem tržištu prodaja iznosila 309,6 milijuna kuna i bila je 21 posto viša, na inozemnim tržištima 258 milijuna kuna ili 14 posto više. U strukturi prihoda od prodaje dominantna su društva poslovnog područja Energetike i transporta na koje se odnosi 66 posto ukupne prodaje i čija je prodaja u odnosu na prethodnu godinu porasla 28 posto. Porast prodaje ostvarila su i društva unutar poslovnog područja Industrije (osam posto) te Trgovine (11 posto). Najznačajniji kupac Koncerna na domaćem tržištu i dalje je Hrvatska elektroprivreda (HEP) na koju se odnosi 38 posto ukupne domaće prodaje. Slijede kupci s područja trgovine i poljoprivrede (27 posto ukupne prodaje), HŽ (16 posto) te kupci s područja industrije i brodogradnje (11 posto), a ostatak se odnosi na ZET, INU te državnu upravu. Što se tiče najznačajnijih Končarevih inozemnih tržišta, kazali su u tvrtki, to su Bosna i Hercegovina na koju je u prvih pet mjeseci izvezeno robe i usluga za 37,2 milijuna kuna. Izvoz u Jugoslaviju je 21,9 milijuna kuna, u Nigeriju 21,4 milijun kuna, Sloveniju 19,4 milijuna kuna, Njemačku 18,4 milijuna kuna, Češku 12,7 milijuna kuna, Švedsku i Saudijsku Arabiju po 11 milijuna kuna, Cipar 10,3 milijuna kuna i Arapske Emirate 9,4 milijuna kuna. Udjel tih deset zemalja u ukupnom izvozu Končara je 67 posto. Društva s najvećim izvozom su Distributivni i specijalni transformatori (68 milijuna kuna), Inženjering za energetiku i transport (31,9 milijuna kuna), Mjerni transformatori (30 milijuna kuna), Generatori i motori (28,1 milijun kuna), Sklopna postrojenja (19,6 milijuna kuna) i Kućanski aparati (14,4 milijuna kuna). Udjel tih društava u ukupnom izvozu je 74 posto. NOVI POSLOVI DALEKOVODA VRIJEDNI 129,8 MILIJUNA KUNA Zagrebačka tvrtka Dalekovod dobila je posao rekonstrukcije križanja niskonaponskih, srednjonaponskih i visokonaponskih elektroenergetskih i telekomunikacijskih instalacija na autocesti Bosiljevo-Sv. Rok. Posao je vrijedan 65,3 milijuna kuna. Kako su pojasnili u tvrtki, rok dovršetka radova je 150 dana, a posao je dobiven na javnom natječaju kojeg su Hrvatske autoceste raspisale u svibnju ove godine. Istodobno, krajem lipnja Dalekovod je dobio i posao na opremanju tunela "Sveti Rok" na Jadranskoj autocesti (energetika, rasvjeta, vatrodojava, ventilacija, telekomunikacije, video nadzor, prometna signalizacija) vrijedan 64,5 milijuna kuna. Rok dovršetka radova je 1. svibnja 2003. godine, a posao je dobiven na međunarodnom natječaju kojeg su Hrvatske autoceste raspisale u veljači ove godine. DALJNJI PLANOVI RAZRADE PLINSKIH POLJA U SJEVERNOM JADRANU Hrvatska naftna kompanija INA i njen talijanski partner ENI ovih su dana dogovorili daljnji nastavak radova na iskorištavanju zaliha plina na hrvatskoj strani jdranskog podmorja, priopćeno je iz Ine. Istražnim radovima, koje vodi zajednička operativna kompanija INAgip d.o.o., ukupne su raspoložive zalihe povećane na gotovo 20 milijardi prostornih metara, a locirane su u akumulacijama plinskih polja Ivana, koja je već u proizvodnji, te polja Ika, Ida, Annamaria i Marica. Razradna shema proizvodnih sustava predviđa gradnju 9 novih proizvodnih platformi, bušenje i opremanje 18 usmjerenih bušotina, te polaganje podmorskih plinovoda ukupne duljine 120 kilometara. Jednim krakom te mreže plinovoda povezat će se offshore proizvodni sustav s hrvatskom obalom (Pula). Osim toga, plan obuhvaća i gradnju platforme Ivana K, neposredno uz središnju platformu polja Ivana, na kojoj će se sabirati sav proizvedeni plin, komprimirati i sušiti, te nakon mjerenja otpremati direktno prema hrvatskoj i/ili talijanskoj obali. Nove količine plina planiraju se za kraj 2004. godine, a ukupna ulaganja procijenjena su na oko 320 milijuna dolara. Realizacija projekta na duži će rok namiriti potrebe hrvatskih potrošača, on će i fizički povezati plinske sustave dviju susjednih zemalja i na taj način opskrbu u Hrvatskoj učiniti daleko sigurnijom, priopćeno je iz Ine. DIREKTOR KUTINSKE PETROKEMIJE O ZAŠTITI DOMAĆE PROIZVODNJE Iako Srbija svojom proizvodnjom ne može podmiriti potrebe i mora uvoziti oko 60 posto umjetnog gnojiva, "Petrokemija" se kao strana tvrtka suočava sa stotinjak zakonskih zapreka koje je ta država postavila kako bi zaštitila svoje proizvođače umjetnog gnojiva, dok je Hrvatska širom otvorila vrata za nekontroliran ulazak stranih tvrtaka koje slabe domaću proizvodnju, izjavio je u četvrtak u Sisku direktor kutinske tvornice gnojiva Boris Mesarić. Na sjednici Gospodarskog vijeća Županijske komore u Sisku članovi Vijeća su u raspravi o stanju u županijskom gospodarstvu od Vlade zatražili da "zakonski zaštiti domaću proizvodnju i proizvođače". Zaključak je prihvaćen nakon Mesarićeva izlaganja, koji je iznio primjer tog poduzeća što u zadnje vrijeme pokušava prodrijeti na srbijansko tržište. Direktor kutinske trgovačke kuće "Lonie" i potpredsjednik Gospodarskog vijeća Frane Jaram istaknuo je da se 80 posto stranih ulaganja odnosi na banke i trgovinu, a ulaganja u proizvodnju gotovo su neznatna. Rekao je da je, primjerice, Slovenija najprije ojačala svoj trgovački lanac "Mercator", a tek onda dopustila ulazak stranih trgovačkih kuća, a Hrvatska je, kako je naveo, dopustila da propadnu domaći trgovački lanci i otvorila vrata za ulazak stranih trgovačkih kuća koje uništavaju preostale domaće trgovce. Predsjednik Županijske gospodarske komore Antun Bobetko izvijestio je Vijeće da je u Sisačko-moslavačkoj županiji nakon dužeg razdoblja stagnacije u prva četiri mjeseca ove godine porastao opseg proizvodnje, ali je prvi put ostvaren i manjak u vanjskoj trgovini. U travnju se prvi put nakon dužeg razdoblja smanjila nezaposlenost, t.j. bila je 2,3 posto manja nego u ožujku, naveo je Bobetko, dodavši da je nezaposlenost u travnju 10,2 posto veća nego u istom razdoblju prošle godine. Također je naveo da Županija, po najnovijim pokazateljima, u hrvatskom izvozu sudjeluje s 5,7 i u uvozu s 2,8 posto te u prihodu s 1,6 i rashodu s 1,7 posto. LUKA PLOČE: VIŠE OD POLA MILIJUNA TONA TERETA Pločanska luka u prvom je ovogodišnjem polugodištu ostvarila ukupni promet roba od 509.251 tone, što je 12 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, objavljeno je iz te tvrtke. Pritom je za susjednu Bosnu i Hercegovinu prometovano oko 90 posto tereta, a za tržište hrvatskog juga samo manji dio. Tako je preko luke na ušću Neretve, Bosna i Hercegovina uvezla 392.167 tona robe, a istodobno izvezla samo 26.697 tona tereta. Preko vezova luke Ploče u prvoj je polovici godine prekrcano 200.795 tona generalnih tereta. Istodobno je prometovano 219.026 tona rasutih tereta, što je za 27 posto više nego lani u isto doba. Sa 89.430 tona tekućih tereta pločanska je luka prekrcala čak 44 posto više tekućih tereta nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Posebno dobar promet ostvaren je kod ulja za loženje, benzina, dizel goriva i drugih naftnih derivata. NA JESEN NOVA METRO VELETRGOVINA U SESVETAMA Tvrtka Metro Cash&Carry d.o.o. (Metro CC) otvorit će na jesen ove godine drugu Metro veletrgovinu u Hrvatskoj, u zagrebačkim Sesvetama, u čiju će gradnju i opremanje biti uloženo 15 milijuna eura, a zaposlit će novih 270 osoba. Najavili su to u utorak predstavnici Metroa na konferenciji za novinare. Gradnja nove veletrgovine Metroa u Sesvetama započela je, za gradnju je predviđeno oko 4,5 mjeseca, a sama veletrgovina imat će površinu od 15 tisuća četvornih metara, rekla je voditeljica marketinga i odnosa s javnošću Andreja Kanceljak. Kao i u drugima Metro-ovim veletrgovinama i u Sesvetama će se korisnicima, većinom trgovcima na malo, ali i hotelijerima, javnim i socijalnim ustanovama, obrtnicima i pojedincima, nuditi široki asortiman prehrambenih i neprehrambenih proizvoda. Pri tome Kanceljak ističe da su u prehrambenom asortimanu zastupljeni gotovo svi hrvatski proizvođači koji sa svojim proizvodima čine 90 posto ponude. Prva Metro veletrgovina u Hrvatskoj otvorena je krajem prošle godine u zagrebačkim Jankomiru gdje se nalazi i uprava tvrtke. Metro CC trenutno zapošljava ukupno 360 djelatnika, od kojih 274 radi u trgovini. U izgradnju veletrgovine na Jankomiru uloženo je 18 milijuna eura, a sa ulaganjem u Sesvetama te planiranim otvorenjima veletrgovina u iduće dvije godine u Rijeci, Splitu i Osijeku ukupna ulaganja dostići će 75 milijuna eura. Ukupno će se, napominje Kanceljak, zaposliti 1500 osoba. Hrvatska tvrtka Metro CC dio je međunarodnog veletrgovačkog lanca Metro Cash&Carry koji je u sklopu internacionalnog konglomerata Metro Grupe. DALMATINKA DOBILA NOVOG VLASNIKA U Sinju je u četvrtak potpisan ugovor o prodaji tvornice konca "Dalmatinke" talijanskoj tvrtki "La Distributrice" iz Trsta, koja se jedina javila na međunarodni natječaj. Novi vlasnik ugovorom se obvezuje da će u radnom odnosu zadržati svih 420 trenutačno zaposlenih radnika, zatim u obnovu postrojenja uložiti milijun i pol eura te nastaviti proizvodnju prediva i konca koja nije prekidana za sve vrijeme stečajnog postupka u "Dalmatinki" koja se od odsad zove "Dalmatinka nova". Potpisivanju ugovora u velikoj dvorani tvornice osim zaposlenika bili su i predstavnici Hrvatskog fonda za privatizaciju, sindikata i drugi gosti. Među uzvanicima posebno su pozdravljeni i gosti iz Italije: veleposlanik u Hrvatskoj Fabio Pigliapoco i generalni konzul u Splitu Marcelo Apicella. ŠTRAJKAŠI "HLADNJAČE" NEĆE VIŠE ČUVATI POSTROJENJE S AMONIJAKOM Sedamdesetak radnika poduzeća "Klarika" d.o.o. Radne jedinice "Hladnjače" u Slavonskom Brodu koji štrajkaju već 46 dana poručili su da više ne žele čuvati objekt s postrojenjem s 50 tona amonijaka. Upozorili su kako posude pod tlakom nisu ispitivane već šest godina i moguća su opasnost za živote i zdravlje radnika, ali i Brođana ako se dogodi izgred. Radnici nisu primili plaću šest mjeseci i više ne žele biti odgovorni za čuvanje tog postrojenja, kazao je na sjednici županijskoga Gospodarsko-socijalnog vijeća sindikalni povjerenik "Hladnjače" Drago Tolić. Dožupan Željko Landeka istaknuo je da će Županija učiniti sve kako bi se spriječio bilo kakav izgred. Državni inspektor već je zabranio rad postrojenja s amonijakom, a traži se i žurno očitovanje inspektora zaštite na radu. Na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća, kojoj se nije odazvao vlasnik "Klarika" Jure Klarić, zaključeno je kako će biti zatraženo posredovanje Županije u izdvajanju "Hladnjače" i zadržavanju na poslu svih sedamdesetak radnika. Riječ je o objektu u kojemu se može čuvati više od 13.000 tona svježa i smrznuta voća i povrća. STEČAJEM SMIRENO STANJE U TVORNICI "BROD NA KUPI" Na Trgovačkom sudu u Rijeci u utorak je otvoren stečajni postupak u poduzeću "Brod na Kupi" d.d. u istoimenu mjestu iz kojega su radnici, iščekujući otvorenje stečaja, onemogućili otpremu gotovih i naručenih proizvoda. Po riječima direktora "Broda na Kupi" Branka Muhvića nakon otvorenja stečaja radnici su se razišli, a oko 390 izrađenih prozora još je u tvornici. Tvrtka "Brod na Kupi" u većinskom je vlasništvu "Moguš Grupe" iz Zagreba i proizvodi i trguje drvenim proizvodima. Tridesetak od 59 zaposlenika onemogućili su otpremu prozora za kupce u BiH, vrijednih 900.000 kuna. Smatraju da od toga novca neće biti isplaćene njihove tražbine te su unatoč nalozima Uprave i vlasnika na tvornički ulaz postavili kontejner i zapriječili odvoz robe, a posve ih je podupro i delnički gradonačelnik Marijan Pleše. Zahtjev za stečajem podnijelo je pet radnika zbog neisplaćenih plaća od ukupno 38.000 kuna, kojima je nakon štrajka u travnju i svibnju ove godine, s još 24 radnika, uručeno rješenje o otkazu. RADNICI "VIKTORA LENCA" OTKUPLJIVAT ĆE DIONICE Uprava i sindikati "Viktora Lenca" zaključili su Sporazum o zamjeni dijela stimulativnog koeficijenta plaće u nagradu koja će se zaposlenicima dodjeljivati u dionicama brodogradilišta, priopćilo je u srijedu to poduzeće. Postotak zamijenjena stimulativnog koeficijenta plaće ovisit će o visini plaće pojedinog zaposlenika, a zaposlenicima s najnižim plaćama neće se zamijeniti u nagradu. Za ostale zaposlenike taj dio plaće zamijenit će se nagradom od četiri posto onima s najnižim i do 10 posto onima s najvišim primanjima. U priopćenju se navodi da je u pregovorima Uprave i podružnice Sindikata metalaca hrvatske (SMH) te Sindikata Brodogradilišta "Viktora Lenca" (SBVL) dogovoreno da će ove godine u dionice biti uloženo 600.000 dolara. Od toga će Uprava 100.000 dolara uložiti iz ušteđevine ili zajmovima, a ostali zaposlenici iz plaća će izdvojiti 500.000 dolara. Ukupna plaća zaposlenika neće se mijenjati, na dio plaće koji će biti uložen u dionice uplaćivat će se svi porezi i doprinosi, a nakon stjecanja dionica njihovo pretvaranje u novac nije ograničeno, navodi se. RADNICI "JADRANA" PREKINULI ŠTRAJK Radnici tvornice metalnog namještaja "Jadran" prekinuli su u srijedu štrajk koji su započeli 21. svibnja tražeći isplatu plaća i doprinosa za prvih pet mjeseci ove godine. Štrajk je prekinut nakon potpisivanja sporazuma kojim se Uprava tvrtke obvezala da će isplatiti ukupan dug od 3,6 milijuna kuna, a predstavnici 197 radnika da će povući svoj prijedlog za pokretanje stečajnoga postupka. Uprava "Jadrana" također se obvezala da će do kraja 2002. radnicima isplatiti 13 milijuna kuna razlike između ugovorenih i isplaćenih plaća u protekle tri godine tijekom kojih su primali "minimalce". 5. MEĐUNARODNA SURADNJA MAKEDONIJA: LIBERALNIJI UVJETI RAZMJENE S HRVATSKOM Suglasno dogovoru o izmjenama i dopunama Ugovora o slobodnoj trgovini između Hrvatske i Makedonije makedonska vlada donijela je Odluku o utvrđivanju liberalnijih uvjeta za razmjenu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda između dvije zemlje koja je stupila na snagu krajem prošlog tjedna objavljivanjem u makedonskom Službenom listu. Novine su u ugovoru, koje trebaju unaprijediti međusobnu trgovinsku razmjenu, da se svi proizvodi koji nisu na kvotama mogu uvoziti bez carine, osim svježeg svinjskog mesa, šećera, vina i odžiljenog i rezanog duhana. Povoljnost je predviđena i za proizvode na kvotama s tim što su sa ove liste isključeni neki proizvodi za koje se pokazalo da se ne trebaju štititi. A za proizvode koji ostaju na kvotama, ukoliko se nadmaše određene količine, carina se smanjuje za 50 posto sa mogućnošću da se do 2005. godine carina svede na nulu. Na tu listu ulaze prerađevine od mesa i šećera, čokolade, pekarski proizvodi, osim keksa i vafla, te bezalkoholnih i alkoholnih pića i octa. Na drugoj listi su također proizvodi na kvotama na koje su obje zemlje osjetljive, međutim i za njih je dozvoljena mogućnost smanjena carine za 50 posto ukoliko se nadmaše kvote. Ovo se odnosi na zaleđeno svinjsko meso, mlijeko i mliječne proizvode, pšenicu, brašno, rafinirano ulje, konzervirano meso, začine, vegetu, juhe, neožiljeni duhan i cigarete. PARAFIRAN UGOVOR O SLOBODNOJ TRGOVINI SA ALBANIJOM U hrvatskom Ministarstvu gospodarstva u srijedu je, nakon dvodnevnog drugog i ujedno završnog kruga pregovora, parafiran Ugovor o slobodnoj trgovini između Republike Hrvatske i Republike Albanije, izvijestili su iz tog ministarstva. Ugovor bi trebao biti potpisan do kraja ove godine, a na snagu bi stupio početkom 2003. Riječ je o 29. ugovoru o slobodnoj trgovini za Hrvatsku te drugom za Albaniju. Pregovore su vodili pomoćnica ministra gospodarstva u Upravi za trgovinsku politiku i međunarodne gospodarske odnose Olgica Spevec s hrvatske strane te zamjenik albanskog ministra gospodarstva Engjell Skreli. Iako Hrvatska trajno bilježi suficit u robnoj razmjeni s Albanijom, očekuje se da će se ovim ugovorom znatno poboljšati uvjeti za hrvatske gospodarstvenike u nastupu na albanskom tržištu, stoji u priopćenju Ministarstva gospodarstva. OTVOREN ROBNI TERMINAL NA GRANIČNOM PRIJELAZU BIH I HRVATSKE Na graničnome prijelazu Gorica/ Vinjani Gornji između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske u utorak je počeo s radom robni terminal koji će olakšati carinjenje robe na tome prijelazu. Izgradnja terminala stajala je dva milijuna maraka. Početak rada robnog terminala simbolično je puštanjem jednoga tegljača označio doministar civilnih poslova i veza u Vijeću ministara BiH Milan Lovrić. Robni terminal Gorica - Vinjani Gornji raspolaže parkirališnim mjestima za 45 tegljača, 5 mjesta je za specijalne terete kao i tri lokacije za živu stoku. 6. SINDIKATI VLADA I SINDIKATI NA JESEN O NOVOJ OSNOVICI ZA PLAĆE JAVNIH SLUŽBENIKA Vlada i sindikati javnih služba zajedno će na temelju pokazatelja o plaćama u ovoj godini na jesen utvrditi prijedlog nove osnovice za plaće javnih službenika, dogovoreno je u četvrtak na pregovorima u Vladi. Zajednička radna skupina trebala bi analizu pokazatelja o plaćama 2001. izraditi do 15. rujna kako bi se nova osnovica mogla utvrditi dok se priprema državni proračun za 2003., priopćio je Vladin Ured za odnose s javnošću. Dogovoreno je i da će Vlada razmotriti sindikalni zahtjev da Vlada kao poslodavac uplaćuje dopunsko zdravstveno osiguranje javnim službenicima. K tomu, sindikalci bi trebali pripremiti popis državnih ustanova koje ne ispunjavaju obveze iz Temeljnog kolektivnog ugovora za javni sektor, stoji u priopćenju. 8. OSTALO E-GOVERNMENT GLAVNA TEMA 34. MEĐUNARODNOG INFO SAJMA Poslovodstvo Zagrebačkog velesajma (ZV) najavilo je u ponedjeljak aktivnosti ovogodišnjeg 34. Međunarodnog sajma informacijske tehnologije, telekomunikacija i novih medija INFO 2002., koji će se održati sredinom studenoga, a čija će glavna tema biti sadašnji i budući projekti vezani uz e-Government. Direktor grupe sajmova ZV- a Berislav Čižmek ocijenio je da je INFO vodeći sajam tog tipa u jugoistočnoj Europi na kojem će biti zastupljena vodeća strana i domaća informatička imena, a čiji je ovogodišnji pokrovitelj Vladino Povjerenstvo za internetizaciju Republike Hrvatske. U sklopu sajma, koji će se održati od 12. do 16. studenoga, prva će dva dana biti Poslovni dani B2B (business to business), namijenjeni stručnim i poslovnim posjetiteljima. Čižmek procjenjuje da će INFO ove godine posjetiti oko 50 tisuća posjetitelja, koliko ih je bilo i prošle, kada je na sajmu sudjelovalo više od 380 izlagača iz Hrvatske i 23 zemlje. Glavna će tema sajma biti vezana uz e- Government, odnosno sadašnje i buduće projekte hrvatske Vlade i partnera koji se primjenjuju u procesu daljnjeg uvođenja novih tehnologija u svim društvenim i gospodarskim segmentima zemlje. Istodobno uz sajam, održat će se i sajmovi Interliber-Educa, međunarodni sajam knjiga i učila te Intergrafika, međunarodni sajam grafičke industrije i industrije papira.