FINANCIJSKI BILTEN BROJ 449

FINANCIJSKI BILTEN broj 449 od 6. do 13. lipnja 2002. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. On-line dražba Zagrebačke burze 9. Za zatvorene sjednice Vlade 10. Sabor raspravio izvješće HNB-a 11. Savjet HNB-a: inflacija niža nego lani 12. Rohatinski: odnose prema HNB-u otežavali su politikanstvo, osobni interesi i pritisci 13. Vlada: nužno donijeti uredbu o ograničavanju izvoza 14. Hrvatska na japanskom tržištu plasirala državne obveznice 15. Ukinuto uvrštenje redovnih dionica ZABA-e u I Kotaciju Burze 16. Pliva objavila kupnju američkog Sidmaka 17. U Zagrebu održana Ministarska trgovinska konferencija WTO-a za CEE regiju 18. Potpisan Ugovor o kreditu IFC-a Croatia banci 19. Europa bez granica - dosadašnja ulaganja u CEE regiju 150 milijardi dolara 20. Statistika ooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) Prometu kunama Prosječna kamata (%) 06. VI 7.000.000 7.000.000 1,50 5.000.000 1,45 07. VI 7.000.000 7.000.000 1,25 53.000.000 0,42 10. VI 23.500.000 23.500.000 1,55 8.000.000 4,00 11. VI 15.000.000 15.500.000 2,00 30.000.000 1,72 12. VI 5.500.000 5.500.000 2,55 50.000.000 1,12 13. VI 160.000.000 138.000.000 0,60 23.000.000 1,97 Dnevni prosjek 36.333.333 32.750.000 1,575 28.166.666 1,78 Ovotjednim dnevnim trgovanjem na Tržištu je novca ostvaren znatno veći promet u odnosu na onaj iz prošlog tjedna, uz istodobno značajno povećanje potražnje, ali i nešto nižu ponudu. Naime, ukupni je promet iznosio 196,5 milijuna kuna - prosječno 32,75 milijuna kuna. Kamatna se stopa, pak, kretala od 0,6 do 2,55 posto, u prosjeku je iznosila 1,575 posto. Potražnja je, pak, dosegnula ukupno 218 milijuna kuna ili u prosjeku 36,33 milijuna kuna. Ponuda je ovoga tjedna bila nešto manja nego prošloga tjedna, čemu je razlog početak novog razdoblja održavanja obvezne pričuve, zbog čega su kreditori bili malo suzdržaniji u ponudi viškova. Ipak, većinu je dana povišena potražnja u potpunosti bila podmirivana. Iznimka je dnevno trgovanje u četvrtak, kada je izuzetno visoka potražnja ostala dijelom nepodmirena, i to zbog uvjetovane niske kamatne stope od strane tražioca pozajmica. U prekonoćnom trgovanju, pak, ovoga je tjedna ostvaren ukupni promet u iznosu od 169 milijuna kuna, što u prosjeku iznosi više od 28,16 milijuna kuna po danu. Posljednji dani održavanja obveznih rezervi početkom ovog tjedna odrazili su se na povećanu potražnju za prekonoćnim pozajmicama, no to se tijekom tjedna promijenilo. Iako potražnja nije bila značajna, ona još uvijek nije u potpunosti zadovoljavana, i to ponajprije zbog toga što su tražioci prekonoćnih pozajmica uvjetovali nižu kamatnu stopu, na što ponuđači nisu pristali. Kamatna je stopa u prosjeku iznosila 1,78 posto, a kretala se od tek 0,42 do čak 4 posto. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 6. do 13. lipnja (cijene u kunama) Dionica Najniža Cijena Najviša cijena Zadnja Cijena Ukupan Promet Pliva 540 572 570 7.088.436 Podravka 207 220 217 2.939.093 Arenaturist 50,18 52 52 22.697 Atlas 30 32,50 30,50 34.700 Atlantska plovidba 36,99 37 37 7.065 Erste&Steier. banka 4.400 4.400 4.400 44.000 Belišće 103 105 105 112.958 Croatia osiguranje P 3.000 3.120 3.000 15.360 Croatia osiguranje R 3.140 3.250 3.140 2.516.176 Dalmatinska banka 90 90 90 3.600 Dalekovod 115 120 120 418.350 Elka 68 72,51 70 68.222 ZIF Dom 57,50 58,50 57,50 216.007 Hotel Opera 115 120 115 51.055 Hoteli Rabac 102,51 107,99 105 241.957 Istraturist 86,60 100 100 141.642 Jadran turist 52 60 60 75.614 Jadranski naftovod 2.180 2.205 2.181 972.604 Karlovačka banka 55 56,25 55,50 330.541 Karlovačka pivovara 510 519 519 38.700 Končar 93,40 98 98 376.658 Kraš 221 237 221 348.235 Privredna banka 214 235 220 3.206.860 Plava laguna 670 700 680 396.117 Riječka banka 91,50 93,50 91,50 294.014 Riviera 143 148,22 143,10 802.933 ZIF Slavonski 31 31,50 31 75.795 ZIF Središnji nacionalni 54 55 54,50 31.370 Sonic štedionica R 199,99 200 200 39.998 Sunčani Hvar 55 65 65 245.752 Varaždinska banka 180 180 180 9.000 Varteks 53,10 55 54 51.369 Zagrebačka banka C 605,50 700 700 1.305 Zagrebačka pivovara 2.000 2.000 2.000 120.000 Zlatni rat 55 55 55 3.795 PIF Pleter 35,00 35,00 35,00 46.410 PIF Sunce 25,54 25,54 25,54 7.662 PIF Velebit 61,99 61,99 61,99 8.244 DAB-O-03CA rep/prij* 104,50 104,50 - 7.710.193 HZZO-O-047A** 105,80 106,00 105,80 2.317.119 RHMF-O-08CA rep/prij*** 102,68 102,85 - 10.675.562 RHMF-O-125A 100,15 100,15 100,15 2.208.497 44.315.697 * obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 105 milijuna s kamatnom stopom od 8,00 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2003. godine-cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan Burze ** obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale *** obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan Burze ****obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine. OTVORENI FOND Kupnja u kn Prodaja u kn CAIN-U-SEBC 1* 10,03 - CAIN-U-SEUR 2* 8,80 - EUFIN-U-ICFE 3* 95,74 95,98 EUFIN-U-ICFF 4* 102,03 102,29 FOIN-U-VICF 5* 18,66 19,59 PBZI-UGLBF 6* 105,58 103,09 PBZI-U-NVCF 7* 101,72 - TTIN-U-A 8* 55,06 56,71 ZBIN-U-BOND 9* 104,18 - ZBIN-U-EURP 10* 110,36 - ZBIN-U-GLBL 11* 99,60 - ZBIN-U-PLUS 12* 112,72 - 1*Otvoreni fond SELECT EUROBOND (CAIB Invest d.o.o.);2*Otvoreni fond SELECT EURROPE (CAIB Invest d.o.o.);3*Otvoreni fond ICF Equity Income (Euro Invest d.o.o.);4*Otvoreni fond ICF Fixed Income (Euro Invest d.o.o.);5* Otvorni fond VICTORIAFOND (Fond Invest d.o.o.);6*Otvoreni fond Privredne banke Zagreb-Global fond;7*Otvoreni fond Privredne banke Zagreb-Novčani fond;8* Otvoreni fond -TTInvest;9* Otvoreni fond Zagrebačke banke - ZABA Bond;10* Otvoreni fond Zagrebačke banke - ZABA Europlus;11* Otvoreni fond Zagrebačke banke - ZABA Global;12* Otvoreni fond Zagrebačke banke - ZABA Plus *+ cijene su informativne jer na Burzi nije uvedena trgovina istima Ovoga je tjedna na Zagrebačkoj burzi bilo aktivno 38 dionica i četiri obveznice, a njihovim je trgovanjem ostvareno ukupno 44,3 milijuna kuna prometa. Pritom je više od 22.9 milijuna kuna ostvareno prodajom obveznica, i to najvećim dijelom (18,4 milijuna kuna) trgovanjem dvjema obveznicama izvan Burze. Od dionica, najveći je promet ovoga tjedna ostvaren prodajom onih Plive - 7,08 milijuna kuna, Privredne banke Zagreb - 3,2 milijuna kuna te Podravke - 2,9 milijuna kuna. Od ukupnog broja aktivnih dionica, njih je 16 u odnosu na protekli tjedna pojeftinilo, 15 ih je poskupjelo, dok se cijena sedam dionica nije mijenjala. Vrijednost Crobex indeksa također se nije mijenjala, odnosno zadržala je razinu od 1,187,7 bodova. Ovotjednu listu gubitnica otvaraju 120 kuna jeftinija povlaštena dionica Croatia osiguranja, dionica Karlovačke pivovare, čija je cijena manja za 81 kunu te redovna dionica Croatia osiguranja koja je pojeftinila za 60 kuna. Cijena dionice Jadranskog naftovoda pala je za 19, Kraša za 16, Privredne banke Zagreb za 10, Riviera holdinga za 3,40, a Arenaturista za tri kune. Dionica Elke pojeftinila je za 2,50, Atlasa i ZIF-a Središnjeg nacionalnog za 1,50, a ZIF-a Dom za jednu kunu. Za pola kune pala je cijena dionica Karlovačke banke, i PIF-a Pleter, dionica Riječke banke jeftinija je za 30, a Hotela Rabac za najmanjih 10 lipa. Nasuprot tome, najvećih 100 kuna ovoga je tjedna povećana cijena dionice Zagrebačke pivovare, koju slijede 98 kuna skuplja dionica serije C Zagrebačke banke te redovna dionica Sonic štedionice, koja je poskupjela za 90 kuna. Plivina je dionica poskupjela 26,74 kuna, PIF-a Velebit za 9, Sunčanog Hvara za 8,50, dok su za osam kuna ovoga tjedna poskupjele dionice Jadranturista i Plave lagune. Cijena dionice Istraturista porasla je za 6, Dalekovoda i Hotela Opera za 5, a Podravke i Dalmatinske banke za 3 kune. Dionica Končara poskupjela je za 2,50 kuna, dok je na posljednjem mjestu liste dobitnica ovoga tjedna 1,60 kuna skuplja dionica PIF-a Sunce. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 6. do 13. lipnja (cijene u kunama) Dionica Najniža Cijena Najviša Cijena Zadnja Cijena Ukupan promet Arenaturist 51,20 51,20 51,20 9.984 Atlas 30 31,02 30 11.635 Erste&Stei. banka 4.400 4.400 4.400 44.000 Chromos Samobor 400 400 400 800 Croatia osiguranje R 3.153 3.153 3.153 78.825 ZIF Dom 56 59 57,50 2.276.772 Elka 70 70 70 7.070 Ericsson Nikola Tesla 232 244 242 880.210 ZIF Expandia 44,21 46,99 44,51 944.761 Hospitalija 21 21 21 315.567 Hoteli Imperial 98,01 105 105 36.593 Hoteli Rabac 103 107 106 932.716 Istraturist 92 92 92 18.400 Jadran hoteli 50 50 50 6.352 Jadranka 800 800 800 4.000 Jadranturist 59 59 59 10.030 Končar 95 95 95 9.500 Laguna 215 230 220 1.340.895 MIV Varaždin 1.850 1.850 1.850 3.700 Plava laguna 700 700 700 23.100 Privredna banka 230 230 230 11.500 Podravska banka 162 162 162 16.524 Riadria banka 90 90 90 4.320 Riviera 143 143 143 12.155 ZIF Slavonski 30,00 31,80 31,01 759.241 Slatinska banka P 76 100 76 5.767 Slatinska banka R 100 100 100 1.800 ZIF Središnji nacionalni 54,04 55,81 54,50 743.322 Sonic štedionica P 135 189 189 5.130 Sonic štedionica R 200 200 200 4.000 Strojar 800 800 800 2.400 Tankerska plovidba 200 200 200 11.000 PPK Valpovo 120,11 130 130 5.191 PIF Pleter 34,23 35,30 35,30 277.078 PIF Sunce 24,60 25,51 25,50 585.198 PIF Velebit 47,00 52,00 47,00 196.252 RHMF-A-A+ 36,01 36,16 36,02 734.890 RHMJ-A-A++ 37,03 37,03 37,03 37.030 10.367.726 +Pravo na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale ++Pravo na dodjelu određenih dionica iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, Ministarstva pomorstva, prometa i veze te Hrvatskih voda. Trgovanjem na Varaždinskom tržištu vrijednosnica (VTV) ovoga je tjedna ostvaren 16 posto manji promet u odnosu na prethodni tjedan - 10,36 milijuna kuna, uz istodobni pad vrijednosti VIN indeksa za 22,3 boda ili 2,9 posto, na 730,7 bodova. Najveći je pojedinačni promet - u iznosu od 2,27 milijuna kuna pritom ostvaren trgovanjem dionicama ZIF-a Dom. Dionica novigradske Lagune prodano je za ukupno 1,34 milijuna kuna, a onih ZIF-a Expandia za 944,7 tisuća kuna. Osim trgovanjem dionicama, dio ovotjednog prometa - približno 77 tisuća kuna, ostvaren je i prodajom Prava. Dionica je ukupno bilo aktivno 36, od kojih je jednaki broj - 13, pojeftinili i zadržalo svoje prijašnje cijene, dok je najmanji dio dionica, ili njih deset, povećalo svoju vrijednosti. Na prvom mjestu liste gubitnica nalazi se 197 kuna jeftinija redovna dionica Croatia osiguranja, a na drugom 50 kuna jeftinija dionica Jadranke. Cijena dionica Riadria banke i Tankerske plovidbe pala je za 20, Istraturista za 13, Elke i Riviera holdinga za deset, novigradske Lagune za 7, PIF-a Velebit za 5, a Hotela Rabac i ZIF-a Središnjeg nacionalnog za jednu kunu. Dionica ZIF-a Dom pojeftinila je istodobno za 75 lipa, dok je najmanjih pola kune ovoga tjedna pala cijena dionice ZIF-a Expandia. Listu dobitnica, pak, otvara dionica Strojara, koja je poskupjela za 100 kuna. Cijena dionice Plave lagune porasla je za 95 kuna, povlaštena dionica Sonic štedionice skuplja je za 54, a PPK Valpova za 10 kuna. Dionica Jadranturista poskupjela je za 9, Ericsson Nikole Tesle za 7, Hotela Imperijal za 5, a redovna dionica Sonic štedionice za jednu kunu. Cijena dionice PIF-a Sunce porasla je istodobno za pola kune, dok ona PIF-a Pleter zatvara listu dobitnica sa porastom cijene od 30 lipa. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 6. lipnja 13. lipnja Promjena u % New York/DJIA 9.624,64 9.502,80 -1,26 Tokyo/Nikkei 11.574,94 11.144,84 -3,71 London/FTSE-100 4.957,60 4.771,90 -3,74 Frankfurt/DAX 30 4.657,52 4.470,14 -4,02 Nastavak zabrinutosti ulagača oko oporavka korporativnih dobiti i sumnji oko vjerodostojnosti korporativne Amerike, kao i loši gospodarski pokazatelji iz SAD-a, posebice o prometu u maloprodaji, u najvećoj su mjeri negativno utjecali na ovotjedno trgovanje na svjetskim tržištima kapitala. Svi najznačajniji svjetski burzovni indeksi pretrpjeli su stoga znatne gubitke, pri čemu su vrijednosti europskih burzovnih indeksa potonule na najniže razine u posljednjih osam mjeseci. Njujorški Dow Jones ovoga je tjedna izgubio oko 1,26 posto svoje vrijednosti, spustivši se na 9.502 boda, zabilježivši tako najniže razine na zatvaranju od studenoga prošle godine. Kako na američka, tako i na europska tržišta kapitala najviše je negativno utjecao najnoviji podatak o američkoj maloprodaji, koji je pokazao pad prometa u svibnju u tom najvećem svjetskom gospodarstvu za 0,9 posto, daleko više od ranije očekivanih 0,3 posto. To je uznemirilo ulagače jer bi slabljenje osobne potrošnje, inače glavnog motora rasta gospodarskih aktivnosti u SAD-u, moglo učiniti gospodarstvo preslabim da potakne rast zarada kompanija. "Sve što govori o slabljenju osobne potrošnje uistinu potresa tržišta", kazao je voditelj investicija u Deutsche Bank Private Banking, Owen Fitzpatrick. Osim toga, negativan odjek na tržištu imalo je izvješće najvećeg svjetskog proizvođača telekom opreme Lucent Technologies, u kojem upozorava da će mu prihodi u trećem tromjesečju pasti u odnosu na prethodno tromjesečje, nakon čega je zabilježio gubitak od 10 posto na vrijednosti svojih dionica. Ta vijest pojačala je bojazni ulagača da se teško pogođenom telekomunikacijskom sektoru ne bliži skoriji oporavak. Po riječima analitičara, američka tržišta pritišće uporna sumorna atmosfera koja i nadalje obavija pitanje korporativnih dobiti, a ulagače nastavljaju mučiti i sumnje oko vjerodostojnosti korporativne Amerike, dodatno uvećane najnovijim optužbama protiv još jednog bivšeg izvršnog direktora - ovaj put bivšeg čelnika biotehnološke kompanije ImClone Systems Inc, Sama Waksala. On je, naime, optužen za otkrivanje povjerljivih informacija s ciljem utjecanja na trgovanje. Tehnološke su dionice tako u prvoj polovini tjedna tržište povukle duboko u negativan teritorij, uz ubrzanu rasprodaju, pod utjecajem sve veće zasićenosti ulagača uporno mutnom slikom dobiti. "Na tržištu je došlo do nedostatka likvidnosti, gubitka razloga za kupovinu, straha od terorista i zabrinutosti oko pitanja zarada, posebno u farmaceutskom sektoru", ocijenio je raspoloženje na tržištu Matthew Ruane, direktor trgovine dionicama pri Gerard Klauer Mattison&Co. Negativni trendovi sa američkih tržišta proširili su se na europska tržišta kapitala, na kojima su indeksi pali na najniže razine pri zatvaranju od rujna prošle godine. Londonski FTSE indeks pao je za 3,74 posto, na 4.771 bod, a frankfurtski DAX indeks za 4,02 posto, spustivši se na 4.470 bodova. "Pažnja ostaje čvrsto usmjerena ka Sjedinjenim Državama, budući da u Europi nema nekih novosti. Trgovanje odražava trend na Wall Streetu", ocjenjuje Martin Brooker, paneuropski strateg pri E*Trade Securities. Nastavak silazne putanje vrijednosti dolara prema euru na 17-mjesečne najniže razine također je utjecao na trgovanje budući je bilo malo europskih korporativnih vijesti ili promjena glavnih gospodarskih pokazatelja koji bi pokrenuli ulagače. Tako je finska Nokija, nakon rasta dan ranije, početkom ovoga tjedna zabilježila pad vrijednosti svojih dionica od 5,6 posto, između ostalog i pod utjecajem objave da je investicijska banka Morgan Stanley snizila njezinu ciljanu cijenu s 15 na 12 eura, te smanjila njezine procjene dobiti, zbog rizika nastavka negativnih kretanja u sektoru telekoma. "Smjer američkog tržišta iznenadio je, s obzirom na to da je Nokija objavila uvjerljiva predviđanja za ovu godinu, iako je upitno kakav rast može postići u 2003.", ocijenio je takav razvoj događaja Thierry Lacraz, strateg europskih tržišta pri ženevskoj privatnoj banci Pictet&Cie. "Reakcija na Wall Streetu vjerojatno je rezultat zabrinutosti oko procjene stanja na tržištu općenito. U Europi je temeljna situacija tržišta dionica bolja, ali ne možemo se posve isključiti od toga što se događa s onu stranu Atlantika a potencijalno je opasna i mogućnost nastavka pada dolara". Prema njegovim riječima, europsko tržište čeka da vidi hoće li dolar pasti puno ispod psihološki važne razine od 95 centi za euro. "Tradicionalno, europske tvrtke ne postižu dobre rezultate kada je dolar slab", ističe on. Snažniji euro otežava izvoz i prodaju u regijama baziranim na dolaru, ali bi pomogao odvraćanju europske središnje banke (ECB) od podizanja kamatnih stopa u eurozoni. Među gubitnicima u tehnološkom sektoru, čije su dionice ovoga tjedna potonule na najniže razine od rujna prošle godine, našli su se švedski Ericsson i francuski Alcatel, izgubivši 7,6 i 5,3 posto na cijeni svojih dionica, a drugdje u sektoru gubitke je zabilježila i europska najveća softverska tvrtka SAP, i to od 2,4 posto. Dionice proizvođača čipova također su padale, te je tako Philips Electronics zabilježio 3-postotne gubitke. U telekom se sektoru ističe francuski France Telecom, sa zabilježenim 4,5 postotnim padom na nove dosad najniže razine. Loše vijesti potresale su i europski bankarski sektor. Za to je posebice zaslužna britanska banka Abbey National, koja je šokirala tržište objavom upozorenja o očekivanoj dobiti. Njezine su dionice izgubile 10,6 posto na cijeni jer je ta grupacija objavila da će njezina dobit prije oporezivanja biti značajno ispod očekivanja tržišta. To je srušilo cijene dionica i ostalim britanskim bankama, koje su posljednjih dana pretrpjele značajnije gubitke. I službeni indeks Tokijske burze Nikkei ovoga je tjedna pretrpio značajniji gubitak, i to za oko 3,71 posto, tako da se našao na najnižoj razini na zatvaranju od sredine travnja ove godine - na 11.144 boda. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih deviznih tržišta 6. lipnja 13. lipnja Promjena u % Euro/USD 0,9474 0,9434 -0,42 Euro/JPY 117,54 117,74 +0,17 USD/JPY 124,04 124,86 +0,66 Iako je euro i ovoga tjedna nastavio dobivati na vrijednosti prema dolaru, premašivši psihološki značajnih 95 centi za euro pod utjecajem loših gospodarskih izvješća iz SAD-a, straha od terorističkih napada, te pada cijena dionica na američkim tržištima, krajem ovoga tjedna završio je na oko 94,34 centi za euro, zabilježivši tako skroman gubitak od 0,4 posto u proteklih tjedan dana. Najnoviji podatak o padu prometa u američkoj maloprodaji za 0,9 posto u svibnju, osjetno iznad očekivanih 0,3 posto, ponajviše je uzdrmao tržišta oslabivši tako vjeru ulagača u skori oporavak zarada korporacija. "Razočaravajući gospodarski pokazatelji i pad cijena američkih dionica trebali bi osloboditi put padu dolara prema euru na 96 centi u idućih nekoliko tjedana", ukratko je komentirala raspoloženje na tržištu ekonomistica u CIC Capital Marketsu u Parizu, Valerie Plagnol. Euro je tako u proteklih tjedana dana ojačao i prema jenu, za oko 0,17 posto, dosegnuvši 117,74 jena za euro. Osim toga, ulagači su ponovno zabrinuti mogućim terorističkim napadima, nakon što je nedavno glavni američki tužitelj John Ashroft izjavio da je prošlog mjeseca uhićen američki građanin pod optužbom da je pokušavao postaviti bombu koja bi izazvala radijaciju. "To je pojačalo pripravnost na nove terorističke napade na SAD", kazao je valutni trgovac u BNP Paribas banci u Tokiju, Takashi Nakata. "To je još jedan razlog za izbjegavanje dolara". Negativno raspoloženje s američkih burzi zahvatilo je i devizna tržišta. "Američko tržište kapitala vjerojatno će ostati slabo, što će vršiti pritisak na dolar", ukratko je opisao raspoloženje ulagača na deviznim tržištima Volker Wehrle iz Banke Vontobel & Co. u Zuerichu. I dok je euru pomagalo slabljenje potražnje za dolarima zbog straha od terorističkih napada i pada cijena dionica na Wall Streetu, njegov je rast usporen nakon što je u četvrtak Europska središnja banka (ECB) objavila da je podigla procjene stope inflacije za ovu i iduću godinu, što je pojačalo spekulacije o mogućem skorom povećanju kamatnih stopa u eurozoni. U svojem mjesečnom izvješću za lipanj, ECB je, naime, objavila da bi stopa inflacije u eurozoni u ovoj godini mogla porasti na između 2,1 do 2,5 posto, te da bi i iduće godine mogla dosegnuti 2,5 posto. "Prognoze za kretanje cijena 'manje su povoljne nego prije nekoliko mjeseci'", kaže se u ECB-ovom izvješću. U tom se izvješću još dodaje kako je "posebice važno za monetarnu politiku da ostane na oprezu glede prognoza inflacije". "U samom središtu pozornosti u Europi sada se nalazi rast gospodarskih aktivnosti", ukratko je komentirao raspoloženje na deviznim tržištima ekonomist u Standard Chartered banci, Daniel Hanna. "Više kamatne stope mogle bi gušiti svaki rast gospodarskih aktivnosti, to je ono što pogađa euro". No, glede jačanja dolara analitičari nisu optimistični. Redeker iz banke BNP Paribas očekuje da će svako jačanje dolara biti privremeno, te da će on pasti na 98 centi prema euru do kraja rujna. Dolar je pod pritiskom zbog pada cijena dionica na američkim burzama, zabrinutosti da se zarade korporacija neće uskoro oporaviti te da se kompanije koriste računovodstvenom praksom kako bi iskazale veće zarade. "Dolar se neće oporaviti do 2003.", smatra valutni strateg pri RBC Financial Marketsu, Jeremy Streetch. U proteklih je tjedan dana dolar skromno ojačao prema japanskom jenu, za oko 0,6 posto, dosegnuvši 124,86 dolara za jen. c) iznos LIBOR-a na dan: Datum Tip 1 tjedanŠ%Ć 1 mjesecŠ%Ć 3 mjesecaŠ%Ć 6 mjeseciŠ%Ć 06.06.02 USLIB 1,82 1,84 1,89 2,08 06.06.02 EULIB 3,35 3,38 3,47 3,63 07.06.02 USLIB 1,82 1,84 1,89 2,07 07.06.02 EULIB 3,35 3,38 3,47 3,62 10.06.02 USLIB 1,83 1,84 1,89 2,06 10.06.02 EULIB 3,35 3,38 3,47 3,61 11.06.02 USLIB 1,83 1,84 1,89 2,07 11.06.02 EULIB 3,34 3,37 3,47 3,62 12.06.02 USLIB 1,83 1,84 1,89 2,05 12.06.02 EULIB 3,34 3,37 3,46 3,61 13.06.02 USLIB 1,82 1,84 1,89 2,03 13.06.02 EULIB 3,34 3,37 3,46 3,61 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 6. do 13. lipnja 2002. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 6. lipnja 13. lipnja u % Euro 1 7,3447 7,3421 -0,03 USD 1 7,8427 7,8074 -0,45 GBP 1 11,4136 11,4702 0,49 JPY 100 6,2732 6,2079 -1,04 CHF 1 4,9902 4,9760 -0,28 SIT 100 3,2537 3,2508 -0,08 Tijekom ovoga tjedna na tečajnicama Hrvatske narodne banke (HNB), srednji je tečaj jedinstvene europske valute prema kuni oslabio 0,03 posto. Nešto većih 0,08 posto snižen je i srednji tečaj slovenskog tolara, dok je srednji tečaj švicarskog franka u odnosu na prošlotjedni pao za 0,28 posto. Najvećih 0,45 posto snižen je ovoga tjedna srednji tečaj američkog dolara. Jedini porast ovoga tjedna bilježi britanska funta, čiji je srednji tečaj na tečajnicama HNB-a povećan za 0,49 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na ovotjednoj aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke, održanoj u srijedu 12. lipnja, ukupno je na rok od 35 dana pristiglo ponuda u iznosu od 670 milijuna, dok je ukupno prihvaćeno 549 milijuna kuna ponuda. Najniža je ponuđena cijena pritom iznosila 2,30, a najviša 2,70 posto. Sukladno tome vagana je kamatna stopa iznosila 2,47 posto. Na rok od 70 dana pristiglo je ponuda u ukupnom iznosu od 474 milijuna kuna, a prihvaćeno je 195 milijuna kuna. Najniža je ponuđena kamatna stopa iznosila 2,65 posto, najviša 3,40 posto, a vagana 2,76 posto. Također je na rok od 105 dana pristiglo ponuda u iznosu od 871,5 milijuna kuna, od kojih je prihvaćeno 591 milijun kuna. Najniža je ponuđena cijena pritom iznosila 3,15 posto, a najviša 4 posto. Sukladno tome, vagana je kamatna stopa iznosila 3,39 posto. Od 12. lipnja vrijednost ukupno upisanih blagajničkih zapisa HNB iznosi 3,966 milijardi kuna. 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na ovotjednoj aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija, održanoj u utorak 11. lipnja, planirani iznos izdanja iznosio 200 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije dosegnuo 208,7 milijuna kuna. S rokom dospijeća od 42 dana na aukciji su ponuđeni zapisi u iznosu od 206,7 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio tek 50,2 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena bila 99,730 kune za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, uz kamatnu stopu od 2,35 posto. Najniža ponuđena cijena iznosila je 99,712 kuna, uz kamatnu stopu od 2,51 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 99,713 kuna, te se zapisi izdaju uz kamatu od 2,50 posto. Udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 5,38 posto. Na aukciji su, s rokom dospijeća od 91 dan, na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 213 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 72 milijuna kuna. Najviša je ponuđena prodajna cijena bila 99,331 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 2,70 posto. Najniža je pak cijena iznosila 99,319 kune uz kamatu od 2,75 posto. Sukladno tome jedinstvena prodajna cijena određena je na 99,331 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 2,70 posto. Udjela nebankarskog sustava u emisiji nije bilo. Također su na aukciji, s rokom dospijeća od 182 dana, ponuđeni zapisi u iznosu od čak 348,5 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio tek 86,5 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 98,333 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 3,40 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 98,213 kuna, uz kamatu od 3,65 posto. Jedinstvena je prodajna cijena određena na 98,309 kune pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 3,45 posto. Pritom udjela nebankarskog sektora u emisiji nije bilo. Ukupan je iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 5,0988 milijardi kuna. Od toga je 190,3 milijuna kuna upisano na rok od 42 dana, na rok od 91 dan upisano je 905,8 milijuna, dok je na rok od 182 dana upisano 4,0027 milijardi kuna. Slijedeća će se aukcija održati 18. lipnja, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 100 milijuna kuna. 8. On-line dražba Zagrebačke burze Udjeli u sve četiri tvrtke u kojima država, odnosno Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) ima dionice ili udjele, a koje su u utorak 11. lipnja bile ponuđene na on-line dražbi Zagrebačke burze, prodani su, i to za ukupno 1,537.125 kuna. Za 28.800 kuna, što je bila i njihova početna cijena, prodano je 288 dionica pulske tvrtke Cesta d.d. Također po početnoj cijeni, od 969.100 kuna, prodano je i 19.383 dionica varaždinske tvrtke Varteks d.d. Za 378.578 kuna, odnosno po početnoj cijeni, danas je prodano i 189.289 dionica tvrtke Hana d.d. iz Našica. Prodajom 85.847 dionica tvrtke Dinarka d.d. iz Knina, čija je početna cijena iznosila 249.342 kune, ostvareno je 160.647 kuna prometa. 9. Za zatvorene sjednice Vlade Vlada je na zatvorenom dijelu ovotjedne sjednice prihvatila godišnje izvješće i financijska izvješća Hrvatske narodne banke za 2001. godinu. Vlada je dala suglasnost Općini Bizovac za zaduženje kod Zavoda za prostorno planiranje Osijek u iznosu od 423.000 kuna na rok otplate od 36 mjeseci, bez kamata. Sredstva će se koristiti za izradu prostornog plana općine Bizovac. Vlada je dala suglasnost općini Zlatar Bistrica za reprogramiranje kredita kod Zagrebačke banke. Radi se o svoti od 2.230.000 kuna s rokom otplate do 1. listopada 2006., uz promjenjivu kamatnu stopu od 8,5 posto godišnje. Vlada je pokrenula postupak za sklapanje Ugovora o zajmu za Projekt sređivanja zemljišnih knjiga i katastra s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj. Prihvaćen je poziv Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) za pristupanje Hrvatske Odboru radne skupine za brodogradnju (CWPS). Vlada je prihvatila Izvješće o pregovorima s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj za sklapanje Ugovora o zajmu za projekt ulaganja u mirovinski sustav te je osnovala Koordinacijski odbor za praćenje i nadzor realizacije tog Ugovora. 10. Sabor raspravio izvješće HNB-a Hrvatski sabor je u četvrtak razmatrao Izvješće HNB-a za prošlu godinu, a većina primjedaba koje su zastupnici, u pojedinačnoj raspravi, uputili središnjoj banci, odnosila se na službu kontrole i nadzora nad poslovnim bankama. Tako je Željko Glavan (HSLS) od guvernera HNB-a Željka Rohatinskog zatražio da mu odgovori je li HNB adekvatno reagirala na anonimne dojave o kriminalu u Riječkoj banci. Od guvernera je zatražio i da pojasni svoju tvrdnju da netko vrši politički pritisak na HNB. Ustvrdio je i da se HNB ne bi trebala držati instituta poslovne tajne kada zastupnici, u interesu hrvatskog naroda, traže podatke o, kako je ocijenio, "moralnoj pljački" u vrijeme pretvorbe i privatizacije. Zatraživši riječ, u ime Kluba SDP-a, Mato Arlović je najavio podršku HNB-ovu izviješću. Najavio je i da će taj klub Saboru predložiti da, posebnim zaključcima, obveže središnju banku da, u roku 30 dana, izvrši kontrolu kredita koje su poslovne banke odobravale za otkup dionica, udjela i imovine poduzeća, banaka i drugih financijskih institucija. O nalazu kontrole HNB bi, predlažu SDP-ovci, trebala izvijestiti Sabor, a utvrdi li nezakonitosti, i Državno odvjetništvo. 11. Savjet HNB-a: inflacija niža nego lani Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) u utorak je, pod predsjedanjem guvernera dr. Željka Rohatinskog, razmotrio najnovija gospodarska i novčana kretanja i donio više odluka iz svoje nadležnosti. U priopćenju se ističe da se makroekonomska stabilnost i dalje uspješno održava. Za prvih pet mjeseci maloprodajne cijene su povećane, u odnosu na prosinac prethodne godine, za 1,9 posto. U svibnju su bile za 0,2 posto veće nego u travnju i 1,8 posto veće nego prije godinu dana. Temeljna inflacija - koja ne uključuje cijene energenata, sezonske proizvode i cijene pod izravnom kontrolom države - iznosila je za prvih pet mjeseci 0,7 posto. To govori u prilog procjeni da će ovogodišnja stopa inflacije biti niža od lanjske, posebice ako ne dođe do novog porasta cijena nafte - stoji u priopćenju sa sjednice Savjeta HNB-a. Nakon što je smanjen priljev deviza potaknut zamjenom za euro, tečaj kune u siječnju je deprecirao, no poslije toga uslijedila je aprecijacija. Središnja banka nekoliko puta je intervenirala na deviznom tržištu, otkupivši dosad deviza u neto iznosu oko 500 milijuna eura. Temeljem takvog prirasta neto međunarodne pričuve središnje banke sada iznos nešto više od 4 milijarde dolara. Osvrćući se na povremene prigovore da ta sredstva nisu u dovoljnoj mjeri u funkciji razvoja, Savjet HNB-a podsjeća da središnja banka otkupljuje devize na tržištu emisijom kuna, koje ulaze izravno u financijski sustav i podupiru rast kreditnih plasmana banaka gospodarstvu (u prva četiri mjeseca ove godine za 8,1 posto) i stanovništvu (porast za 12,2 posto). Tijekom prošle godine intervencijama na deviznom tržištu emitirano je ukupno 7,5 milijardi kuna, a prema sadašnjim izgledima ovogodišnji iznos bit će i veći od toga. Time središnja banka ujedno sprječava i jačanje kune u pravcu kojeg djeluje neto devizni priljev po osnovi privatizacijskih prihoda i inozemnog zaduživanja - kaže se u priopćenju. Dalmatinska banka d.d. Zadar dobila je prethodnu suglasnost za pripajanje Istarske banke d.d. Pula i Sisačke banke d.d. Sisak, kao i za imenovanje Davorke Jakir za predsjednicu te banke. Članovi Savjeta HNB obaviješteni su i o nedavnim razgovorima s izaslanstvom Međunarodnog monetarnog fonda, te o raspravi saborskih odbora o godišnjem izvješću središnje banke za prošlu godinu. Uz to, Savjet HNB-a obaviješten je da je središnja banka odmah nakon saborskog istupa donedavnog glavnog državnog odvjetnika, u kojem su spominjane i navodne brojne nepravilnosti i krivotvorenje dokumenata u poslovanju neimenovane poslovne banke, zatražila pobliže informacije o tome. Ured za sprječavanje pranje novca i novoimenovani glavni državni odvjetnik odgovorili su da ne raspolažu nikakvim saznanjima na kojima bi se mogla zasnivati takva izjava - stoji u priopćenju HNB-a. 12. Rohatinski: odnose prema HNB-u otežavali su politikanstvo, osobni interesi i pritisci Hrvatska narodna banka nastojala je raditi profesionalno i pošteno, ali odnose prema HNB-u u pravilu su otežavali osobni interesi, politikantstvo i svi mogući oblici pritisaka, ustvrdio je u srijedu guverner središnje banke Željko Rohatinski, podnoseći Hrvatskom saboru godišnje Izviješće HNB-a. Rohatinski je istaknuo da je središnja banka, tijekom 2001., u najvećem dijelu ispunila temeljne ciljeve. Postignuta je niska inflacija, održana je stabilnost tečaja kune uz stanovito oživljavanje gospodarske aktivnosti. Dodao je da je od početka 2000. do danas, postignuta stabilnost i likvidnost bankarskog sustava, te da su ukupna likvidna sredstva u tom razdoblju porasla za 50 milijardi kuna. To je, smatra guverner odraz povećanog povjerenja u domaći bankarski sustav. U promatranom razdoblju došlo je i do pada kamatnih stopa na tržištu novca sa 14 na svega dva posto, a krediti nebankarskom sustavu povećani su za 26 milijardi kuna. Sve je to, kaže Rohatinski, ostvareno uz padajuću inflaciju, koja je u prošloj godini iznosila 2,6 posto, da bi u prvih pet mjeseci ove godine pala na svega 1,8 posto. Naglasio je da je takva inflacija apsolutno najniža u odnosu na druge tranzicijske zemlje i sasvim blizu inflaciji u EU. Zbog proračunskog deficita i zaduživanja središnje države u inozemstvu, na razini od oko 10 posto BDP-a, došlo je do viška ponude nad potražnjom za devizama i aprecijacijskog pritiska na kunu. Središnja je banka zato bila prisiljena intervenirati na domaćem tržištu, zbog čega su devizne rezerve povećane za više od dvije milijarde američkih dolara, naveo je Rohatinski. Ocjenjujući bankarski sustav sve stabilnijim i uspješnijim, Rohatinski je kazao da taj sustav nije savršen, te da se zbog te nesavršenosti i mogao dogoditi slučaj Riječke banke. Odgovarajući na kritike o preniskim prihodima od deviznih rezervi, rekao je da je HNB oduvijek preferirla sigurnost, a ne profitabilnost plasmana. 13. Vlada: nužno donijeti uredbu o ograničavanju izvoza Hrvatska Vlada u četvrtak je donijela uredbu o mjerama zaštite domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza kojom se razrađuju uvjeti i postupci za uvođenje zaštitnih mjera, u obliku povećanja carina ili određivanja kontigenata za određene robe. Zaštitne mjere ne bi smjele biti duže od četiri godine, rekao je ministar gospodarstva Hrvoje Vojković napominjući da se Vladina uredba ne kosi s obvezama koje Hrvatska ima prema WTO-u. Članovi Vlade uredbu su podržali, a većina je ocijenila da bi trebalo donijeti i uredbu o zaštiti domaće proizvodnje od prekomjernog izvoza, pritom najviše spominjući drvnu industriju. Ministarstvo gospodarstva takvu bi uredbu Vladi trebalo predložiti u roku od 30 dana, najkasnije do ljetnog raspusta. Drvna industrija, druga najvažnija izvozna grana, u posljednjih deset godina gotovo je potpuno uništena, no ni ova Vlada u protekle dvije godine nije za nju učinila gotovo ništa, ustvrdio je ministar obnove Radimir Čačić. Potpredsjednik Vlade Slavko Linić upozorio je da unatoč činjenici što Hrvatska ima znanje, kadrove i opremu, trgovci izvoze drvo. Pozornost je skrenuo i na prekomjerni izvoz šećera, što bi, kaže, moglo nanijeti velike štete državi. Govoreći o drvnoj industriji, potpredsjednica Vlade Željka Antunović predložila je da se nadzornom odboru Hrvatskih šuma naloži da obavi reviziju svih ugovora o isporuci trupaca, a da se u isporuci prioritet u buduće daje domaćoj industriji s višim stupnjem finalizacije. Ministar obrta i odnedavni član nadzornog odbora Hrvatskih šuma Željko Pecek zauzimao se za selektivan pristup, odnosno zabranu izvoza onog drva koje treba domaćoj industriji. Najavio je da će o spomenutim pitanjima biti riječi na sutrašnjem nadzornom odboru Hrvatskih šuma. Vlada je utvrdila konačan tekst zakona o strateškim robnim zalihama po kojemu će se robne zahlihe izdvojiti iz Ministarstva gospodarstva i postati samostalna upravna jedinica - Državno ravnateljstvo za robne zalihe. Strateške zalihe predviđaju se za izvanredne situacije poput rata i elementarnih nepogoda, planiraju se za opskrbu 50 tisuća ljudi na rok od 15 do 60 dana, s tim da se dio zaliha drži i u novcu, ne samo u robi. Za osiguranje strateških robnih zaliha za razdoblje od pet godina državni proračun treba izdvojiti oko 600 milijuna kuna. Vlada je donijela uredbu o visini zatezne kamate pa će se od 1. srpnja ta kamata smanjiti sa sadašnjih 18 na 15 posto godišnje. To znači da će dužnik koji zakasni s plaćanjem, uz glavnicu plaćati i zateznu kamatu na iznos duga po stopi od 15 posto. 14. Hrvatska na japanskom tržištu plasirala državne obveznice Hrvatska je na japanskom tržištu plasirala novo izdanje državnih obveznica u vrijednosti od 25 milijardi jena (što je oko 210 milijuna američkih dolara) s rokom dospijeća od 6 godina, izvješteno je u srijedu iz Ministarstva financija. Za ovaj je plasman postignut kamatnjak od 2,15 posto, što je najbolja kamata koju su hrvatske obveznice do sada postigle na japanskom tržištu, napominju iz Ministarstva financija. Dogovoren je spread od 144 bazične točke. Trošak izdanja do sada je najjeftiniji i iznosi 0,5 posto. Manageri ovog izdanja su financijske kuće Daiwa i Nomura, a ugovor o izdanju će se potpisati u Tokyo, 13. lipnja. Ministar financija dr. Mato Crkvenac posebno ističe kako je ovim izdanjem upravo Hrvatska ponovo otvorila tržište za strane vrijednosnice, jer je to prvi plasman stranih obveznica u ovoj godini na japanskom tržištu koje je bilo prilično rezervirano prema strancima nakon niza financijskih slomova u svijetu (financijski kolaps Argentine, pad Enrona i drugo). "Postigli smo k tomu", ističe Crkvenac, "i najbolju cijenu do sada, a odgovara nam i dospijeće od šest godina, jer 2008. godina nije značajno opterećena drugim financijskim obvezama prema inozemstvu". 15. Ukinuto uvrštenje redovnih dionica ZABA-e u I Kotaciju Burze Zagrebačka je burza ovoga tjedna donijela odluku da se sa 18. lipnjem ove godine ukida uvrštenje redovnih dionica Zagrebačke banke d.d. (oznaka: ZABA-R-A) u kotaciji I. Kako su izvijestili sa Zagrebačke burze, zadnji trgovinski dan tim dionicama u kotaciji I bit će 17. lipnja, a od slijedećeg dana one će biti u Kotaciju TN, gdje će se njima trgovati pod istim simbolom. Kako se navodi obrazloženju te odluke, 11. lipnja ove godine Zagrebačka banka podnijela, nakon preuzimanja od strane Konzorcija koji čine Unicredito Italiano i Allianz, zahtjev za ukidanje uvrštenja svojih redovnih dionica u kotaciju I. Istog dana ZB Brokeri su podnijeli zahtjev za uvrštenje redovnih dionica Zagrebačke banke d.d. u Kotaciju TN. Odbor za uvrštenje je na svojoj sjednici 11. lipnja 2002. godine utvrdio da je molba potpuna te da predmetne dionice sukladno odluci zadovoljavaju uvjete potrebne za uvrštenje u kotaciju TN. 16. Pliva objavila kupnju američkog Sidmaka Farmaceutska kompanija Pliva objavila je u utorak sklapanje konačnog sporazuma s tvrtkom Sobel o stjecanju cjelokupnog udjela u društvu Sobel Holding Inc. iz SAD-a, u čijem je sastavu farmaceutska kompanija Sidmak Laboratories i društvo-kći u njezinom sto postotnom vlasništvu Odyssey Pharmaceuticals, po cijeni od 152,9 milijuna američkih dolara i očekivani iznos preuzetog kredita od 59 milijuna dolara. Konačno zaključenje ugovora očekuje se ovog ljeta. Akvizicija je financirana novom vrstom kredita osiguranog rojalitetima od azitromicina po vrlo konkurentnim uvjetima financiranja - 165 milijuna dolara na tri godine uz kamatnu stopu LIBOR + 50 baznih bodova (trenutno je to kamata od 2,5 do 2,6 posto na godišnjoj razini), istaknuo je predsjednik Uprave Plive Željko Čović koji se na današnjoj video konferenciji za novinare javio iz Londona. Spomenutom akvizicijom počinje se ostvarivati strateški cilj Plive - postati globalna farmaceutska kompanija. Također, ova transakcija omogućit će Plivi pristup na američko - najveće svjetsko farmaceutsko tržište te ulazak Sidmakovih proizvoda na Plivina tržišta u Europskoj uniji (EU) te srednjoj i istočnoj Europi, pojasnio je Čović. U Plivi drže i kako će joj akvizicija Sidmaka i Odysseya donijeti brojne strateške i financijske prednosti - u prvom redu u području razvoja proizvoda, proizvodnje, registracije, pokrivenosti tržišta te razmjeni znanja. 17. U Zagrebu održana Ministarska trgovinska konferencija WTO-a za CEE regiju Hrvatska je članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO) tek godinu i pol, a u tom je razdoblju ispunjen jedan od najznačajnijih ciljeva trgovinske politike - 80 posto hrvatske vanjske trgovine temelji se na principima slobodne trgovine, kazao je u utorak na otvaranju Ministarske trgovinske konferencije WTO-a za Srednje i Jugoistočne Europe zamjenik predsjednika hrvatske Vlade Dražen Budiša. Dvodnevnu konferenciju koja se održava u Zagrebu otvorio je generalni direktor WTO-a Mike Moore, naglasivši kako je ovo prilika da članice, ali i one koje će to tek postati, zajedno pomognu razvoju i rastu regije te da aktivno sudjeluju u novom krugu pregovora o daljnjoj liberalizaciji svjetske trgovine. Konferencija se održava u organizaciji Tajništva WTO-a, a okupila je oko 120 sudionika iz 18 zemalja regije te predstavnike brojnih međunarodnih i regionalnih organizacija. Svrha joj je obraditi neke od tema koje će se pojaviti u novom krugu pregovora o liberalizaciji svjetske trgovine, pokrenutom na posljednjoj konferenciji na vrhu zemalja članica WTO-a održanoj prošle godine u Dohi. 18. Potpisan Ugovor o kreditu IFC-a Croatia banci Članica grupe Svjetska banka Međunarodna financijska korporacija (IFC) odobrila je Croatia banci kredit u iznosu od 9 milijuna eura, na rok od 8 godina, uz dvije godine počeka te kamatnu stopu eurolibor + 1,75 posto, odnosno približno 5 posto. Ugovor o kreditu u ponedjeljak su u Zagrebu potpisali predsjednik Uprave Croatia banke Vedran Kuiš te IFC-ov direktor za područje južne Europe i srednje Azije Khosrow Zamani. Zajam IFC-a Croatia banka će iskoristiti za vlastitu kreditnu liniju namijenjenu financiranju investicija i obrtnih potreba obrtnika te malih i srednjih poduzetnika u industriji, poljoprivredi, turizmu i trgovini. Također, dio sredstava, kazao je Kuiš, biti će namijenjen i privatnoj stanogradnji. Danas potpisani ugovor govori o povjerenju IFC-a u stabilnost i 'zdravlje' kako Croatia banke, tako i cijelog hrvatskog bankarskog sustava, kazao je tom prilikom Zamani. Također, predstavlja i prvi korak u suradnji između tih dviju institucija. Zamani je najavio dva slijedeća koraka suradnje. Prvi je u 'pretprivatizacijskoj' fazi, kada IFC planira, i već ima odobrenje, za ulaganje u imovinu Croatia banke. Tom se investicijom želi povećati vrijednost banke te pomoći da banka pronađe najboljeg strateškog partnera, kazao je Zamani. Najavio je i nastavak suradnje u kreditiranju Croatia banke nakon privatizacije, o čemu će u idućih nekoliko tjedana započeti razgovori predstavnika obiju strana. 19. Europa bez granica - dosadašnja ulaganja u CEE regiju 150 milijardi dolara Ukupna izravna inozemna ulaganja u zemlje srednje i istočne Europe u proteklih 12 godina iznosila su 150 milijardi američkih dolara, a iz godine u godinu razvidan je stalan rast ulaganja, rečeno je u ponedjeljak na ekonomskom forumu "Europa bez granica" koji se održava u Beču u povodu 75. obljetnice djelovanja Raiffesien Zentralbank Oestereich (RZB). Najviše ulaganja u tom je razdoblju, 29 milijardi dolara, ostvareno je u Poljskoj, slijedi Češka sa 21 milijardom dolara te Mađarska sa 19 milijardi dolara, dok je po ulaganjima po glavi stanovnika na prvom mjestu Češka, slijede Mađarska, Estonija i Poljska. Otvarajući skup, koji je okupio gotovo 700 predstavnika vlada, financijskih i ostalih institucija te tvrtki s područja srednje i istočne Europe, austrijski savezni kancelar Wolfgang Schuessel je istaknuo da proširenje Europske unije, koje se s prvim zemljama može očekivati 2004., obostrano donosi korist i EU i zemljama srednje i istočne Europe. Vidljivo je to i iz podataka da je izvoz iz EU u 10 zemlja kandidata za članstvo u posljednjih gotovo 10 godina učetverostručen (sa 30 na 125 milijardi eura), a istodobno je znatno povećan uvoz u EU iz tih zemalja (sa 24 na 110 milijardi eura). Naglasio je da je upravo Austrija jedna od država s najvećim ulaganjima u te zemlje, koja su sa 40 milijuna eura u 1995. povećana na 2,2 milijarde eura ulaganja u 2000., a 80 posto ukupnih izravnih stranih ulaganja u srednju i istočnu Europu odnosilo se na austrijske tvrtke. Njih ukupno 15.000 investiralo je u tu regiju, kazao je Schuessel. Ukupna austrijska ulaganja u proteklom desetljeću u regiju iznosila su 21 milijardu eura. Izdvojio je Sloveniju kao uspješnu zemlju kandidata za EU, koja je pokazala kako je moguće puno učiniti u kratkom roku. Slovenija je završila pregovore o 26 poglavlja i od prosinca lani čeka nastavak i završetak pregovora o preostala tri, uključivo o poljoprivredi i regionalnoj politici. No, za to je potrebna odluka EU koja se očekuje od lipanjskog summita u Sevilli, kako bi se mogla završiti preostala pregovaranja, kazao je slovenski premijer Janez Drnovšek upozorivši kako se odgađanjima do jeseni (nakon izbora u Njemačkoj) dovodi u pitanje mogućnost završetka pregovora prije summita EU u Kopenhagenu u prosincu. Slovenija je u stanju završiti pregovore do kraja godine, ali Drnovšek nije siguran da će to moći učiniti druge države kako bi bile spremne za priključenje EU 2004. Analize su pokazale kako zemlje srednje i istočne Europe ostvaruju snažan i kontinuiran rast, veći od rasta u EU, a to bi trebalo biti nastavljeno priključenjem tih zemalja EU. U 10 država kandidata za pristup EU u prvom krugu, BDP po stanovniku, rečeno je, kreće se od jedne do dvije trećine prosjeka EU, a u ostalim državama pretendenticama na članstvo u EU to je i ispod jedne trećine. Tako Slovenija ima BDP po stanovniku od 15.900 eura, (što je 74 posto europskoga prosjeka), Češka 13.300 (64 posto) te Mađarska 11.300 eura (62 posto). No, upozoreno je i da je to više od prosjeka per capita koje su imale Španjolska, Grčka ili Portugal u trenutku kada su postali članicama EU. Govoreći o poslovanju u srednjoj i istočnoj Europi, zamjenik predsjednika Uprave RZB-a Herbert Stepic je Sloveniju izdvojio kao najbogatiju zemlju u regiji, a Hrvatsku kao vodeću zemlju regije po kreditiranju stanovništva, na što otpada 15 posto hrvatskog BDP- a. Predsjednik Uprave RZB-a Walther Rothensteiner, podsjetivši na 75. godišnju povijest RZB-a, odnosno 116. godina pojave imena Raiffesien, istaknuo je da je RZB-jevo širenje na tržištima srednje i istočne Europe nastavljeno i u 2001. Ukupna bilanca banaka u RZB mreži porasla je 67,3 posto, na 11,4 milijarde eura, a bilanca ukupne RZB grupe porasla je 22,3 posto, na 44,6 milijardi eura, s ukupno 14.000 zaposlenih djelatnika. Imovina Raiffeisen grupe iznosi danas oko 110 milijardi eura. Rad skupa odvija se u više okruglih stolova, a u poslijepodnevnom će dijelu, posvećenom bitnim koracima i odlukama država za stabilnost regije, govoriti i hrvatski zamjenik ministra financija Damir Kuštrak, a svoja iskustva o poslovanju iznijet će i predstavnici 10-ak hrvatskih tvrtki. 20. Statistika U svibnju maloprodajne cijene veće 0,2, a troškovi života 0,7 posto - U svibnju ove godine, u odnosu na travanj u Hrvatskoj su cijene na malo - ukupno sa sezonskim proizvodima u prosjeku porasle za 0,2 posto, a bez sezonskih proizvoda za 0,3 posto, dok su istodobno troškovi života povećani 0,7 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. U odnosu na svibanj prošle godine, u petom ovogodišnjem mjesecu cijene na malo bile su veće za 1,8 posto, a troškovi života porasli su za 1,5 posto. Na mjesečnoj razini (svibanj prema travnju) maloprodajne cijene robe bilježe porast od 0,2 posto, a cijene usluga 0,3 posto. Porast cijena robe, izvijestili su iz Državnog zavoda za statistiku, prouzročio je porast cijena na malo poljoprivrednih proizvoda (mlado povrće te sezonsko voće i povrće), pa su tako maloprodajne cijene poljoprivrednih proizvoda sa sezonskim povećane za 6,3, a bez sezonskih proizvoda za 11,1 posto. Istodobno su industrijski proizvodi u prosjeku zadržali prijašnje cijene. Naime, dok su industrijski prehrambeni proizvodi pojeftinili za 0,1, a pića za 0,3 posto, cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda te duhana nisu se mijenjale. Na porast cijena usluga, pak, utjecalo je 1,5 postotno povećanje cijena stambeno komunalnih usluga, te 0,2 posto veće cijene obrtničkih i osobnih te prometnih usluga. Porast, i to od 0,1 posto, bilježe i cijene usluga za obrazovanje, kulturu i razonodu, dok su cijene financijskih i drugih usluga, zatim zdravstvenih, usluga socijalne skrbi, administrativnih, poštanskih i telekomunikacijskih usluga u svibnju ostale na razini iz travnja. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, maloprodajne su cijene - ukupno sa sezonskim proizvodima, od početka ove godine do kraja svibnja prosječno mjesečno rasle po stopi od 0,377 posto ili ukupno za prvih pet mjeseci ove godine 1,9 posto. Troškovi života su u istom razdoblju prosječno mjesečno rasli po stopi od 0,475 posto, ili ukupno 2,4 posto od početka godine do kraja petog mjeseca. Povećanje troškova života u svibnju u odnosu na travanj ponajprije je posljedica 1,7 postotnog porasta cijena prehrane (poljoprivredno prehrambenih proizvoda), zatim 0,4 posto većih cijena odjeće i obuće, te 0,3 postotnog rasta troškova za proizvode i usluge u stanovanju, higijeni i njezi zdravlja. Za 0,1 posto povećani su i troškovi za prometna sredstva i usluge, dok su cijene duhana i pića snižene za 0,1 posto. Na razini iz travnja ostali su pak troškovi za proizvode i usluge za obrazovanje, kulturu i razonodu te administrativne usluge. Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima povećane 0,2 posto - Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u Hrvatskoj su u svibnju ove godine u odnosu na prethodni mjesec povećane za 0,2 posto, dok su u usporedbi s istim mjesecom lani porasle za 1,2 posto. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, promatrano prema glavnim industrijskim grupacijama cijene intermedijarnih proizvoda porasle su u odnosu na travanj za 0,2 posto, dok se u ostalim grupacijama bilježi pad cijena. Tako su cijene kapitalnih proizvoda smanjene 3,6 posto, energije 0,5 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju 0,3, a cijene netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,2 posto.