IT - 11. VII. LA REPUBBLICA - RAT PROTIV TERORIZAM

ITALIJA LA REPUBBLICA 11. VII. 2002. Rat protiv terorizma nakon Afganistana "(...) Sastanak vijeća za odnose između Sjedinjenih Država i Italije u Cernobbiju zabilježio je brojne postojeće razlike, između ne samo Amerikanaca i Europljana nego i unutar samih nacionalnih skupina, glede načina na koji se treba suočiti s prijetnjom globalnog terorizma pored vojnih aktivnosti koje su već u tijeku u Afganistanu i susjednim područjima, kao i drugim dijelovima svijeta gdje su identificirane ćelije Al Qaede. Tako rasprava o stvaraju plodnih strategija za smanjivanje i gušenje sposobnosti fundamentalističkih čelnika da unovače nove ljude ostaje između alternativa usredotočavanja na manifestacije terorizma ili na premještanje najvećih napora prema uklanjanju takozvanih 'korijena', dubokih razloga za koje se kaže da potiču terorizam. Ne postoji jasan odgovor na ovo pretjerano pojednostavljeno i polarizirano gledanje na definiranje problema. U Cernobbiu su sudionici, iz Italije i drugih europskih zemalja, čuli poziv Amerikanaca da te protumjere budu ciljane na sprječavanje terorističkih napada prije no što se pokrenu, a na temelju vjerodostojnih obavještajnih podataka. Pribjegavanje 'preventivnoj akciji' (...), koju je Bushova administracija definirala posebno žurnom pred mogućnošću da teroristi dođu u posjed oružja za masovno uništavanje, povezano je s drugim pitanjem nastalim nakon 11. rujna, , koje je izvor proturječja i u SAD-i i u Europi, i o kojem se ozbiljno raspravljalo u Cernobbiju: onim odnosa spram zatvorenika članova i pomagača terorističkih skupina. U prošlosti su teroristička djela smatrana materijom za intervenciju policijskih snaga. Pojedinci, bili oni autori, svjedoci, bližnji ili bilo koji drugi povezani s događajem, jednom kada bi bili uhićeni bili su predmeti pravosudnog kaznenog sustava u to uključenih zemalja. To nije nužno sprječavalo da se od upletenih pojedinaca nastoji dobiti informacije koje bi mogle rasvijetliti buduće zacrtane atentate ili druga pitanja koja se ne ubrajaju u dokaze za optužbe li osudu. Strategija sprječavanja nekog možebitno katastrofičnog terorističkog napada zahtijeva veliki obim informacija. Za SAD to znači da jedan zatvorenik može više vrijediti kao obavještajni izvor nego predmet kažnjavanja. Posljedično zatvorenici iz Al Qaede i drugih organizacija u američkim su rukama bez mogućnosti pristupa pravnoj pomoći ili bez sigurnosti zaštite ženevskom konvencijom. Strategija prevencije protiv terorizma aktualna i u odnosu na ono što je Bush nazvao 'osovinom zla', a Clinton 'otpadničkim državama'. Općenito Europljani, i oni nazočni u Cernobbiju, skeptični su spram vojne akcije protiv država čija upletenost u događaje 11. rujna nije dokazana. Glede drugih aspekata ponašanja tih država, Europljani općenito izgleda da prvenstvo daju politici intervencija ciljanih na utjecanje na unutarnje razvoje tih zemalja, i na to da ih se uvjeri da prekinu ili unište bilo kakve nacrte proizvodnje oružja za masovno uništavanje. (...) George Bush ostaje uvjeren da sprega radikalnog islamskog terorizma i oružja za masovno uništavanje ostaje glavni izazov. U tome može računati, poglavito u ovoj prvoj godini njegovog mandata, na snažnu temeljnu potporu, mada su izbila neka proturječja glede toga kako ići dalje, i na unutarnjoj i na međunarodnoj razini. Za Europljane jedna od posljedica toga je što će u SAD-u uloga NATO-a i američki odnosi s Europom, i europskim zemljama pojedinačno, biti uvelike ocjenjivani u odnosu na doprinos ponuđen u suočavanju s ovim post-post-hladnoratovskim izazovom.". piše Helmut Sonnenfeldt.