NJ 2. VII. DPA: NATO SE ŠIRI

NJEMAČKA DPA 2. VII. 2002. Ne "kada" već "tko?" - NATO na pragu proširenja "NATO se nalazi na pragu proširenja. Pitanje ne glasi 'kada' već 'tko', napisao je u osvrtu na taj proces u 'NATO Review-u' James Goldgeier sa sveučilišta George Washington. U studenom ove godine NATO će na sastanku na vrhu u Pragu uputiti pozivnice određenim zemljama. Deset je zemalja-kandidata koje se nadaju statusu adresata. Njihovi premijeri sastat će se ovog vikenda (5/6. srpnja) u glavnom gradu Letonije Rigi kako bi pod naslovom 'Most do Praga' uputili odgovarajući signal. Kandidati zahtijevaju od NATO-a 'big bang', 'strategiju velikog praska'. Svi bi kandidati trebali istodobno i zajedno biti primljeni u zapadni obrambeni savez kako bi time bila zajamčena sigurnost i stabilnost u Europi, smatraju oni. Već u svibnju 2000. g. ministri vanjskih poslova zemalja-kandidata potpisali su u glavnom gradu Litve Vilniusu odgovarajuće zajedničko priopćenje. U međuvremenu se u NATO-u štošta promijenilo. Iskustva novih članica iz istočne Europe Poljske, Mađarske i Češke Republike povoljna su. U SAD i Rusiji održani su predsjednički izbori. Teroristički napadi izvedeni 11. rujna prošle godine rezultirali su prvim aktiviranjem u povijesti zapadnog saveza. Time je ubrzana dinamika proširenja NATO-a. Poput većine promatrača, i Goldgeier drži da su 'sigurna' četiri ili možda pet 'kandidata': baltičke države Estonija, Letonija i Litva, te Slovenija i Slovačka Republika. Doduše, u ovog posljednjoj bit će u jesen održani izbori. Dođe li nakon toga na vlast bivši premijer Vladimir Mečiar, ulazak Slovačke Republike u članstvo NATO-a bit će ugrožen, isticali su Amerikanci opetovano u posljednje vrijeme. (...) Rumunjska i Bugarska imaju u diplomatskim krugovima status izglednih kandidata zato što se Francuska intenzivno zalaže za njihov ulazak u NATO. Zapadni je savez, doduše, registrirao kandidaturu Albanije i Makedonije ali su te zemlje pomalo potonule u zaborav. Hrvatska se pak tek nakon smrti predsjednika Franje Tuđmana nedvosmisleno izjasnila u prilog članstvu u NATO-u. Prije dvije godine George W. Bush, tada još predsjednički kandidat, obratio se pismom 'Vilnuškoj skupini': 'U interesu je Amerike da nove europske demokratske države (...) u potpunosti budu integrirane u transatlantsku zajednicu'. U međuvremenu Bush se zalagao za široko proširenje NATO-a, znajući, između ostalog, da su se zemlje-kandidati smjesta priključile antiterorističkom savezu, dajući svoj doprinos u vidu prava na prolaz kroz njihov zračni prostor i informacija njihovih obavještajnih službi. Ruski je pak predsjednik Vladimir Putin odustao od protivljenja proširenju NATO-a na nekadašnje sovjetske republike, 'aspektu proširenja NATO-a koji u ruskim političkim krugovima budi strastvene osjećaje', piše u 'NATO Review-u' istraživač u uglednom moskovskom središtu Carnegiejeve zaklade Dmitrij Trenin, koji se bavi mirovnim studijama. Nakon sljedećeg kruga proširenja područje Kalinjingrada bit će opkoljeno članicama NATO-a. Zapadni savez dobit će malene nove članice koje u najmanju ruku ne mogu dati veliki doprinos na vojnom području. Hoće li kandidati ostati međusobno solidarni? U Rigi se već raspravlja o budućnosti NATO-a, saveza koji će uskoro umjesto 19 obuhvatiti do 28 članica", ističe na kraju priloga Jakob Lemke.