RU- NG 1. VII. U SUKOBU EU I SAD-A OKO POLJOPRIVRED MOGLA BI NASTRADATI RUSKA

RUSIJA NEZAVISIMAJA GAZETA 1. VII. 2002. Što je Europljaninu reforma, Rusu je - hir Europska unija kani srezati subvencije farmerima i pojačati zahtjeve prema Moskvi za pristupanje WTO-u, piše Ivan Sas. Europska Unija će bitno promijeniti svoju poljoprivrednu politiku: očekuje se da već 10. srpnja Europsko povjerenstvo objavi projekt reforma u poljoprivrednom sektoru zemlja koje pripadaju RU-u. Teško da će europski farmeri s oduševljenjem prihvatiti reformske ideje, budući da se radi o kresanju subvencija seoskim gazdinstvima. Sad one iznose približno 40 milijarda eura na godinu (imaju se u vidu sredstva za održavanje razine cijena za seosku proizvodnju, kao i druge isplate gazdinstvima). (...) Reformatorski projekt nije bez stanovite političke pozadine. To je ujedno i izazov Americi, koja u agrarnoj politici propovijeda tržišna načela, a zapravo povećava državne subvencije farmerima. Nedavno je predsjednik Bush javno obećao povećati subvencije na 1,8 puta, tj. skoro udvostručiti. Pritom će dvije trećine financijskog kolača pojesti 'agro-morski psi' - krupna seoska gospodarstva. Takav se pristup odavno osuđuje u WTO-u, a često i iz redova EU-a, ali Bush tjera svoje.' Da', kaže on, braneći republikanski zakon o subvencijama, 'ja znam da projekt nije savršen, ali ni nema savršenih zakona'. I bez ustručavanja je stavio potpis na dokument. Europske agrarne reforme mogu zakvačiti i Rusiju. U prvom redu .- pri stupanju u WTO. Prihvaćajući tečaj smanjivanja subvencija vlastitom seoskom gospodarstvu, predstavnici Eurosaveza mogu zauzeti i oštrije stajalište prema Rusiji u tom pitanju. Danas Rusija planira zadržati pravo na ukupne dotacije seoskom gospodarstvu u iznosu od 16,2 milijarde dolara s nastavnim smanjivanjem tijekom šest godina do 12,9 milijarda dolara. Predstavnicima Europske Unije taj se iznos može činiti premalenim, oni mogu tražiti radikalnije smanjenje. Iako planirane europske reforme ne možeš nikako nazvati radikalnima. Tropostotno smanjivanje subvencija ne planira se odmah provesti, nego tijekom sedam godina, omekšavajući novouvedene procedure pripremnima. Usto bi se ušteđena sredstva opet uputila na selo ali u vidu financiranja programa razvoja seoskoga okoliša. Radi se o opreznim, provjerenim koracima, a ne o reformama u ruskom značenju riječi. Poslije višegodišnje šok-terapije rusko selo bi moglo i ne primijetiti tropostotno kresanje.