ZAGREB, 1. srpnja (Hina) - U Hrvatskoj su prošle godine djelovale 23 osiguravajuća društva, koje su ukupno zaračunala bruto premiju od gotovo 5,1 milijardu kuna; samo njih šest ostvarilo je gubitak, dok su ostale ostvarile ukupnu
dobit od 176,8 milijuna kuna.
ZAGREB, 1. srpnja (Hina) - U Hrvatskoj su prošle godine djelovale 23
osiguravajuća društva, koje su ukupno zaračunala bruto premiju od
gotovo 5,1 milijardu kuna; samo njih šest ostvarilo je gubitak, dok
su ostale ostvarile ukupnu dobit od 176,8 milijuna kuna. #L#
Rezultati poslovanja hrvatskih osiguravatelja u 2001.
predstavljeni su na današnjoj sjednici Udruženja osiguravatelja
HGK.
U analizi hrvatskog tržišta osiguranja, Vladimir Miletić iz tvrtke
za reviziju Metrokon, kaže da je malo, na kome je porast premije do
2000. bio sporiji nego u EU, a ukupna dobit osiguravatelja u 2001.
bila je veća nego ranijih godina. Miletić ističe da za razliku od
Hrvatske, premije životnog osiguranja u EU znatno nadmašuju
neživotna osiguranja.
U 2001. u Hrvatskoj je udio premija osiguranja života u BDP-u bio
0,6 posto, a u EU 5,9 posto, dok je udio premija neživotnog
osiguranja u Hrvatskoj iznosio 2,5 a u EU 3,2 posto BDP-a. Prema toj
analizi, prva tri mjesta u Hrvatskoj po zaračunatoj premiji prošle
godine otpada na Croatia osiguranje (2,5 milijardi kuna), Euroherc
(458 milijuna kuna), te Allianz (333 milijuna kuna). Najveću dobit
u 2001. ostvarila je Croatia osiguranje (59 milijuna kuna), slijedi
Euroherc (50,7 milijuna) i Jadransko osiguranje (33,4 milijuna
kuna).
Predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Nadan Vidošević
ocijenio je da je 2001. bila uspješna za osiguravajuću djelatnost
koja je zabilježila rast od 16 posto, ali smatra da će događaji oko
privatizacije Croatia osiguranja, najjače domaće kuće, znatno
utjecati na to tržište. Ustvrdio je da osiguravajuća društva u
Hrvatskoj tek čeka bitka za tržište životnih osiguranja, a budući
je osiguravajuća djelatnost u reformi, tek treba utvrditi "pravila
igre". Po njegovom mišljenju Hrvatska ne zaostaje puno za Europom u
pogledu osiguranja imovine, ali je taj raskorak velik kod životnih
osiguranja, koja prevladavaju u EU. U Hrvatskoj na životna
osiguranja udio premije iznosi tek 18,1 posto.
Predsjednik Udruženja osiguravatelja HGK Dario Lovrić naglasio je
da će se od procijenjenih 30 milijardi dolara nastalih šteta kao
posljedica terorističkih napada od 11. rujna, samo 40 posto biti
isplaćeno kroz oblike osnovnih osiguranja poznatih u Hrvatskoj, a
čak 60 posto iz ostalih oblika osiguranja za koje Hrvatska ne zna.
To nam pokazuje gdje smo, ali i da imamo dosta mjesta za razvoj
osiguravateljske djelatnosti u Hrvatskoj, kazao je.
Profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Ivo Lovrinović koji je
govorio o osiguranju kao dijelu financijskog tržišta, tvrdi da
država nema razvijenu, jasnu i dosljednu politiku javnog duga i
zbog toga izostaje koordinacija fiskalne i monetarne politike.
Imamo bankocentrični financijski sustav, a osiguravajuće kuće su
još uvijek slabe u odnosu na banke, kazao je. Ustvrdio je da
hrvatsko stanovništvo nema razvijenu investicijsku kulturu i još
uvijek je usmjereno na banke, a hrvatski osiguravatelji trebali bi
mijenjati te ulagačke navike prema životnim osiguranjima koja
prevladavaju na zapadu. U 2000. depozitne institucije imale su udio
na hrvatskom financijskom tržištu od 88 posto, od čega 85,5 posto
banke a osiguravatelji samo 6,4 posto, kazao je Lovrinović,
ustvrdivši da je rast hrvatskog tržišta osiguranja neminovan i da
će ono razbiti bankocentrični sustav u Hrvatskoj.
Što se tiče ulaganja hrvatski osiguravatelji su u prošloj godini
više ulagali, odnosno 28 posto od ukupnih ulaganja, u državne
obveznice, čemu je uzrok nedostatak korporacijskih obveznica u
kojima leži, po Lovrinoviću, budućnost ulaganja za osiguravatelje.
U SAD čak 42 posto od ukupnih ulaganja osiguravatelja otpada na te
obveznice, dok samo 15 posto na državne.
(Hina) nz db