VLADA OD JAVNIH PODUZEĆA OČEKUJE INVESTICIJE I MANJE TROŠKOVE

VLADA OD JAVNIH PODUZEĆA OČEKUJE INVESTICIJE I MANJE TROŠKOVE Raspravljajući o prošlogodišnjem poslovanju 21 trgovačkog društva u državnom ili pretežito državnom vlasništvu, Vlada je s današnje sjednice poručila kako od njih očekuje veću investicijsku aktivnost i manje troškove poslovanja. Neostvarene investicije u 2001. problem su gotovo svih društava koja, unatoč Vladinim očekivanjima, nisu postala pokretač investicijskog ciklusa. Naime, umjesto planiranih 10,7 milijardi kuna investicije javnih poduzeća u prošloj su godini iznosile tek 7,5 milijardi kuna, ili 70 posto plana. Ipak, u gotovo svim društvima bilježe se pozitivni trendovi, prihodi su ukupno porasli 12 posto, rashodi 9 posto, a javna su poduzeća godinu završila s ukupno 253 milijuna kuna dobiti. Nakon opširne rasprave o poslovanju trgovačkih društava u državnom vlasništvu Vlada je poručila da će o nekoliko tvrtki, posebice ACI- ju i Vjesniku, morati ponovno raspravljati. Vjesnik je prošlu godinu završio s gubitkom od 36,4 milijuna kuna, a u tvrtki je porastao broj zaposlenih i povećane su plaće, koje su s prosjekom od 5.028 kuna pri samom vrhu u javnim poduzećima. Predsjednik Uprave Vjesnika Rikard Pompe kaže da Vlada i Uprava trebaju razmotriti kako dalje s Vjesnikom. Uprava ne vidi konačno rješenje s obzirom da list Vjesnik posluje s velikim gubitkom kojega samostalno ne može pokriti tiskara koja sada posluje pozitivno, kazao je Pompe. Zamjenik premijera Dražen Budiša smatra da je na temelju podataka o gomilanju gubitaka došlo vrijeme da Vlada donese zaključak i o privatizaciji Vjesnika. Ministar gospodarstva Hrvoje Vojković drži da Vlada mora najhitnije raspraviti o budućnosti Vjesnika i mogućim opicijama - razdvajanju lista i tiskare, gašenju ili privatizaciji. To je ponukalo potpredsjednika Vlade Slavka Linića da podsjeti na Vladinu odluku od prije dvije godine da se ne ide u privatizaciju i da se Vjesnik čuva kao edicija, a da se danas ponovno otvara pitanje razdvajanja lista i tiskare. Nakon što smo dali novac iz proračuna mi ponovno vraćamo priču na početak što pokazuje da Vladine odluke malo tko poznaje i slijedi, ustvrdio je Linić. Vlada će ponovno morati raspravljati i o ACI-ju, koji mora dostaviti i novi izvještaj o poslovanju s obzirom da u toj tvrtki, koja posluje s gubitcima, posljednjih šest godina nije obračunavata amortizacija. Popisu tvrtki o kojima bi Vlada morala raspravljati, Budiša je dodao i Slobodnu Dalmaciju te RH Alan. Linić je i ovoga puta kritizirao rad uprava i nadzornih odbora nekih državnih tvrtki, poručujući im da uprave moraju kreirati rad i razvoj tvrtki, a ne čekati rješenja od Vlade. Spomenuo je pritom da ni nakon dvije godine još nije definirano što s Hrvatskim vodama i Astrom International. U raspravi je upozoreno i na neprihvatljivu politiku plaća pojedinih društava, koja su unatoč gubicima i Vladinoj odluci o zamrzavanju plaća u 2001., znatnije povećala plaće. Prosječna plaća u javnim poduzećima u prošloj je godini bila 3.951 kunu, a najveći je prosjek zabilježen u JANAF-u - 6.857 kuna, najmanji u Jadroliniji - 3.047 kuna. Predsjednica Uprave JANAF-a Vesna Trnokop Tanta to objašnjava promjenama u strukturi zaposlenika, dovođenjem mlađih i obrazovanijih, uz isplatu otpremnina za prijevremeno umirovljenje. Vlada je zaključcima zadužila HEP da izradi novi tarifni sustav za prodaju struje, a potpredsjednik Vlade Goran Granić od Ministarstva rada i socijalne skrbi je zatražio da izvidi mogućnost saniranja poskupljenja struje i plina za socijalno ugrožene. Vlada je donijela zaključke o svakom od javnih poduzeća, a uz neke i točnija zaduženja upravama, ili resornim ministarstvima. Tako je primjerice Ina zadužena da predloži novi tarifni sustav za plin, Ministarstvo gospodarstva da odmah provede Vladinu odluku o tiskanju obrazaca i tiskanica za državnu upravu u Narodnim novinama, i slično. Vladi su danas predsjednici uprava predstavili rezultate lanjskog poslovanja Ine, HEP-a, JANAF-a, Astre Internationala, Narodnih novina, Vjesnika, HŽ-a, Hrvatskih pošta, Croatia Airlinesa, HRT-a, Jadrolinije, Plovputa, HT-a, Hrvatskih cesta i Hrvatskih autocesta, Autoceste Rijeka-Zagreb, Hrvatskih voda, Croatia osiguranja, Hrvatske lutrije, ACI Cluba i Hrvatskih šuma.