FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

VLADA PREDLAŽE CIVILNI ROK OD DEVET UMJESTO OSAM MJESECI

ZAGREB, 27. lipnja (Hina) - S prijedlogom da civilno služenje vojnog roka, umjesto sadašnjih osam, traje devet mjeseci Vlada ide pred Hrvatski sabor.
ZAGREB, 27. lipnja (Hina) - S prijedlogom da civilno služenje vojnog roka, umjesto sadašnjih osam, traje devet mjeseci Vlada ide pred Hrvatski sabor. #L# Vlada je, naime, na današnjoj sjednici utvrdila zakonski prijedlog o civilnoj službi po kojemu bi tu službu obavljale osobe koje zbog vjerskih ili moralnih nadzora, tzv. prigovora savjesti, nisu pripravne služiti redovnu vojnu obvezu od šest mjeseci. Civilna bi služba, dakle, trajala devet mjeseci, a osam sati provedenih u njezinom obavljanju računao bi se kao jedan dan. Odredba o devet mjeseci ostala je u vladinu prijedlogu iako su se premijer Ivica Račan i zamjenik ministra obrane Zlatko Gareljić zauzimali da civilni rok traje osam mjeseci. Zakon predviđa da zahtjev za civilnu službu zbog prigovora savjesti može podnijeti novak nakon novačenja, ročnik za služenje vojnog roka, te pričuvnik za obveze služenja u pričuvnom sastavu. Civilno bi se moglo služiti u ustanovama, poput bolnica, staračkih domova, trgovačkim društvima, raznim udrugama, državnim tijelima i tijelima uprave na svim razinama. Na temelju takvih odredaba civilni obveznici, koji bi služili u Ministarstvu vanjskih poslova, mogli bi se, u skladu s preporukama Europskog parlamenta, za obavljanja službe uputiti i u hrvatska veleposlanstva u druge države. Gareljić se zauzeo da se vidi mogućnost služenja civilnog roka i u protupožarnim postrojbama. Nadležnost nad civilnom službom, po predloženom bi se zakonu, premjestila s Ministarstva pravosuđa na Ministarstvo rada. Ono bi donijelo poseban pravilnik u kojem bi, uz ostalo, propisalo i gdje se služba može odraditi. Vlada je danas izmijenila Uredbu o carinskoj tarifi za ovu godinu po kojoj bi se od 1. srpnja ukinule carine i povećale kvote za neke poljoprivredno-prehrambene proizvode u trgovini sa Slovenijom i Makedonijom. Potpuno ukidanje carina i u Hrvatskoj i u Sloveniji predviđa se za proizvode s tzv. liste A - na kojoj su primjerice ribe, mandarine, keksi, stočna hrana itd. Za proizvode s liste B (primjerice živa stoka, pšenica, mesne konzerve) primjenjivala bi se snižena carina. Snižena carina primjenjivala bi se i za proizvode s liste C na kojoj su fermentirani mliječni proizvodi, čokolada, vegeta, jaka alkoholna pića itd. U trgovini s Makedonijom pod povoljnije carinske uvjete potpale bi neke vrste voća i povrća, primjerice rajčica, paprika, jabuke, zatim janjeće meso, duhan, sir. Cilj je uredbe povećati robnu razmjenu sa spomenutim zemljama, rekao je ministar poljoprivrede Božidar Pankretić. Naveo je da su zemlje bivše Jugoslavije najvažniji hrvatski partneri u razmjeni poljoprivrednih proizvoda s udjelom 56 posto izvoza i 12 posto uvoza. Vlada je donijela i Odluku o količini naftnih derivata koji ne udovoljavaju standardima kakvoće, a od 1. srpnja do konca godine moći će se naći na domaćem tržištu. Potpredsjednik Vlade Slavko Linić to je ocijenio još jednim teškim aktom čijem se donošenju Vlada ponovno izložila da bi na neki način zaštitila hrvatsku naftnu kompaniju Inu čije rafinerije, zbog desetogodišnjog neulaganja, ne mogu osigurati europsku kvalitetu derivata. Stavio je to i u kontekst privatizacije Ine ističući da Ina sama ne može iznijeti potrebna ulaganja u istraživanja, modernizaciju rafinerija, izgradnju novih i obnovu postojećih benzinskih postaja. (Hina) bm/bn mć

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙