VLADA DONIJELA PRVE ODLUKE O NAGODBI S 818 DUŽNIKA

Vlada donijela prve odluke o nagodbi s 818 dužnika Hrvatska Vlada danas je donijela prve odluke o nagodbi sa 818 dužnika o podmirenju više od 65 milijuna kuna starih dugovanja za neplaćene poreze, doprinose i carine. Na današnjoj sjednici Vlada je dobila informaciju o provedbi Zakona o naplati dospjelih, a nenaplaćenih poreza, carina, doprinosa i državnih jamstava. U zakonskom je roku (do 23. siječnja) podnijeto 56.050 prijava o spremnosti za nagodbu, od čega je 35.266 podnositelja navelo iznose i ukupno prijavilo 5,33 milijarde kuna dugovanja. Kako 37 posto dužnika nije navelo iznos, procjenjuje se da bi ukupno u konačnici mogao iznositi oko 7,3 milijarde kuna. Prema riječima ministra financija Mate Crkvenca u obradi je oko 36.000 prijava, a sasvim izvjesno je postizanje nagodbe, odnosno rješenja za njih 17.000. Pred Vladom će se gotovo na svakoj slijedećoj sjednici stoga naći i konačna rješenja o nagodbi, jer je krajnji rok za njihovo zaključivanje 21. kolovoza. Danas su potvrđena prva rješenja za 818 dužnika, a oni će 16 milijuna kuna obveza podmiriti reprogramom, dva milijuna će se otpisati, a 47 milijuna uplatit će jednokratno, uz popuste.Državni proračun ove je godine od naplate starih potraživanja očekivao 2,5 milijardi kuna. Crkvenac kaže kako će se ostvariti nešto manje nego li je planirano, a njegov pomoćnik Jure Bajić to tumači manjim gotovinskim uplatama od predviđenih. Ipak dodaju li se gotovinskim uplatama i ostali načini podmirenja dugova, npr. reprogram, ustupanje nekretnina i slično država bi mogla naplatiti više od dvije milijarde kuna. U dosadašnjoj provedbi Zakona pokazalo se da u nekim institucijama, npr. zavodima za mirovinsko i zdravstveno osiguranje nema točnih evidencija o potraživanjima, a neki su podatci nesuglasni. Unatoč svemu, potpredsjednik Vlade Slavko Linić ocjenjuje kako dosadašnje nagodbe pokazuju da se može postići sporazum između dužnika i vjerovnika. Upozorio je ipak da uspjeh ovisi o nagodbama drugih vjerovnika i dužnika, jer samo nagodba s državom ne znači i konačno rješenje problema. Zaključcima koje je Vlada prihvatila potiče se širenje nagodbe i na subjekte koji su prijave podnijeli i nakon zakonskog roka, te predlaže da se odbije nagodba s dužnicima protiv kojih se vodi prekršajni ili kazneni postupak zbog nanošenja štete proračunu, drugom poslovnom subjektu ili fizičkim osobama.