IHT 19. VI. TRANSATLANTSKI JAZ PRIJETI ZAJEDNIČKOJ SIGURNOSTI

vezi SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 19. VI. 2002. Transatlantski jaz prijeti zajedničkoj sigurnosti "Sve veće razlike između politike i vojne spremnosti SAD-a i Europe mogle bi imati ozbiljnih posljedica za buduće odnošaje. Kako bismo zaustavili ovaj trend osnovali smo Povjerenstvo za transatlantsku sigurnost i industrijsku suradnju (Commission on Trans-Atlantic Security and Industrial Cooperation) (...). Povjerenstvo ima za cilj jačanje ključnih faktora transatlantskog odnosa i smanjivanje postojećih razlika. Bojimo se da bi, ako to ne učinimo, obje strane Atlantika mogle biti međusobno sve izoliranije, a tako i manje sposobne suočiti se sa zajedničkim sigurnosnim izazovima. Gospodarska bliskost, politička srodnost i sigurnosne veze između Amerike i Europe stvaraju obostrane ovisnosti koje treba njegovati. Zaista, tragični 11. rujan, kao i složene vojne kampanje i političke krize koje su uslijedile, potvrđuju da moramo djelovati. Više si ne možemo priuštiti luksuz vremena između priznanja da sigurnosni problem postoji i provedbe prikladne reakcije. Ukratko, istinsko transatlantsko partnerstvo hitno je potrebno. Naše postojeće i odgovornosti iz prošlosti čine nas posebno osjetljivima na hitnu potrebu za zajedničkom obranom kao ključnom dimenzijom transatlantskog partnerstva. Obrambena tehnologija i ulaganje koji se provode odvojeno stvaraju uvjete koji potiču odvojene pa čak i nekompatibilne rezultate. Uklanjanje formalnih i neformalnih prepreka koje utječu na sposobnost američkih i europskih tvrtaka koje se bave proizvodnjom oružja i vojne opreme da surađuju mogle bi imati dalekosežnih posljedica u vidu obnavljanja partnerstva. Ako napredak na ovoj fronti ne bude ostvaren brzo, mentalitet tvrđave Europe / tvrđave Amerike mogao bi povećati razlike i ograničiti sposobnost suočavanja sa zajedničkim prijetnjama. Mnoge postojeće nacionalne regulacije koje upravljaju trgovinom vojne opreme i suradnjom ukorijenjene su u vladinim politikama koje su stvorene kako bi ispunile legitimne sigurnosne ciljeve. Podržavamo te ciljeve, ali neka od tih ograničenja preostala su iz vremena hladnog rata, a postala su zastarjela i kontraproduktivna zbog internacionalizacije industrijskih operacija i komercijalizacije komponenti obrane. Čvrsto vjerujemo da amero-europska akcija treba biti vođena vizijom transatlantskih tržišta vojne opreme, a treba ju karakterizirati manje kontrolirani dotok proizvoda i usluga(...). Bilo kakav unilateralni pristup bio bi nerealističan i nepromišljen. Uspješno provođenje ove vizije u djelo ovisi o dvije osnovne komponente- suradnji i reciprocitetu. Između tvrtaka koje se bave proizvodnjom vojne opreme i vlada na objem stranama Atlantika mora postojati suradnja tako da se zastarjeli ili neučinkoviti postupci uklone, regulacije implementiraju učinkovito, a novi znanstveni i strojarski talenti prepoznaju i koriste produktivno. Mora postojati i istinski reciprocitet, uz jednaku dostupnost međusobnih tržišta, odustajanje od protekcionističkih politika vlada i uklanjanje pravnih i kulturoloških normi koje se svode na 'kupujte američko' ili 'kupujte europsko'. Naše se povjerenstvo 2. travnja sastalo u Parizu kako bi počelo šestomjesečni proces sa ciljem definiranja konkretnih prijedloga koji će vladama i industriji omogućiti da još jednom procijene ukorijenjene pretpostavke i da poduzmu korake s ciljem jačanja transatlantskih odnošaja. Radujemo se suradnji s vladama i industrijama na obje strane Atlantika, kako bismo razvili i primijenili zamisli koje naše ciljeve mogu pretvoriti u stvarnost. Za razliku od drugih sektora euro-atlantskih gospodarstava, transatlantski obrambeni sektor nije u stanju prikladno reagirati na pritiske tržišta i dioničara koji zahtijevaju više integracije. Naš je zajednički cilj - pomoći da se zaustavi ta anomalija i izgradi budućnost u kojoj ćemo surađivati, a koja je nužna ako želimo opstati i napredovati. Kraj hladnog rata stvorio je brojne nove okolnosti, ali osnovni poticaj za američko-europske odnošaje i dalje je u osnovi nepromijenjen. Uz NATO i Europsku Uniju kao dvije ključne institucije, transatlantski odnosi definiraju sve širu zajednicu interesa koja se zasniva na gospodarskoj interakciji i političkoj i sigurnosnoj suradnji koja je važnija no ikad", pišu Jean-Paul Bechat, predsjednik i direktor francuske zrakoplovne tvrtke Snecma, i Felix Rohatyn, bivši američki veleposlanik SAD-a u Francuskoj. Bechat i Rohatyn su predsjednici Povjerenstva za transatlantsku sigurnost i industrijsku suradnju u 21. stoljeću pri Centru za strateške i međunarodne studije.