GB-tisak-Politika 19.VI-BBC-PREGLED TISKA BBC19.VI. 2002.Pregled pisanja britanske štampe Bliski istok kao glavna tema u jutrošnjim izdanjima 19.6.2002 12:58 (CET)Samoubilački napad u Jeruzalemu dobiva daleko najveći prostor u
jutrošnjim izdanjima britanskih listova, koji pišu i o jučerašnjem, kako uglavnom ocjenjuju, gafu supruge britanskog premijera Tonija Blaira.Od domaćih tema, najveću pozornost privlače kritike na račun nekih avio-kompanija u vezi sa sigurnošću letova radi većih profita.Uz detaljne izvještaje o novom napadu u Jeruzalemu, većina listova analizira i kako bi taj događaj mogao utjecati na novi bliskoistočni plan predsjednika Busha, koji bi on, kako se očekuje, trebao danas objaviti.Gardian prenosi pisanje arapskog lista Al-Hajat, koji tvrdi da Izrael i Egipat već posjeduju kopije tog plana.Pozivajući se na neimenovani visoki egipatski izvor, arapski list piše da će američki predsjednik podržati stvaranje nezavisne, suverene palestinske države u dijelovima Zapadne obale i Gaze te organizirati međunarodni sastanak, vjerojatno u rujnu.
BBC
19.VI. 2002.
Pregled pisanja britanske štampe
Bliski istok kao glavna tema u jutrošnjim izdanjima
19.6.2002 12:58 (CET)
Samoubilački napad u Jeruzalemu dobiva daleko najveći prostor u
jutrošnjim izdanjima britanskih listova, koji pišu i o
jučerašnjem, kako uglavnom ocjenjuju, gafu supruge britanskog
premijera Tonija Blaira.
Od domaćih tema, najveću pozornost privlače kritike na račun nekih
avio-kompanija u vezi sa sigurnošću letova radi većih profita.
Uz detaljne izvještaje o novom napadu u Jeruzalemu, većina listova
analizira i kako bi taj događaj mogao utjecati na novi
bliskoistočni plan predsjednika Busha, koji bi on, kako se očekuje,
trebao danas objaviti.
Gardian prenosi pisanje arapskog lista Al-Hajat, koji tvrdi da
Izrael i Egipat već posjeduju kopije tog plana.
Pozivajući se na neimenovani visoki egipatski izvor, arapski list
piše da će američki predsjednik podržati stvaranje nezavisne,
suverene palestinske države u dijelovima Zapadne obale i Gaze te
organizirati međunarodni sastanak, vjerojatno u rujnu.
Prema tom navodnom planu, nova bi država bi imala mjesto u
Ujedinjenim narodima, međunarodno priznanje, i status
pregovaračke strane u razgovorima s Izraelom.
Teritorijalno bi zauzimala 40 posto Zapadne obale i veći dio Gaze. U
nekim dijelovima Palestinska vlast bi imala punu kontrolu, a u
nekima samo civilnu vlast, dok bi za sigurnost bio zadužen Izrael.
Taj međunarodni sastanak ne bi bio posebna mirovna konferencija, i
vjerojatno bi bio održan na marginama sjednice Generalne skupštine
Ujedinjenih nacija, uz učešće Sirije, Libanona i Arapske lige, piše
Al-Hajat a prenosi Gardian.
Times dodaje da će cijena koju će Bush tražiti od Palestinaca za
formiranje privremene države, biti temeljna reforma njihove
vlasti, u cilju stvaranja demokratskijeg i manje korumpiranog
entiteta spremnog da suzbije aktivnosti Hamasa i drugih
ekstremista.
List napominje da će Bushov plan biti kompromisno rješenje
sastavljeno tako da ga izraelski premijer može ponuditi svojoj
javnosti.
Bush također mora biti pažljiv jer doma ima Kongres i javnost koji
će ga brzo podsjetiti da ne može Izraelu nametati rješenja glede
reakcija na terorizam kakav ni SAD ne bi tolerirale.
Financial times izvještava da se grčko Ministarstvo pravde našlo
pod pritiskom da objasni svoju ulogu u istrazi oko financijskih
veza Miloševićevog režima s grčkim bankama.
List piše da su se poslije izvještaja Ujedinjenih nacija, u kojem se
kaže da je Grčka Središnja banka preskočena kada su Haški tužitelji
intenzivirali svoju istragu nakon završetka sukoba na Kosovu,
pojavila strahovanja da političari nešto pokušavaju skriti.
U prvoj je istrazi otkriveno da je Jugoslavija, novcem s računa u
grčkim bankama, preko osam svojih kompanija kupila američkog,
ruskog i izraelskog oružja za milijardu i pol njemačkih maraka.
Središnja je banka Haagu dostavila određene podatke, ali ju je
kasnije Ministarstvo pravde isključilo iz druge istrage, i umjesto
toga zatražilo od banaka, koje se spominju u istrazi, da direktno
dostave podatke Haagu.
Haaški istražitelji se žale da od banaka nisu dobili pristup svim
podacima o spomenutih osam jugoslavenskih kompanija s računima u
grčkim bankama, piše Financial times.
Povodom posjeta Carle del Ponte BiH i planova Haaškog suda da se
neki procesi prebace na mjesne sudove, Gardian piše da će taj plan
idućeg mjeseca biti predstavljen Vijeću sigurnosti te da bi mogao
pomoći da Haaški sud završi svoj rad do 2007. ili 2008.
S druge strane, ocjenjuje list, odgovarajući sud u BiH imao bi
nekoliko problema među kojima su najkrupniji zaštita svjedoka i
formiranje vlastite policije koja bi uhićivala optužene.