ZAGREB, 18. lipnja (Hina) - Predsjednik Vlade Ivica Račan i predsjednik Vrhovnog suda Ivica Crnić, nakon današnjeg sastanka u Vili Prekrižje, izjavili su da je nesporno da svaka od tri vlasti snosi svoj dio odgovornosti za stanje u
pravosuđu i da je postignuta suglasnost o mjerama koje svaka od njih treba poduzeti u reformi pravosuđa.
ZAGREB, 18. lipnja (Hina) - Predsjednik Vlade Ivica Račan i
predsjednik Vrhovnog suda Ivica Crnić, nakon današnjeg sastanka u
Vili Prekrižje, izjavili su da je nesporno da svaka od tri vlasti
snosi svoj dio odgovornosti za stanje u pravosuđu i da je postignuta
suglasnost o mjerama koje svaka od njih treba poduzeti u reformi
pravosuđa.#L#
Na sastanku zatvorenom za javnost predstavnici zakonodavne,
izvršne i sudbene vlasti nastavili su razgovor o reformi pravosuđa
i njenim pravcima započet 20. svibnja na poticaj premijera Račana.
Vlada će u okviru svojih ovlasti za dva do tri tjedna napraviti plan
kratkoročnih i dugoročnih mjera koje mora poduzeti za učinkovitu
sudbenu zaštitu građana i imovine, rekao je Račan nakon sastanka.
Naglasio je da rebalansa proračuna radi pravosuđa neće biti, no da
će se za poteze koje treba odmah poduzeti osigurati novac iz
proračunskih rezervi. Dodao je da je neodgodivo popunjavanje
sudačkih, savjetničkih i službeničkih mjesta u sudovima s puno
zaostalih predmeta, osiguranje nužne opreme i edukacija sudaca.
Iz vladinog plana bit će vidljivo koja investicijska ulaganja u
prostore i opremu imaju prednost, a koja su u dugoročnom planu,
kazao je.
Po njegovim riječima, sudionici sastanka su se složili da su već
započete izmjene kaznenog i građanskog zakonodavstva najbitniji za
reformu pravosuđa, te da bi taj posao trebalo dovršiti do kraja
godine.
Uz zakone o kaznenom i građanskom postupku treba promijenit još
petnaestak zakona radi podizanja učinkovitosti pravosuđa,
naglasio je Račan.
Crnić je dodao da su nužne promjene Ovršnog zakona kao bi se
spriječilo opće raširenu pojavu da se ne izvršavaju pravomoćne
sudske presude. Povećana procesna disciplina neće se odnositi samo
na stranke u postupku već i na suce, naglasio je.
Kao način rasterećenja sudova treba unaprijediti i izvansudsko
rješavanje sporova, a u tijeku je i napor za brže rješavanje
zaostalih predmeta, rekao je Račan.
Naglasio je da su sve tri vlasti neovisne ali da radi učinkovitijeg
pravosuđa moraju surađivati.
Crnić smatra da nikakav novac ne može riješiti probleme u pravosuđu
jer je to u prvom redu pitanje ljudi. Stoga ljudi u sve tri vlasti
moraju odgovorno učiniti svoj dio posla, kazao je.
Pozvao je suce da u okviru sadašnjih materijalnih mogućnosti riješe
što više predmeta jer je to njihova ustavna i moralna obveza prema
građanima, osobito kada se radi o dugotrajnim i socijalno
osjetljivim predmetima. Za povećan rad na zaostalim predmetima,
osobito na sudovima u Zagrebu i Splitu, suci s pravom očekuju
konkretnu, a na smo verbalnu podršku drugih dviju vlasti, rekao je
Crnić.
Odgovarajući na pitanje osjeća li se odgovornim za tijek suđenja za
ratne zločine u splitskom vojnom zatvoru Lora, Račan je rekao da ne
zna u kojoj je mjeri tu odgovorna Vlada. Dodao je međutim, da s onim
što se događa u splitskoj sudnici on osobno nije zadovoljan i da to
kompromitira institucije nadležne za taj slučaj.
Crnić je odbio odgovoriti na isto pitanje, rekavši da oni koji nisu
zadovoljni tijekom sudskog postupka mogu podnijeti žalbu, te da
samo Vrhovni sud može utvrditi je li u postupku bilo
nezakonitosti.
Dodao je da je protiv komentiranja sudskih postupaka u tijeku i da
ti komentari, uključujući i premijerov, nisu u redu.
Crnić je rekao da su ministarstva pravosuđa i unutarnjih poslova
učinila sve što je u njihovoj nadležnosti za sigurnost svjedoka iz
SR Jugoslavije koji se nisu pojavili na svjedočenju.
Uz riječi da djelom prihvaća Crnićevu opasku, Račan je ipak dodao i
da o kvaliteti vođenja sudskih postupka za ratne zločine pred
hrvatskim sudovima ovisi hoće li ta suđenja biti u Hrvatskoj ili u
Haagu.
(Hina) ggrb so