UMJESTO SASTANKA RAČANOVE SKUPINE CRNIĆEVO PISMO MINISTRICI PRAVOSUĐA

ZAGREB, 11. lipnja (Hina) - Umjesto sudjelovanja u radu stručne skupine o konceptu reforme pravosuđa, koju je formirao premijer Ivica Račan, predsjednik Vrhovnog suda Ivica Crnić uputio je danas ministrici pravosuđa pismo s prijedlogom dvadesetak mjera za unapređenje stanja u pravosuđu.#L# Crnić je na konferenciji za novinare rekao da se stručna četveročlana skupina, formirana na sastanku predstavnika zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti 20. svibnja, ni jednom nije sastala iako je imala zadaću da u 15 dana izradi koncept reforme pravosuđa. On se, kako je rekao, nije odazvao usmenom pozivu za sastanak ministrice pravosuđa Ingrid Antičević Marinović jer smatra da je njegov dovoljan doprinos što je u pismu ministrici predložio dvadesetak mjera za unapređenje stanja u pravosuđu. Mjere koje treba poduzeti Crnić ne smatra reformom pravosuđa jer je ona, po njemu, počela hrvatskim Ustavom iz 1990. kada je zajamčena samostalnost i neovisnost sudbene vlasti i samostalnost sudačke dužnost, što nitko više ne dovodi u pitanje. Stoga od Vlade kao inicijatora i nositelja razvoja pravosuđa Crnić umjesto koncepta reformi očekuje konkretne poteze za unapređenje stanja i razvoj pravosuđa. Upozorio je da se stanje u pravosuđu neće bitno promijeniti na bolje bez financijske potpore, koju sudstvu moraju osigurati izvršna i zakonodavna vlast, i bez točno određenih rokova i nositelja aktivnosti u vezi razvoja pravosuđa u te dvije vlasti. Poštenije je, smatra Crnić, reći da novaca za značajnije poteze nema, nego širiti optimizam da se nešto može brzo riješiti. "Za razliku od političara meni to nije dopušteno", rekao je. Naglasio je da je zadaća sudaca u postojećim, kao i eventualno poboljšanim, zakonskim, kadrovskim i materijalnim uvjetima raditi najbolje i najviše što mogu, savjesno, stručno i odgovorno. Onima koji toj zadaći ne mogu udovoljiti Crnić je poručio da odu iz pravosuđa ili će biti pozvani na stegovnu odgovornost. Neutemeljenim, pa i zlonamjernim, Crnić je ocijenio kritike o neprimjerenosti njegova sastajanja s Račanom, kao čelnikom izvršne vlasti. Takve kritike, tvrdi Crnić, nemaju uporište ni u Ustavu. Naime, načelo diobe vlasti znači da je svaka vlast samostalna u okviru svoje nadležnosti, ali to prema Ustavu istodobno uključuje i međusobnu suradnju i provjeru nositelja sve tri vlasti, objasnio je. "Suci i sudbena vlast samostalni su i neovisni u donošenju presuda, a bolje zakone i više novaca za rad pravosuđa mogu osigurati samo zakonodavna i izvršna vlast." Stoga Crnić ne vidi drugog načina za unapređenje stanja u sudstvu osim međusobne suradnje i razgovora čelnika sudbene s najvišim predstavnicima zakonodavne i izvršne vlasti. (Hina) ggrb so