ZAGREB, 15. lipnja (Hina) - Mjere koje je predsjednik Vrhovnog suda Ivica Crnić nedavno predložio za unapređenje stanja u pravosuđu detaljnija su razrada saborskih Zaključaka o stanju u pravosuđu od prije četiri godine, a jedina
bitnija razlika je uvođenje prekovremenog rada sudaca, čemu se danas, za razliku od 1998., suci protive.
ZAGREB, 15. lipnja (Hina) - Mjere koje je predsjednik Vrhovnog suda
Ivica Crnić nedavno predložio za unapređenje stanja u pravosuđu
detaljnija su razrada saborskih Zaključaka o stanju u pravosuđu od
prije četiri godine, a jedina bitnija razlika je uvođenje
prekovremenog rada sudaca, čemu se danas, za razliku od 1998., suci
protive.#L#
Suci i njihova udruga tada su, zajedno s vladajućim HDZ-om i
oporbom, podržali Zaključke, kao i Izvješće o istoj temi tadašnjeg
ministra pravosuđa Milana Ramljaka, koje je Sabor usvojio s jednim
glasom protiv.
U Zaključcima se u 12 točaka, između ostalog, predlagalo osiguranje
naknade za povećani i prekovremeni rad sudaca kao pozitivnu
stimulativni mjeru, što danas programom po nazivu "Hercules"
predlaže sadašnja ministrica pravosuđa Ingrid Antičević
Marinović. No, po Crnićevim riječima, suci se s takvim prijedlogom
ne slažu, dok on osobno, kako je rekao, nema ništa protiv.
Promjene procesnih odredbi kojima bi se ubrzao sudski postupak i
rad sudova, jedna je od 24 mjera za koju se zalaže predsjednik
Vrhovnog suda, a koja se također nalazi među saborskim
Zaključcima.
Nedavna promjena Zakona o kaznenom postupku također je navedena u
Zaključku iz 1998. No, ostale promjene procesnih odredbi koje su se
tražile tada, a aktualne su i danas, nisu donesene. Među njima Crnić
navodi prijedlog da se dio posla iz sudnica prebaci javnim
bilježnicima, te da se potakne mirno rješavanje sporova kako bi se
rasteretili sudovi.
Ističe i nužnost izmjena Ovršnog zakona zbog sve raširenijeg
nepoštivanja sudskih presuda.
Posebnu pozornost, po njegovom mišljenju, treba posvetiti i
sređivanju stanja u zemljišnim knjigama, a na isti je problem
ukazivao i Sabor prije četiri godine.
Aktualan je i zaključak kojim se Vlada obvezuje na izradu stalnog
sustava stručne izobrazbe i usavršavanja sudaca i državnih
odvjetnika.
Vlada je već 1998. bila zadužena za poboljšanje radnih uvjeta, a
četiri godine kasnije Crnić to ponovno traži.
Prema saborskim Zaključcima trebalo je stvoriti prostorne i
administrativne uvjete za učinkovit rada sudova i sudaca, te
intenzivirati rad na informatizaciji cjelokupnog pravosuđa.
Sudeći po Crnićevim upozorenjima da sucima nisu osigurane ni
Narodne novine kao "temeljni alat", u tome se nije daleko otišlo.
Sabor je 1998. tražio ubrzanje postupka imenovanja sudaca, dok
Crnić uz popunjavanje postojećih sudačkih mjesta traži i povećanje
broja sudaca.
Prije četiri godine tražilo sa da Ministarstvo pravosuđa pojača
nadzor sudske uprave i odgovornost predsjednika sudova. Također je
trebalo preciznije urediti odnose između Ministarstva, Državnog
sudbenog vijeća (DSV) i predsjednika sudova. Ta je zadaća, tvrde u
Ministarstvu, obavljena izmjenom zakona o sudovima i DSV-u nakon
što je Ustavni sud, u veljači 2000., ukinuo nekoliko neustavnih
odredbi tih zakona.
Vlada je 1998. obvezana da osigura početak rada novih sudova i
obustavi osnivanje novih. Neki od tada osnovanih sudova ni do danas
još nisu u funkciji, a sada se traži i preispitivanje mreže sudova.
Za Crnića je najozbljniji problem nedostatak novca, koji se pak u
Zaključcima samo posredno spominje.
"Bez ozbiljne financijske potpore koju za djelovanje sudbene
vlasti moraju osigurati izvršna i zakonodavna vlast stanje se neće
bitno promijeniti na bolje", poručuje Crnić.
Ministrica pravosuđa također tvrdi da je pravosuđe "zapušteno" i da
reforme pravosuđa nema bez velikih ulaganja. Znatnija sredstava za
pravosuđe ona, međutim, očekuje tek u proračunu za iduću godinu.
Od starih saborskih Zaključaka do Crnićevih mjera za unapređenje
stanja u sudstvu prošlo je više skoro četiri godine, no i dalje
ostaje neriješen jedan od najvećih problema hrvatskog pravosuđa, a
to je velik broj zaostalih predmeta.
Stalni rast broja zaostalih predmeta počeo je 1991., a sredinom
prošlog desetljeća probijena je granica od milijun takvih
predmeta.
Podatak da je lani bilo 1.247.549 zaostalih predmeta i da je od oko
milijun i 600 tisuća novih predmeta riješeno oko milijun i 500
tisuća, odnosno da je priliv i dalje veći od broja riješenih,
pokazuje da nikakvi zaključci i mjere do sada nisu doveli do
rješavanja tog problema.
(Hina) ggrb so