AU 13. VI. PR RAZGOVOR S ROBERTSONOM

AUSTRIJA DIE PRESSE 13. VI. 2002. Šef NATO-a: "Ne vidim budućnost za vojske sastavljene od vojnih obveznika" "Glavni tajnik NATO-a George Robertson, koji će ovog četvrtka doputovati u Beč na veliku konferenciju o sigurnosti, govori o budućnosti zapadnog obrambenog saveza i europskih oružanih snaga. - Nakon zbivanja od 11. rujna prošle godine NATO je na putu u promjene. Kamo vodi taj put? U smjeru zajedničke borbe protiv terorizma, u smjeru kriznog managementa - ili će težište i dalje biti na obrambenoj zajednici? = NATO će ostati obrambena zajednica ali će sigurnost svojih članica braniti na različitim razinama. Jedna je razina vojna a druga izgradnja povjerenja i sigurnog okruženja. Zato smo i razvili Partnerstvo za mir, koje forsira suradnju s Rusijom, Ukrajinom, Europskom unijom i pokrenuli dijalog na Sredozemlju. No, vojna obrana ostaje srcem NATO-a. - U kojoj se mjeri NATO mora promijeniti za borbu protiv terorizma? = NATO se promijenio nakon hladnog rata, pripremio se za posebnosti, primjerice, na Balkanu. Od 11. rujna NATO je jedan od ključnih organizacija u borbi protiv terorizma. - Sami ste upozorili da su se odnosi prema Rusiji razvili u novom smjeru. Je li NATO uopće još zapadni savez? = Granice NATO-a i njegovih partnera protežu se danas od Vancouvera do Vladivostoka. Surađujemo i s neutralnim zemljama. Do kraja mog mandata s NATO-m će vjerojatno surađivati i Jugoslavija i Bosna. Ako za polazišnu točku uzmemo zapadne vrijednosti, tada smo i dalje zapadni savez. Gledano iz zemljopisne perspektive, stvari danas izgledaju drugačije. - Hoće li mnogostruka suradnja i sljedeći krug proširenja u listopadu ove godine utjecati na djelotvornost saveza? = Povećat će je. - Kakvu će ulogu ubuduće u međunarodnoj sigurnosnoj politici moći igrati neutralne zemlje poput Austrije? = Nije li Austrija rekla da više nije neutralna zemlja već da jednostavno nije članica nijednog saveza? - Kako to mislite? = Rečeno mi je da se vlada više ne smatra neutralnom već izvan saveza. Austrija, Irska, Finska, Švicarska - sve su to zemlje koje u pojedinačnim projektima vrlo blisko surađuju s NATO-m. - Želite li da Austrija postane članicom NATO-a? = O tome odlučuju Austrijanci. Mi ne tražimo nove članice. Kada mi je ruski predsjednik Putin rekao 'zašto nas ne pozovete', morao sam mu reći 'mi nikoga ne pozivamo'. Sigurno neću kazati Austrijancima 'hoćemo da uđete u naš savez'. To nije moj posao. Nisam zastupnik osiguravajućeg društva. Želite li postati članom, ispitat ćemo to. - Austrija već surađuje s NATO-m u kriznom managementu na Balkanu. U kojoj ste mjeri zadovoljni austrijskim doprinosom? = Austrijske su postrojbe jako dobre. Riječ je o krajnje učinkovitoj, profesionalnoj postrojbi. Osim toga, ona nam jako pomaže. Austrija podupire naš krizni management a pomaže i na političkoj razini. Konferencija o međunarodnoj sigurnosti i o borbi protiv terorizma, razlog mog dolaska u Beč, jedan je od primjera koji potvrđuju tu ocjenu. Austrija ima brojne visoko rangirane stručnjake. To je za nas pomoć na političkoj razini. - Kakva je uloga zemalja u sastavu Partnerstva za mir u borbi protiv terorizma? = I te zemlje moraju provjeriti svoje vojne kapacitete i metode. Bit nije u tradicionalnom teškom naoružanju, danas se javlja i potreba za lako naoružanim postrojbama koje mogu biti fleksibilno i brzo angažirane. - Kako zatvoriti rupe u kapacitetima europskih vojski? = Općenito govoreći, europske zemlje trebaju više kapaciteta u ključnim područjima poput zračnog prijevoza, mogućnosti zrakoplova da se opskrbljuju gorivom u zraku. Trebaju profesionalne postrojbe koje će u svakom trenutku biti spremne za akciju. - Nije li jedan od uzroka manjkave vojne opremljenosti europskih zemalja povezana, između ostalog, i trenutna zaokupljenost mnogih vlade sređivanjem svojih proračuna zbog pakta za stabilnost eura? = To jest jedan od problema ali katkad i jedan od izgovora. Vlade moraju donijeti teške odluke. No, sigurnost je danas viši prioritet. Zato treba ulagati i u obranu. - Mora postojati razlog za potpuno različitu reakciju SAD i Europe na 11. rujna. SAD je ulagala u sigurnost a europske države to zasada nisu spremne učiniti. = Faza mira dugo je trajala. Sovjetski Savez se raspao. Veliki strah koji je dugo prevladavao iščeznuo je. Prisutan je osjećaj da smo sada sigurni. Naravno, 11. rujna donekle ga je promijenio. No, jedan je od problema činjenica da su europske zemlje orijentirane na statičnu obranu. Cilj je bila zaštita Europe od sovjetskih tenkova. Amerikanci će sada ulagati u područja nužna za nove izazove. Europljani moraju prvo pripremiti svoje postrojbe za te nove dimenzije prije no što budu mogli ulagati u prave kapacitete. To je jedan od razloga zašto u Europi - pa i u Austriji - još uvijek ima oružanih snaga u kojima su angažirani vojni obveznici. Njihov pak angažman danas više nema smisla. Oni su proizvod hladnog rata. Danas trebamo profesionalne postrojbe sposobne za brz angažman. - Znači li to da će europske vojske postati profesionalne vojske? = To nije službeno NATO-vo stajalište. No, poznat sam po tome da zastupam takvo stajalište. Trebali bismo ukinuti vojske koje čine vojni obveznici. Britanci su to učinili 50-ih godina, Francuzi su to napravili, Španjolci su donijeli odgovarajuću odluku, Talijani također. Profesionalizacija je jedini način za stvaranje visoko mobilne postrojbe. Više ne vidim budućnost za vojske koje će činiti vojni obveznici. - EU namjerava formirati vlastitu postrojbu za krize. Hoće li taj potez rezultirati udvostručavanjem ili konkurencijom u odnosu na NATO? = EU neće formirati zajedničku vojsku već postrojbu za krize. I moći će to učiniti samo u suradnji s NATO-m. To nije konkurencija, mi ćemo se međusobno nadopunjavati. EU će se baviti manjim krizama kakve su predviđene zadaćama s Petersberga a NATO većim slučajevima. Šteta što nepostignuti dogovor Turske i Grčke trenutno blokira taj projekt (krizne postrojbe). - Treba li EU razvijati svoju sigurnosnu politiku i iznad razine koncepta skiciranog petersberškim zadaćama uspostave i zaštite mira? = Za to je još prerano. Dijete mora prvo naučiti hodati.