ZAGREB, 12. lipnja (Hina) - Tekst prijedloga zakona o visokome školstvu i znanstvenoistraživačkoj djelatnosti od početka lipnja ne uzima u obzir aktualno stanje te temeljna načela na kojima bi se trebao razvijati znanstveni i
visokoškolski sustav u Republici Hrvatskoj iako uzima u obzir europska načela, smatra prorektor za znanost i razvoj Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš.
ZAGREB, 12. lipnja (Hina) - Tekst prijedloga zakona o visokome
školstvu i znanstvenoistraživačkoj djelatnosti od početka lipnja
ne uzima u obzir aktualno stanje te temeljna načela na kojima bi se
trebao razvijati znanstveni i visokoškolski sustav u Republici
Hrvatskoj iako uzima u obzir europska načela, smatra prorektor za
znanost i razvoj Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš.#L#
Prorektor Bjeliš na čelu je Radne skupine zagrebačkoga Sveučilišta
koja priprema temeljne teze na spomenuti tekst zakonskoga
prijedloga, a o nekim dosad usklađenim tezama izvijestio je danas
na konferenciji za novinare u sveučilišnu Rektoratu.
Na konferenciji na kojoj je bilo riječi o sjednici Senata
zagrebačkoga Sveučilišta, održanoj u utorak, 11. lipnja, Bjeliš je
istaknuo da taj zakonski prijedlog nije dao optimalni okvir za sva
hrvatska sveučilišta, a posebice ne za Sveučilište u Zagrebu.
Osim toga, rekao je Bjeliš, prijedlog je prenormiran, njime nije
uspostavljen binarni sustav visokoga školstva, a za uspostavljanje
europskih standarda predloženi su previše kratki rokovi s obzirom
na složenost promjena.
Dodao je da se to posebice odnosi na nastavne planove i programe
koji bi predstavljali prijelaz na bolonjski sustav studija koji,
istaknuo je Bjeliš, nije moguće predložiti, evaluirati i
primijeniti do 2003..
U predloženim zakonskim rješenjima, rekao je, studentima je
posvećeno premalo prostora, a nisu naznačeni kriteriji i
metodologija utvrđivanja proračuna za što nedostaje i odgovarajuća
izvedbena studija.
Prorektor za znanost i razvoj zagrebačkoga Sveučilišta smatra da u
prijedlogu nije na zadovoljavajući način riješen odnos znanosti i
visokoga obrazovanja. Neki članci prijedloga, posebice oni u
prijelaznim odredbama, mogli bi pokrenuti razbijanje sveučilišta,
istaknuo je Bjeliš.
Zaključio je kako nije u redu što se rasprava i primjedbe o
predloženome zakonskom rješenju u javnosti povezuju samo sa
Senatom zagrebačkoga sveučilišta jer bi se time, istaknuo je
Bjeliš, mogao steći dojam da iza Senata zapravo ne stoji cijelo
Sveučilište u Zagrebu.
(Hina) ip az