ZAGREB, 29. svibnja (Hina) - Dekani pravnih fakulteta iz Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka danas su na zajedničkom sastanku raspravljali o reformi sveučilišne i znanstvene djelatnosti te izrazili nezadovoljstvo dosadašnjim zakonskim
nacrtima vezanima uz tu reformu.
ZAGREB, 29. svibnja (Hina) - Dekani pravnih fakulteta iz Zagreba,
Splita, Rijeke i Osijeka danas su na zajedničkom sastanku
raspravljali o reformi sveučilišne i znanstvene djelatnosti te
izrazili nezadovoljstvo dosadašnjim zakonskim nacrtima vezanima
uz tu reformu. #L#
U zajedničkoj izjavi za javnost dekani Davor Krapac (Zagreb), Arsen
Bačić (Split), Berislav Pavišić (Rijeka) i Vlado Belaj (Osijek)
naglasili su da pravni fakulteti u Hrvatskoj i oni osobno
podržavaju reformske ciljeve, od integracije sveučilišta i
osnaženja njegove autonomije, do racionalizacije i povećanja
efikasnosti znanstvenog i obrazovnog rada, veće
interdisciplinarnosti i primjene najviših znanstvenih i
obrazovnih kriterija, ali i upozoravaju da su dosadašnji zakonski
nacrti za tu reformu "prenormirani i da vode birokratizaciji
sustava znanosti i visokog obrazovanja".
"Svojom nedorečenošću, dvojbenom ustavnošću i brojnim pravno-
tehničkim nedostatcima ugrožavaju budućnost hrvatske znanosti i
visokog obrazovanja", ističu dekani u izjavi.
Također pozivaju predlagatelje zakona o sveučilišnoj i znanstvenoj
djelatnosti da uključe u raspravu širi krug stručnjaka napominjući
da su i sami spremni pružiti pomoć i suradnju u pripremi
kvalitetnijih tekstova.
Dekani pravnih fakulteta smatraju da budući zakon mora cjelovitije
i jasnije urediti položaj, prava i dužnosti studenata i njihovo
sudjelovanje u sveučilišnim tijelima.
Radna mjesta sveučilišnih nastavnika moraju također biti uređena
jasnim i preciznim zakonskim odredbama jer u dosadašnjim nacrtima
njihov radnopravni položaj nije dovoljno zaštićen.
Pritom su podsjetili na problem odljeva mladih znanstvenika u
inozemstvo jer ne postoji perspektiva za njihov ostanak na
hrvatskim sveučilištima.
Valja urediti i pitanje pravne osobnosti sveučilišta, fakulteta i
drugih ustrojbenih jedinica sveučilišta. Kriteriji osnivanja
sveučilišta moraju biti jedinstveni, zakonom precizno uređeni i
jednaki za sve, a sveučilišta moraju uspostaviti stabilan sustav
provjere izvrsnosti studijskih programa, smatraju dekani.
Senat, kao središnje mjesto u kojem se odlučuje o organizaciji rada
i o uvjetima za razvoj sveučilišne djelatnosti, mora imati sastav
koji jamči ravnopravno odlučivanje dekanu svakog fakulteta i
čelniku druge ustrojbene jedinice sveučilišta.
Dekani pravnih fakulteta Krapac, Bačić, Pavišić i Belaj
naglašavaju i da promjena financiranja znanstvene i
visokoobrazovne djelatnosti zahtijeva prethodnu cjelovitu
analizu posljedica uvođenja određenog sustava. Odredbe o
određivanju financijske autonomije fakulteta i drugih sastavnica
sveučilišta u nacrtima zakonskih rješenja ocjenjuju nejasnima i
protive se uvođenju sustava financiranja koji će destimulirati
vlastitu dohodovnu djelatnost sveučilišta.
Nezadovoljni su i regulacijom imovinsko-pravnih pitanja jer su,
kako navode, odredbe u dosadašnjim nacrtima zakona o
"dodjeljivanju imovine", koje podrazumijevaju prethodno
oduzimanje te imovine od fakulteta kao postojećih pravnih osoba,
"flagrantno neustavne".
O nacrtu prijedloga zakona o znanosti i visokom obrazovanju u
travnju su se očitovali i dekani ekonomskih fakulteta.
(Hina) bdj/pp sp