TREĆI MIROVINSKI STUP JOŠ NIJE ZAŽIVIO, USPRKOS OČEKIVANJIMA

piše: Mirna Puklin ZAGREB, 9. lipnja (Hina) - Sporost izdavanja odobrenja za rad mirovinskim fondovima i neprikladna zakonska rješenja glavni su razlog da nije zaživio treći mirovinski stup, smatraju predstavnici fondova.#L# Svi zakonski preduvjeti za treći stup mirovinskog osiguranja (dobrovoljna mirovinska štednja) stvoreni su krajem veljače, pa je Agencija za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja (Hagena) očekivala da će se na tržištu najkasnije do travnja pojaviti prvi dobrovoljni fondovi. Dosad je, međutim, osnovan samo jedan dobrovoljni mirovinski fond (Raiffeisen), a A-Z dobrovoljni fond dobio je autorizaciju, odnosno dozvolu za osnivanje. Odobrenje za rad dobrovoljni fond može dobiti tek nakon osnivanja mirovinskog osiguravajućeg društva koje će nuditi mirovinske programe, te mirovine drugog i trećega stupa. "To je odgodilo izdavanje odobrenja za rad", rekla je predsjednica Uprave Raiffeisen dobrovoljnog fonda Renata Kašnjar Putar. Ona smatra i da je potrebno fondovima smanjiti ograničenja ulaganja, jer se u trećem stupu očekuje "daleko" manji broj članova nego u drugom, ali i povećati naknade za upravljanje. "Naknade za upravljanje u trećem stupu premale su za vođenje opsežne administracije", rekla je. Za razliku od drugog stupa, nije predviđeno da Središnji registar osiguranika (Regos) vodi administraciju i u trećem stupu. I predsjednik Uprave A-Z obveznog mirovinskog fonda Boris Galić smatra da treba smanjiti ograničenja ulaganja fondova i povećati naknadu za upravljanje. "Potrebno je ukinuti i visoki cenzus od 2.000 članova koliko ih fondovi moraju prikupiti", rekao je Galić. Radikalno smanjenje potrebnog broja članova fonda Hagena je najavila prošle subote kada je predstavljen prijedlog izmjena zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Po tom prijedlogu, mirovinskim fondovima bit će dovoljno prikupiti 200 članova da bi dobili odobrenje za rad. No, kod osnivanja dobrovoljnih mirovinskih fondova zatvorenog tipa (za poduzeća) poslodavci vide problem u tome što za njih ne postoje dovoljni poticaji, jer se uplate na osobne račune zaposlenika smatraju isplatom plaća i na njih se moraju plaćati svi porezi i doprinosi. "Promjene su i tu potrebne", smatra Galić, koji problem vidi u nepostojanju svijesti među građanima o potrebi dugoročne štednje, te niskom materijalnom standardu. Treći stup mirovinskog osiguranja dobrovoljan je i u njemu mogu štedjeti svi građani stariji od 18 godina, bez obzira jesu li zaposleni. Država će takvu štednju poticati s 25 posto od uplaćenog novca u prethodnoj godini, a najviše 1.250 kuna godišnje. Poticaji će se odobravati za članstvo samo u jednom dobrovoljnom fondu. Predviđene su i porezne olakšice do 1.000 kuna mjesečno, odnosno 12.000 kuna godišnje. (Hina) mp vl