RU-IZVESTIJA-5.V. AVI GIL- NE SMIJE SE DOGOVARATI S ONIMA KOJI NAS HOĆE UNIŠTITI

RUSIJA IZVESTIJA 5. V. 2002. Ne smije se dogovarati s onima, koji nas hoće uništiti Razgovor s Avijem Gilom, glavnim ravnateljem izraelskoga ministarstva vanjskih poslova vodila je Natalija Babasjan. U Izraelu je upravo počinjen novi teroristički napada. Vlasti vaše zemlje reagirale su trenutačno,: u palestinski grad Dženin ušli su tenkovi. Istodobno izraelsku reakciju u svijetu često nazivaju "neadekvatnom". U nedavnoj zajedničkoj izjavi Georgea Busha i Vladimira Putina jednoznačno je rečeno da Rusija i SAD priznaju izraelsko pravo na samoobranu i zaštitu svojih građana od terorista. No europske zemlje često zauzimaju otvoreno propalestinsko stajalište. Odnos država prema teroru ovisi o tome koliko se izbliza jedna ili druga država suočila s ekstremizmom. Stoga je Izraelu dosta lakše naći potporu u SAD-u i Rusiji, koje se i same bore protiv terorizma. Države koje nikada nisu imale posla s problemima takve veličine, teže nas mogu shvatiti. No bez obzira na to, europske države konstantno vrše pritisak na Jasera Arafata, pozivajući ga da ukine terorističke organizacije. Kakvu ulogu u borbi protiv terorista igra zid koji je Izrael započeo graditi? Nadate se da će on zaštititi teritorij države od prodora palestinskih ekstremista? Izgradnja ograde je sljedeća mjera za odvraćanje terorističkih napadaja. No naravno, ta ograda ne će moći riješiti sve naše probleme. Teroriste izdašno financiraju, izmišljaju se nove mogućnosti terorističkih akcija. Između Izraela i Libanona odavno postoji zid. No libanonska grupa "Hezbollah" gađa Izrael preko tog zida iranskim i sirijskim raketama. U takvom stanju nije dovoljno graditi zidove, nego se treba i boriti protiv pokrovitelja terorizma. Prošli tjedan, npr. Sirija je postala predsjedavajućem UN-a. Istodobno u Damasku djeluju stožeri 12 terorističkih organizacija. Ja bih Vijeće sigurnosti UN nazvao ne vijećem sigurnosti nego opasnosti. Jednim od uvjeta postizanja potpunog mira s Arapima smatra se ne samo utemeljenje palestinske države nego i prepuštanje dijela Jeruzalema Palestincima. Je li Izrael spreman na to? Za rješavanje najtežih i najsloženijih pitanja potrebna je određena atmosfera. Teroristička akcija, koja je netom provedena, bezuvjetno, još više usložnjava stanje. Stoga bi danas bilo pogrešno raspravljati o složenim problemima. Prvo treba prekinuti teror. Vi ste došli u Moskvu na konzultacije s ruskim ministarstvom vanjskih poslova, zbog organiziranja međunarodne konferencije o Bliskom istoku. Kakav će to biti forum? Praktičan rezultat konferencije mogao bi biti utemeljenje izraelsko-palestinskih radnih skupina uz sudjelovanje međunarodnih posrednika. Te bi se skupine trebale baviti trima pitanjima: zaštita sigurnosti Izraela, utemeljenje palestinskih građanskih struktura i reforma vlasti Palestinske samouprave. Osim toga, mogu se obnoviti i pregovori o budućoj palestinskoj državi. Tko će sudjelovati na konferenciji? Svaka država, koja je sposobna uvesti sklad u razvoj mirnog procesa, može sudjelovati na toj konferenciji. No države, koje otvoreno podupiru teror, moraju izostati. (...)