ZAGREB, 18. svibnja (Hina) - Neki su se medij upustili u otvoreno lobiranje za imenovanje šefova tajnih službi i, bez obzira na to za koga navijaju, to nije dobro, jedina je zamjerka koju je na račun novinara uputila danas
predsjednica saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost Đurđa Adlešić, drugog i završnog dana seminara HHO-a o "Pravu javnosti da zna i ograničenju pristupa informacijama".
ZAGREB, 18. svibnja (Hina) - Neki su se medij upustili u otvoreno
lobiranje za imenovanje šefova tajnih službi i, bez obzira na to za
koga navijaju, to nije dobro, jedina je zamjerka koju je na račun
novinara uputila danas predsjednica saborskog Odbora za nacionalnu
sigurnost Đurđa Adlešić, drugog i završnog dana seminara HHO-a o
"Pravu javnosti da zna i ograničenju pristupa informacijama". #L#
Govoreći o zaštiti podataka od interesa za nacionalne sigurnost
nasuprot pravu javnosti da zna, predsjednica Odbora za unutarnju
politiku i nacionalnu sigurnost Đurđa Adlešić rekla je da se
uvođenjem prava na građanski nadzor nad radom tajnih službi
osigurava da javnost bude obviještena o radu tih službi.
Đurđa Adlešić žali, međutim, što je Odbor za Ustav i poslovnik
zaustavio imenovanje članova Vijeća za građanski nadzor
sigurnosnih službi. Taj Odbor, pod predsjedanjem Mate Arlovića,
nedavno je osporio Odluku o imenovanju članova toga vijeća
ustvrdivši da se njihovo imenovanje mora utvrditi zakonom, jer se
radi o materiji koja zadire u zaštitu ljudskih prava, što se može
uređivati samo zakonom. Međutim, ona smatra da je u dvije godine,
koliko se radilo na novom Zakonu o nacionalnoj sigurnosti, bilo
dovoljno vremena da se na to upozori i u ugradi već u taj zakon.
Ovako će još nekoliko mjeseci, dok se Zakon o izboru članova Vijeća
za građanski nadzor ne donese, sigurnosne službe raditi bez
nadzora, rekla je Đurđa Adlešić.
Predsjednik HHO-a Žarko Puhovski rekao je "da koalicijska vlast
odgađanjem građanskog nadzora nad radom tajnih službi podražava
koncept "policijske države".
Zamjenik glavnog državnog odvjetnika Dragan Novosel objasnio je da
su informacije o predistražnim radnjama koje provodi USKOK tajne,
jer je tajnost jedina prednost koju istražitelj ima u odnosu na
osumnjičene za organizirani kriminal. Otkrivanje podataka već u
toj ranoj fazi ugrozilo bi pribavljanje dokaza, ali i život
skrivenog istražitelja, koji nerijetko jedini može pribaviti
dokaze o udruživanju u zločinačku organizaciju, rekao je Novosel.
Kao dokaz da su postupci koje provodi USKOK teški i dugotrajni
Novosel je naveo da su od 15 slučajeva, kojima se USKOK bavi, 14
transgranični, pa u istragama sudjeluje više policija i više
državnih odvjetništava iz različitih zemalja.
Dio novinara smatra da zbog objavljivanje podatka o tome što USKOK
konkretno radi ne treba progoniti novinare, nego državne
službenike jer takve informacije iz Državnog odvjetništva prije
dođu do osumnjičenih nego li do medija.
Drugi su pak ustvrdili da bi, zbog nasilnog ponašanja novinara koji
misle da baš sve mogu objaviti, "21. stoljeće moglo biti stoljeće
borbe protiv zloporabe slobode javne riječi, za razliku od 20.
stoljeća koje je bilo stoljeće borbe za slobodu javne riječi".
(Hina) ggrb mć