BEČ, 6. lipnja (Hina/dpa) - Uz sadašnji prosječni životni vijek ljudi za života pojedu oko 85.000 objeda, što samo po sebi upućuje na činjenicu da kakvoća ishrane bitno utječe na kakvoću našega života.
BEČ, 6. lipnja (Hina/dpa) - Uz sadašnji prosječni životni vijek
ljudi za života pojedu oko 85.000 objeda, što samo po sebi upućuje
na činjenicu da kakvoća ishrane bitno utječe na kakvoću našega
života.#L#
Na ulogu koju hrana ima u životu modernih ljudi upozorio je tijekom
austrijsko-francuskoga dijaloga o prehrani početkom tjedna u Beču
jedan od sudionika izjavom: "Ljudi naše kulture ne trebaju više
jesti da bi živjeli, nego mogu živjeti da bi jeli."
Posljednjih se desetljeća stubokom promijenilo mjesto što ga
namirnice zauzimaju u našem životu. Klasični ekonomski zakon kaže
da sa industrijskim razvitkom nekog društva izdaci za kućanstvo
pokazuju tendenciju pada. Rijetko se jedna ekonomska prognoza,
tvrde sudionici skupa, pokazala tako točnom.
U Austriji su, primjerice, prije 40 godina ljudi na namirnice
trošili 30 svoje zarade, a danas još samo 16 posto.
Potrošači su trenirani da troše što manje novca na jelo i piće, a
kupuju što veće količine živežnih namirnica. Oglasi i reklama
učinili su svoje.
Pakiranja postaju sve većima, da i ne govorimo o megaburgerima, pa
se čak i jaja ponegdje mogu kupovati po "konfekcijskim veličinama"
(medium, large, xxlarge). Unatoč slobodnu vremenu, na kuhanje se
troši sve manje vremena. U SAD-u se, primjerice, na kuhanje troši
još samo 15 minuta dnevno, u Austriji još 32 minute. U mnogim
slučajevima kod kuće imamo brdo različitih namirnica, a njihovo je
pripremanje ispod teorijskih mogućnosti.
Živimo, kažu sudionici skupa, u prividno paradoksalnoj situaciji.
Na tržištu i u supermarketima ponuda je sve veća i raznovrsnija.
Imamo sve više voća i vrsta povrća i mislimo kako će ih biti još
više. No ta ponuda vara. Životinjskih je i biljnih vrsta u svijetu
sve manje. Od izvornih 4.000 biljnih vrsta mi uzgajamo još samo 400.
Od nekadašnjih 1.200 pasmina stoke, danas ih uzgajamo još samo 30.
Tijekom prošlih 100 godina mnoge su vrste izumrle, što je dovelo do
nevjerojatne homogenizacije i standardizacije životnih
namirnica.
S pobjedničkim pohodom duboko zamrznutih proizvoda u
spermarketima, čistoća i prirodnost postat će kodom 21. stoljeća za
životne namirnice, prognozira jedan od sudionika. Prema jednom
njemačkom istraživanju u supermarketima je samo oko šest posto
namirnica u prirodnom stanju. Mi uopće živimo u prekomjerno
aromatiziranom društvu, a ta je industrija od nas načinila
analfabete okusa.
Stalna briga o tome kako se hranimo zato je vjerojatno važnija za
zdravlje od ičeg drugog. A kako je rekao jedan sudionik: Upravo ta
permanentna oralna disciplina čini od nas bolesnike.
(Hina) jb il