VINKOVCI, 31. svibnja (Hina) - Uz najviše državne, vojne i crkvene počasti i običaje pokopa hrvatskih banova u 19. stoljeću u Vinkovcima su danas pokopani posmrtni ostaci hrvatskog bana i baruna Josipa Šokčevića.
VINKOVCI, 31. svibnja (Hina) - Uz najviše državne, vojne i crkvene
počasti i običaje pokopa hrvatskih banova u 19. stoljeću u
Vinkovcima su danas pokopani posmrtni ostaci hrvatskog bana i
baruna Josipa Šokčevića.#L#
Posmrtni ostatci bana Josipa Šokčevića, kojega povjesničari
smatraju jednako važnim kao banove Josipa Jelačića i Ivana
Mažuranića, ekshumirani su prije nekoliko dana iz potpuno
zapuštena i neobilježena groba na središnjem groblju u Beču u koji
je Šokčević bio pokopan nakon smrti 1896.
Svečani ispraćaj bana Šokčevića počeo je odavanjem počasti u
predvorju vinkovačke Gimnazije a nastavljen sjednicom
Organizacijskog i počasnog odbora za prijenos posmrtnih ostataka
bana Šokčevića iz Beča u Vinkovce u kojima je rođen 1811.
Na komemorativnoj svečanosti pred Gimnazijom na Trgu koji od 1996.
nosi banovo ime od Šokčevića su se oprostili predsjednik Hrvatskog
sabora Zlatko Tomčić, vukovarsko-srijemski župan Nikola Šafer i
gradonačelnik Mladen Karlić. Među uzvanicima su bili i zamjenik
predsjednika Vlade Dražen Budiša, potpredsjednik Sabora dr.
Zdravko Tomac i brojni saborski zastupnici.
"Osnovna politička preokupacija bana Josipa Šokčevića bilo je
ostvarenje ideje samostalne i suverene hrvatske države, onakve u
kakvoj će njegovi posmrtni ostatci danas biti pokopani", kazao je u
oproštajnom govoru Tomčić, dodavši kako se ban napokon vraća u
domovinu, poput Krste Frankopana, Nikole Šubića-Zrinskog i Vladka
Mačeka.
Župan Šafer ustvrdio je kako su Šokčevićeve ideje vrlo aktualne i
danas, a gradonačelnik Karlić da je njegov doprinos hrvatskoj borbi
za samostalnost golem.
Misu zadušnicu u župnoj crkvi sv. Euzebija i Poliona predvodio je
biskup đakovački i srijemski msgr. Marin Srakić, a zatim su banovi
posmrtni ostatci u svečanoj kočiji prevezeni do Gradskoga groblja
gdje su položeni u kriptu kapelice sv. Marije Magdalene koju je
1845. dala sagraditi banova majka Eliza Šokčević-Čolić koja i sama
počiva nedaleko od nje.
U ime povijesnog i športskog društva Hrvatskog sokola u Vinkovcima,
koje je i potaknulo prenošenje posmrtnih ostataka bana Šokčevića iz
Beča u Vinkovce, u nazočnosti velikog broja Vinkovčana, od bana se
oprostio predsjednik Društva Martin Grgurovac.
Zatim je Tomčić na pročelju kapelice otkrio spomen-ploču koju je u
spomen na današnji dan postavio Hrvatski sokol.
Hrvatskim banom Josip Šokčević postao je 1860. na prijedlog Josipa
Jurja Strossmayera. Za Šokčevića hrvatski se jezik uvodi u
cjelokupan državni i javni život. Ban se zauzimao za cjelovitost
Hrvatske, zahtijevao ukinuće Vojvodine srpske i upravo ju je on
vratio pod upravu Zemaljske vlade u Zagrebu. Za njegova banovanja
donesena je i odluka o osnivanju Jugoslavenske akademije znanosti i
umjetnosti, osnovan je Stol sedmorice čime je hrvatsko sudstvo
postalo posve neovisno o ugarskom.
Za Šokčevića se održava i Prva banska željeznička konferencija,
planira gradnja riječne luke u Zagrebu te osniva Kraljevska
šumarska škola u Križevcima, prva takve vrste u Monarhiji.
Zbog nezadovoljstva Austro-ugarskom nagodbom i carom Franjom
Josipom koji je odlučio Monarhiju podijeliti na austrijski i
ugarski dio, bez Hrvatske kao mogućega trećeg partnera, Šokčević je
zatražio odstup s banske dužnosti.
Umirovljen je 1867. u 57. godini. Umro je u Beču 16. studenoga 1896.
gdje je i pokopan.
(Hina) žd dd