VINKOVCI, 31. svibnja (Hina) - U kripti kapelice Sv. Marije Magdalene na vinkovačkom Gradskom groblju danas će, više od 100 godina nakon smrti, uz državne počasti biti pokopani posmrtni ostaci hrvatskog bana Josipa Šokčevića.
VINKOVCI, 31. svibnja (Hina) - U kripti kapelice Sv. Marije
Magdalene na vinkovačkom Gradskom groblju danas će, više od 100
godina nakon smrti, uz državne počasti biti pokopani posmrtni
ostaci hrvatskog bana Josipa Šokčevića. #L#
Ban Šokčević rodio se u Vinkovcima 1811. godine, a umro je u Beču
1896. godine gdje je i pokopan. Na inicijativu povijesnog i
športskog društva "Hrvatski sokol" iz Vinkovaca, banovi posmrtni
ostaci ekshumirani su prije nekoliko dana iz potpuno zapuštenog i
neobilježenog groba na bečkom središnjem groblju i preneseni u
Vinkovce.
Svečani ispraćaj započeo je u 9 sati odavanjem počasti u auli
vinkovačke gimnazije, a nastavit će se svečanom sjednicom
organizacijskog i počasnog odbora prijenosa posmrtnih ostataka
bana Šokčevića iz Beča u rodni grad.
Nakon prigodnog programa ispred zgrade gimnazije, u 11,30 sati svi
će uzvanici prisustvovati misi zadušnici koju će u župnoj crkvi
Svetih Euzebija i Poliona predvoditi biskup đakovački i srijemski
mons. dr. Marin Srakić.
Među uzvanicima bi se prema najavama trebali naći i predsjednik
Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić, zamjenik premijera Dražen Budiša
te drugi državni dužnosnici i članovi diplomatskih misija u našoj
zemlji.
Žalobna povorka u kojoj će se nalaziti pripadnici sokolske garde,
počasnog voda Hrvatske vojske, predstavnika svih hrvatskih
županija te potomaka obitelji Šokčevića i Čolića u 12,30 sati
krenut će Dugom i Kačićevom ulicom prema Gradskom groblju gdje će
posmrtni ostaci bana Josipa Šokčevića u 13 sati biti položeni u
kriptu kapelice koju je 1845. godine dala sagraditi banova majka
Eliza Šokčević-Čolić koja i sama počiva nedaleko od nje.
Prema ocjenama povjesničara, hrvatski ban Josip Šokčević po
značenju je ravan banovima Josipu Jelačiću i Ivanu Mažuraniću.
Šokčević je banom postao 1860. godine, a za svoga banovanja uveo je
hrvatski jezik u cjelokupni državni institucionalni javni život.
Inzistirao je na cjelovitosti Hrvatske, tražio je ukidanje
Vojvodine srpske i upravo ju je on vratio pod upravu Zemaljske vlade
u Zagrebu. Za njegova banovanja donesena je i odluka o osnivanju
Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, a osnovan je i Stol
sedmorice, čime je hrvatsko sudstvo postalo posve neovisno o
ugarskom.
Umirovljen je 1867. godine u 57. godini života, a umro je u Beču 16.
studenoga 1896. godine.
(Hina) žd jn