BEČ, 26. svibnja (Hina) - Više od stotinu godina nakon smrti bana Josipa Šokčevića (1811-1896) povijesno-športsko društvo "Hrvatski sokol" iz Vinkovaca organizira u ponedjeljak prijenos njegovih posmrtnih ostataka iz Beča u
Vinkovce.
BEČ, 26. svibnja (Hina) - Više od stotinu godina nakon smrti bana
Josipa Šokčevića (1811-1896) povijesno-športsko društvo
"Hrvatski sokol" iz Vinkovaca organizira u ponedjeljak prijenos
njegovih posmrtnih ostataka iz Beča u Vinkovce. #L#
Posmrtni ostatci bana Šokčevića nalaze se na središnjem bečkom
groblju (Wiener Zentralfriedhof) u travom zaraslom grobu bez
ikakvih nadgrobnih obilježja.
Grobno mjesto označeno je prema podatcima Uprave bečkog groblja kao
polje 59 E, red 8, grob sedam, uz popratni tekst: "U grobu počiva
doživotni član 'Carevinskog vijeća' hrvatski ban (1861-1867) i
dvorski savjetnik Josip Šokčević pokopan 1896. uz sve vojne
počasti".
Iskop Šokčevićevih posmrtnih ostataka bit će u ponedjeljak 27.
svibnja u nazočnosti izaslanstva Vukovarsko-srijemske županije u
kojem će biti članovi Udruge "Hrvatskog sokola", ugledni
znanstvenici i gospodarstvenici na čelu s dožupanom Juricom
Mišinom, te Hrvati koji žive i rade u Beču.
Nakon toga posmrtni ostatci bit će preneseni u Hrvatsku katoličku
misiju AM HOF u središtu Beča, gdje će se služiti sveta misa
zadušnica, a nakon toga uslijedit će ispraćaj iz Beča u Vinkovce.
Čitava akcija ekshumacije odvija se u suradnji s gradom Bečom i
Hrvatsko-austrijskom zajednicom za kulturu i šport, a u Vinkovcima
predviđeni posljednji ispraćaj bit će pod pokroviteljstvom
predsjednika Hrvatskog sabora Zlatka Tomčića.
Posljednji ispraćaj i pokop posmrtnih ostatak bana Šokčevića na
posljednje počivalište u kapelicu sv. Magdalene na Gradskom
groblju u Vinkovcima bit će 31. svibnja.
Ban Josip Šokčević bio je uz Jelačića i Mažuranića jedan od
najznačajnijih hrvatskih banova 19. stoljeća koji je shvatio da
snaga Hrvatske leži u njenoj slozi, a budućnost u gospodarskom i
prometnom razvitku.
Dao je golemi doprinos hrvatskoj ideji i državotvornosti pa ga
Rudolf Horvat smatra "jednim od najboljih banova i najplemenitijih
rodoljuba ("Hrvatski list" 1937.) koji je, podržavajući borbu za
hrvatski jezik, za cjelovitost Hrvatske, za gospodarski i prometni
razvitak, izborio je trajno mjesto u hrvatskoj povijesti". Prema
povijesnim zapisima obnašao je s puno časti i odvažnosti dužnost
hrvatskog bana punih šest godina, bio je podmaršal, zapovjedni
general u Banatu, Vojvodini, Hrvatskoj, Slavoniji, guverner grada
Rijeke, predsjednik Banskog stola u Zagrebu, predsjedavajući
Hrvatskog sabora 1861. i 1865.
Sve do 1867. vjerno je služio caru i bečkom dvoru kada su se njegove
ideje o budućnosti Hrvatske razišle s odlukom cara Franje Josipa da
monarhiju podijeli na dva dijela - austrijski i mađarski - bez
Hrvatske kao trećeg partnera zamolio je cara da ga razriješi banske
dužnosti.
Nakon njegova odlaska iz politike, uprave i vojske, sve su funkcije
razdvojene tako da su Hrvatska i Slavonija razjedinjene, a Rijeka
izdvojena i predana Mađarima.
U Hrvatskom povijesnom institutu u Beču u nedjelju navečer bit će
održan prigodni domjenak na kojem će se podsjetiti na ličnost i
značaj bana Šokčevića i dogovoriti posljednje organizacijske
pojedinosti oko prijenosa posmrtnih ostataka.
(Hina) spđ sl