ZAGREB, 24. svibnja (Hina) - Ukidanje roka zastare, uvođenje imovinskih kartica, te posebice porijekla imovine za osobe umiješane u pretvorbu i privatizaciju, neke su od mjera kojima Vlada namjerava sankcionirati nemoral i
nezakonitosti u procesu pretvorbe i privatizacije.
ZAGREB, 24. svibnja (Hina) - Ukidanje roka zastare, uvođenje
imovinskih kartica, te posebice porijekla imovine za osobe
umiješane u pretvorbu i privatizaciju, neke su od mjera kojima
Vlada namjerava sankcionirati nemoral i nezakonitosti u procesu
pretvorbe i privatizacije. #L#
Vlada je, naime, jučer zadužila svoja resorna ministarstva da u
roku mjesec dana pripreme zakonske mjere koje bi vodile kažnjavanju
nepravilnosti i nezakonitosti u pretvorbi i privatizaciji.
Na tim se zaključcima radilo oko tjedan dana, a kako se doznaje iz
izvora bliskih Vladi, razmišljalo se čak i o ustavnim promjenama.
Ipak u Vladi su odustali od ideje da se u Ustav, najvažniji državni
akt, kao težak zločin vrati pljačka državne imovine i utvrdi da za
ta djela nema zastare.
Umjesto toga Vlada najavljuje niz zakonskih izmjena s mjerama
kojima bi krenula u realizaciju i jednog od svojih najvažnijih
predizbornih obećanja - kažnjavanja nezakonitosti i pljačke u
pretvorbi i privatizaciji.
Same zakonske izmjene trebaju se pripremiti u roku mjesec dana, a
njima se uz ostalo predviđa ukinuti zastaru za kaznena i prekršajna
djela učinjena u proteklom desetljeću u pretvorbi i privatizaciji,
ponovno u Kazneni zakon unijeti kao kaznena djela prijevaru i
nesavjesno poslovanje koja su iz zakona izbačeni 1997.
Ipak, najviše pozornosti izazivaju najave uvođenja imovinskih
kartica i utvrđivanja porijekla imovine.
Prema nekim objašnjenjima iz Vladinih krugova tako bi se za sve koji
su umiješani u pretvorbu i privatizaciju posebnim zakonom
reguliralo ispitivanje porijekla imovina i to još od početka 90-
tih. Tako bi se moglo utvrditi kako su neke osobe došle do novca za
kupnju i velikih tvrtki, a prijavili su mali porez. Na to je jučer na
sjednici Vlade upozorio i ministar financija Mato Crkvenac
prenoseći i slikovito objašnjenje jednog od privatizacijskih
bogataša o "lucidnom djedu koji se obogatio na tečajnim razlikama
za vrijeme bivše Jugoslavije".
Imovinske kartice nisu pak novost u Vladinim mjerama. O njima se,
naime, govorilo i ranije, a dio su i iz paketa mjera za suzbijanje
sive ekonomije. Po Vladi bliskim izvorima, te bi se kartice
odnosile na sve građane i to s početkom negdje od sredine 90-ih.
Ipak, s obzirom na još uvijek nesređene zemljišne knjige izgleda da
bi za sada još uvijek rješenje bilo da sami građani prijavljuju
svoju imovinu.
Za osobe koje su sudjelovale u pretvorbi i privatizaciji Vlada pak
traži da Ministarstvo financija pripremi ustroj imovinskih kartica
za sve na koje ukazuje ili će ukazati izvješće državne revizije o
provedenim revizijama pretvorbe i privatizacije. Za njih bi
početno stanje bilo početak 90-tih kako bi se u slučaju
neusklađenosti imovinskih i poreznih kartica mogla oporezivati
imovina koja je stečena prihodima na koje nije plaćen porez.
Poseban su pak problem pretvorene i privatizirane tvrtke koje su u
međuvremenu prekinule proizvodnju ili svoju djelatnost, otpustile
radnike i sada se svele na iznajmljivače ili prodavatelje
nekretnina. Tu država ima namjeru ići na dodatno oporezivanje, a
namjerava to, kažu Vladini izvori, protegnuti i na tvrtke u kojima
je u međuvremenu došlo do promjene vlasnika.
Namjera je Vlade i ubrzati postupke stečajeva i ovrhe, jer sada sve
to predugo traje. Vladini izvori tako najavljuju da bi se u Stečajni
zakon unijele odredbe po kojima bi se u kratkom roku, nekoliko
mjeseci, odlučilo da li tvrtka ide u preustroj (o čemu bi odlučivali
vjerovnici), a ako ne, vrlo brzo bi se išlo na rasprodaju svih
nekretnina i to po početnoj cijeni od jedne kune. Ideja je, naime,
da se ide na licitaciju, jer se pokazalo da dosadašnji način
natječaja sa vrlo visokim početnim cijenama, usporava cijeli
proces.
Isti je slučaj i s ovrhom, jer se i nakon konačne presude i ovrhe
imovine, npr. automobila, može otezati i zaustavljati prodaja
imovine. Poslovi prodaje i kod stečaja i kod ovrhe, prema izvorima
bliskim Vladi, bili bi u nadležnosti Financijske agencije.
Jedna od novina koja se može čuti u Vladinim krugovima je i
osnivanje financijskih prekršajnih sudova u čijoj bi nadležnosti
bili predmeti vezani za poreze, doprinose, ugovorne obveze.
(Hina) bn ds