FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

U DRŽAVNOM UREDU ZA REVIZIJU IZNENAĐENI ZAKLJUČCIMA VLADE

ZAGREB, 24. svibnja (Hina) - U Državnom uredu za reviziju iznenađeni su jučerašnjim zaključcima Vlade o izvješću o provedenim revizijama pretvorbe i privatizacije i smatraju da su sve što je Vlada zatražila od njih već obavili.
ZAGREB, 24. svibnja (Hina) - U Državnom uredu za reviziju iznenađeni su jučerašnjim zaključcima Vlade o izvješću o provedenim revizijama pretvorbe i privatizacije i smatraju da su sve što je Vlada zatražila od njih već obavili. #L# Hrvatska Vlada u zaključcima je preporučila Saboru da ne prihvati Izvješće već da zatraži njegovu dopunu. Državnom uredu za reviziju zamjera na neujednačenosti pristupa, nepotpunosti izvješća, na tomu što nije imenovalo osobe koje su počinile nepravilnosti i nezakonitosti u pretvorbi i privatizaciji. Vladina je zamjerka i što državna revizija nije nadležnom državnom odvjetništvu podnijela prijave za utvrđena kaznena djela, privredne prijestupe ili prekršaje u pretvorbi i privatizaciji. No, iz Državnog ureda za reviziju ističu da će nakon saborske rasprave Državnom odvjetništvu uputiti već pripremljeno izvješće s utvrđenim nepravilnostima i s naznakama obilježja kaznenog djela, privrednog prijestupa ili prekršaja. Iz svakog izvješća za društva u kojima su utvrđene nepravilnosti pravna služba Ureda za reviziju pripremila je izvješće o svim utvrđenim nepravilnostima i naznačila koja obilježja kaznenih djela, prijestupa ili prekršaja imaju. S tim se još ne ide van, odnosno prema nadležnim tijelima, prije nego li prođe saborska rasprava, kao što se to radi i sa svim ostalim izvješćima revizije, izjavila je za Hinu pomoćnica glavne državne revizorice za odnose s javnošću Biserka Čoh Mikulec. Na Vladine zamjerke što sama revizija nije podnijela kaznene prijave, iz državne revizije odgovaraju da taj Ured, kao ni ostali takvi uredi u svijetu, ne podnosi prekršajne ili kaznene prijave. Na Uredu je da utvrdi činjenice, njih u izvješću dostavlja Saboru, a nakon toga po tom izvješću i prema zaključku Sabora postupaju druga nadležna tijela, ponovila je Čoh Mikulec. Vladina je zamjerka i da u izvješćima nisu navedena imena odgovornih osoba, na što iz Državnog ureda za reviziju odgovaraju da su u svakom od izvješća za sto tvrtki u kojima je revizija do sada provedena navedena imena, vlasnička struktura tvrtke na početku procesa privatizacije, kao i današnja struktura. Državni ured za reviziju Saboru i Vladi uputio je ustvari dva dokumenta - Izvješće o radu na provedbi revizije (na oko 220 stranica) u kojemu su objašnjeni metodološki postupci i dane ocjene pretvorbe i privatizacije, kao i puno opširniji materijal s cjelovitim izvješćima za svako od sto do sada revidiranih tvrtki. Biserka Čoh Mikulec ističe da su u tim cjelovitim izvješćima, sukladno odredbama članaka 14. i 20. Zakona o reviziji pretvorbe i privatizacije, navedena uz ostalo i imena članova organa upravljanja tvrtke koji su donijeli odluku o pretvorbi, imena zakonskih predstavnika u vrijeme pretvorbe i u vrijeme kada su se nepravilnosti dogodile, kao i nazivi pravnih osoba ili imena fizičkih osoba koje su izradile elaborat o pretvorbi, procjenu vrijednosti poduzeća, nazivi tvrtki koje su obavljale reviziju temeljnih financijskih dokumenata. Vlada je od Državnog ureda za reviziju zatražila i da pred nadležnim organima pokrene postupke za utvrđivanje odgovornosti odgovornih osoba u Agenciji za restrukturiranje, HFP-u i ministarstvima za nezakonitosti u procesu pretvorbe i privatizacije. U samom Izvješću, naime, nisu navedena imena čelnika tih tijela. No, iz državne revizije odgovaraju da je na čelu Agencije, a poslije HFP-a bilo samo pet, šest osoba i da se za svakog od njih zna kada je bio na čelu tih institucija. Inače, od početka 90-ih do promjene vlasti 2000. na čelu Agencije za restrukturiranje i HFP-a bili su Zdravko Mršić, Zlatko Mateša, Milan Kovač, Tomislav Družak i Stipe Hrkač. Na primjedbe o neujednačenosti i nedosljednosti izvješća, iz Državnog ureda za reviziju odgovaraju da je u reviziji svih sto tvrtki, a tako će biti i za ostale, primijenjena ista metodologija. Iako je državnoj reviziji, prema članku 15. zakona o reviziji pretvorbe i privatizacije, dana mogućnost da reviziju provodi u opsegu koji ocijeni potrebnim, Ured je u svakom subjektu obuhvatio sve dokumente o postupku pretvorbe i privatizacije do dana obavljanja revizije kako bi se izbjegle bilo kakve sumnje u različitost pristupa ili objektivnost, potpunost revizijskih izvješća. Sve revizije obavljaju se na temelju iste metodologije, sva izvješća imaju isti sadržaj i cjelovita su, ističe Biserka Čoh Mikulec. Iz Državnog ureda za reviziju nisu željeli komentirati "insinuacije i nagađanja" da bi, nakon Vladinih zaključaka, glavna državna revizorica Šima Krasić mogla podnijeti ostavku, ili biti smijenjena. O prvom izvješću o reviziji pretvorbe i privatizacije Sabor bi trebao raspravljati idući tjedan. Revizije pretvorbe i privatizacije obavljalo je 150 ovlaštenih državnih revizora, a svako izvješće parafirali su revizori koji su je provodili. Reviziju je potrebno obaviti u ukupno 1.982 tvrtke i sve će se obavljati na isti način i u istom opsegu. Zakonom je državnoj reviziji bio dan rok da to obavi do kraja ove godine, no, kako je očito da se to neće uspjeti, Vlada je u svojim zaključcima najavila produljenje roka za obavljane tih revizija. (Hina) bn ds

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙