AU 20. V. APA: PRIBLIŽAVANJE NATO-U RAČANOVO "ŽIVOTNO OSIGURANJE"?

AUSTRIJA APA 20. V. 2002. Hrvatska: približavanje NATO-u moglo bi biti Račanovo "životno osiguranje" "Pristupom NATO-vu 'Membership Action Plan-u' sredinom svibnja u Reykaviku Hrvatska se za korak približila cilju ulaska u transatlantski savez. Ta je želja stara koliko i nezavisnost te zemlje i jedna je od malobrojnih ideja o kojima je postignut konsenzus. Ne protivi joj se čak ni oporba. Za socijaldemokratskog premijera Ivicu Račana brzo bi približavanje NATO-u moglo biti nešto nalik životnom osiguranju. U svakom slučaju, u Hrvatskoj će za oko godinu i pol dana ponovno biti održani izbori a ostali ciljevi poput smanjenja stope nezaposlenosti ili većih ulaganja inozemnih investitora dosada nisu realizirana kao što se priželjkivalo. Članstvu u NATO-u težio je 1999. g. preminuli predsjednik i utemeljitelj države Franjo Tuđman. No, sve dok je vlasti bio nacionalistički HDZ (...), dvije strane gotovo se uopće nisu približile jedna drugoj. Odgovorne u NATO-u smetalo je što je hrvatska vojska pretežno bila premrežena ljudima odanim HDZ-u. Za vladavine Hrvatske demokratske zajednice vojni je aparat bio prenapuhan jer je lojalnost stranci i vlasti često nagrađivana unosnim položajima. Neki od povlaštenih nalazili su se na platnim listama a nikada nisu nosili uniformu. Govorilo se čak da se pokojni ministar obrane Gojko Šušak - smatran najbližim pouzdanikom Franje Tuđmana (...) - obogatio uz pomoć vojske aktivnostima poput krijumčarenja cigareta. S tim se strukturama donedavno morala boriti i Račanova peterostranačka koalicija. No, krajem travnja premijer je najavio spornu reformu oružanih snaga koja bi vojsku trebala učiniti 'spremnom za ulazak u NATO'. Vojska bi trebala bi biti reducirana za trećinu svoje snage; predviđeno je ukidanje 13 tisuća mjesta a dio tako otpuštenih osoba trebao bi biti umirovljen. Ostali će pak ostati u vojsci kao 'aktivna pričuva' u sljedećih pet godina i imat će pravo na 60 posto svojih ranijih primanja. Nakon reforme oružane snage trebale bi obuhvaćati četiri korpusa sa sjedištima u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Puli, te 25 tisuća ljudi od kojih 4000 u upravi. Osim toga, zakonom je utvrđeno da će pripadnicima vojske biti zabranjen svaki oblik političkog djelovanja. Aktualna oporbena stranka HDZ napada navedene promjene, tvrdeći da one predstavljaju izdaju 'junaka Domovinskog rata'. No, reforma je, između ostalog, nužna i zato što je Međunarodni monetarni fond (MMF) uvjetovao suradnju uštedom na državnim službenicima, među koje spadaju i pripadnici vojske", tumači novinar na kraju priloga.