FRANCUSKA-LIBERATION OD 14.5.02. VIJEĆE NATO-RUSIJA

FRANCUSKA LIBERATION 14.V.2002. Moskva se pridružuje Atlantskom savezu "Rusija će ući u NATO na velika vrata - vrata koja su zamišljena upravo za nju. Nakon višemjesečnih pregovaranja, ministri vanjskih poslova Sjevernoatlantskog saveza i šef ruske diplomacije Igor Ivanov trebaju danas u Reykjaviku (Island) potpisati sporazum kojim se osniva vijeće NATO-a i Rusije. Tako će savez politički integrirati Rusiju krojeći joj status po mjeri. Taj novi savez između nekadašnjih neprijatelja trebao bi se konačno zapečatiti na susretu na vrhu šefova država i vlada 28.V. u Rimu (Italija). 'Bit će to vidljiv, jasan i neopoziv znak svršetka hladnoga rata', ističe lord Robertson, NATO-ov glavni tajnik. Dosad su pokušaji suradnje između Sjevernoatlantskog saveza i Rusije bili vrlo skromni. Stalno zajedničko vijeće osnovano je 1997., ali je uvijek bilo jako formalno. Proširenje NATO-a na istok i rat na Kosovu izazvali su nezadovoljstvo Moskve. Stalno vijeće, koje je bilo prekinulo s radom više od godinu dana, nije uspjelo postati mjesto političko-vojne suradnje. Ipak, ruske postrojbe bez problema sudjeluju u NATO-ovim misijama u Bosni (SFOR) i na Kosovu (KFOR). Ako Moskva danas jako smanji svoju vojnu nazočnost na Balkanu, onda je to uglavnom iz gospodarskih razloga. U Bruxellesu, novo 'vijeće dvadesetorice' treba omogućiti donošenje zajedničkih odluka između Rusije i devetnaesterih članica saveza na više područja, kao što je borba protiv terorizma, rješavanje kriza, neširenje oružja za masovno uništavanje, proturaketna obrana, reforma obrambenih politika i nadzor nad naoružavanjem. Za razliku od svog prethodnika Borisa Jeljcina, ruski predsjednik Vladimir Putin jako se zauzeo za približavanje NATO-u, čemu se protivi dio vojne hijerarhije koji je odgojen po protuzapadnom obrascu. Dana 18.VII.2001., izrazito pragmatični Putin govorio je čak o mogućnosti 'integracije' njegove zemlje u NATO. Suzdržanost Zapada prema čečenskom pitanju i posljedice 11.IX. potaknule su na zaključenje tog sporazuma, premda Rusija nije dobila pravo veta na NATO-ove odluke koje je tražila. Ovaj politički sporazum ne znači da će ruska vojska sada biti pod NATO-ovim vojnim zapovjedništvom, Shapeom, kao što je primjerice Bundeswehr. No ni Francuska, članica Sjevernoatlantskog saveza, nije u integralnoj vojnoj organizaciji, premda u njoj usko surađuje. Konkretan znak novog pravca je želja SAD-a da se osnuje brigada s ruskim padobrancima i drugim zapadnim postrojbama. Drugi je simbol što će NATO 27.V. otvoriti svoje prvo vojno predstavništvo u Moskvi. Sporazum između NATO-a i Rusije trebao bi olakšati proširenje saveza na nove članove iz istočne Europe. Nakon ulaska Poljske, Mađarske i Republike Češke 1999., devet zemalja danas su kandidati kojima bi se trebala pridružiti Hrvatska. U Reykjaviku, SAD će se zauzeti za 'snažno proširenje' na NATO-ovu susretu na vrhu u Pragu u studenom. Premda je to politički korak, ulazak nosi sa sobom vojne obveze: siromašnu vojsku, nasljednicu sovjetskog obrasca treba učiniti 'interoperabilnom' s nasuvremenijim snagama. Izazov je to koji ni izdaleka nije prihvaćen", piše Jean-Dominique Merchet.