DE-HR-HRVATSKA-NATO-Organizacije/savezi-Obrana-Diplomacija NJ 8. V. SZ: NATO NE RAČUNA NA SKORI PRIJEM HRVATSKE NJEMAČKASUEDDEUTSCHE ZEITUNG8. V. 2002.NATO namjerava s Balkana povući 10.000 vojnika"Do kraja ove godine NATO će smanjiti
broj vojnika u sastavu svojih mirovnih postrojbi na Balkanu za 10.000. Po informacijama NATO-vih diplomata ministri vanjskih poslova članica NATO-a donijet će odgovarajuću odluku na proljetnom zasjedanju koje će sljedećeg tjedna biti održano u glavnom gradu Islanda Reykjaviku. Njemačka vlada nada se da će od ukupno 7000 njemačkih vojnika, stacioniranih trenutno na Kosovu, u Bosni i Makedoniji, moći povući maksimalno njih 2800. Nadalje, u glavnom stožeru NATO-a u Bruxellesu očekuju da će zapadni savez sljedećeg tjedna službeno priznati Hrvatskoj status kandidata za pristup.Po mišljenju vojnih dužnosnika, smanjenje NATO-vih kontingenata moguće je buduće da se u međuvremenu sigurnosno stanje na Balkanu jasno poboljšalo. Planirano je povlačenje teške opreme poput topova i tenkova. Osim toga, posebno na Kosovu uslijedit će racionalizacija zapovjednih struktura. U prvom redu one članice NATO-a čije su vojne snage trenutno angažirane i u Afganistanu zahtijevaju već mjesecima da budu rasterećene u jugoistočnoj
NJEMAČKA
SUEDDEUTSCHE ZEITUNG
8. V. 2002.
NATO namjerava s Balkana povući 10.000 vojnika
"Do kraja ove godine NATO će smanjiti broj vojnika u sastavu svojih
mirovnih postrojbi na Balkanu za 10.000. Po informacijama NATO-vih
diplomata ministri vanjskih poslova članica NATO-a donijet će
odgovarajuću odluku na proljetnom zasjedanju koje će sljedećeg
tjedna biti održano u glavnom gradu Islanda Reykjaviku. Njemačka
vlada nada se da će od ukupno 7000 njemačkih vojnika, stacioniranih
trenutno na Kosovu, u Bosni i Makedoniji, moći povući maksimalno
njih 2800. Nadalje, u glavnom stožeru NATO-a u Bruxellesu očekuju
da će zapadni savez sljedećeg tjedna službeno priznati Hrvatskoj
status kandidata za pristup.
Po mišljenju vojnih dužnosnika, smanjenje NATO-vih kontingenata
moguće je buduće da se u međuvremenu sigurnosno stanje na Balkanu
jasno poboljšalo. Planirano je povlačenje teške opreme poput
topova i tenkova. Osim toga, posebno na Kosovu uslijedit će
racionalizacija zapovjednih struktura. U prvom redu one članice
NATO-a čije su vojne snage trenutno angažirane i u Afganistanu
zahtijevaju već mjesecima da budu rasterećene u jugoistočnoj
Europi.
Predviđeno je smanjenje SFOR-ovih mirovnih postrojbi u Bosni i
Hercegovini s 18.000 na 12.000 vojnika. Na Kosovu bi do kraja ove
godine međunarodne postrojbe KFOR-a trebale biti smanjene za 3500
vojnika te bi trebale obuhvatiti 33.500 vojnika. Po informacijama
NATO-vih vojnih stručnjaka neke su vlade 'već najavile potrebu' za
smanjenjem njihovih kontingenata. Odluku o udjelu pojedinih
zemalja u redukciji oružanih snaga pripremit će zamjenik vrhovnog
zapovjednika NATO-a za Europu, njemački general Dieter Stoeckmann
a odobrit će je u lipnju ministri obrane članica zapadnog saveza.
Njemačka vlada već je više puta molila NATO da smanji njezin
angažman na Balkanu. Berlin teži smanjenju kontingenta Bundeswehra
u Bosni sa 1700 na 1000 vojnika a s Kosova bi Njemačka željela povući
1500 od preostalih 4700 vojnika. Već je odlučeno da će Bundeswehr
krajem lipnja dokončati svoj angažman na osiguravanju mira u
Makedoniji: trenutno angažiranih 600 Nijemaca zamijenit će
nizozemski vojnici. Dakle, ministar obrane Rudolf Scharping može
računati da će do prosinca ove godine moći smanjiti njemački
angažman u kriznoj regiji za 2800 vojnika.
Kao dodatni signal o smanjenju napetosti na Balkanu NATO-vi
diplomati tumače najavu da će ministri vanjskih poslova članica
NATO-a sljedećeg tjedna odobriti Hrvatskoj status kandidata za
pristup zapadnom savezu. Poput ostalih devet aspiranata i hrvatska
će vlada ubuduće raditi na nacionalnom planu priprema za članstvo u
NATO-u. No, nitko u Bruxellesu ne računa na skori prijem te zemlje
koja je stekla nezavisnost 1991. g. Očekuje se da će sudionici NATO-
va sastanka na vrhu, zakazanog u studenom ove godine u Pragu,
odobriti pristup sedam država ali Hrvatska se - poput Albanije i
Makedonije - mora pripremiti za dug period čekanja.
Nerazjašnjenim se pak i dalje čini pitanje suradnje NATO-a i
Europske unije. Grčka i Turska već se mjesecima bore oko uvjeta pod
kojima će EU moći za vlastite mirovne misije posegnuti za NATO-vim
kapacitetima. Ocijenjeno je da ne postoji mogućnost za postizanje
dogovora na sastanku u Reykjaviku. Spor zasada blokira plan EU da u
jesen ove godine preuzme NATO-v mandat u Makedoniji", prenosi na
kraju članka Christian Wernicke.