FRANCUSKA-LIBERATION OD 18.5.02. POPULISTI U EUROPI

FRANCUSKA LIBERATION 18.V.2002. Populistički glasovi u Europi: krivnja Unije? "Populistički, ksenofobni i nacionalistički val koji se već dvije godine širi Europom, od Austrije do Nizozemske, preko Danske, Portugala, Italije i Francuske, nema jednostavnog i jednoznačnog razloga. Napose ne u Europi koja je bogata i u miru. No nije slučajno što se taj val poklopio s ubrzanom izgradnjom Europe (euro, uskoro i Ustav), sa skorim proširenjem Europske unije i s povećanim useljavanjem. Premda Europa nije glavna meta populističkih glasova, oni dovode u pitanje Europsku uniju onakvu kakva je. 'Razlog uspona krajnje desnice nije europska integracija', misli Pascal Lamy, europski povjerenik za vanjsku trgovinu, ali ona 'snosi dio odgovornosti zbog nesnošljivosti, poticanja problema identiteta i sigurnosnih reakcija na useljavanje'. Mnogi se danas pitaju ne treba li pravi uzrok nesigurnosti tražiti u Bruxellesu. Sučeljena s ispadima globalizacije i Anglosaksonaca, Unija je, još prije desetak godina, odlučno prihvatila liberalni obrazac koji je stran europskim tradicijama: liberalizacija i prilagodiljivost tržišta rada postali su alfa i omega zajedničkog djelovanja. Unija je usput zaboravila radnike koji su postali obične varijable prilagodbe: ako liberalizam otvara radna mjesta, nije važno što su ona privremena. Pascal Lamy danas priznaje da je 'zahtjev za uspješnost puno važniji od pravednosti'. No taj obrazac na američki način koji je Povjerenstvo toliko hvalilo i koji su socijaldemokratske vlade odlučile poduprijeti, očito nije obrazac kakav žele europski građani. Je li slučajno što su Alain Madelin i njegov liberalizam na američki način dobili tek 3,9 posto glasova u prvom krugu predsjedničkih izbora u Francuskoj? Proširenje Unije koje će dovesti do preispitivanja zajedničke agrarne politike i regionalnih pomoći, dodatno pogoršava sliku. (...) Premda je ljevica danas na optuženičkoj klupi jer je zanemarivala probleme integracije useljenika, dvije brojke pokazuju da ključ sadašnje populističke groznice nije u razmjerima useljavanja: u Uniji živi 376 milijuna ljudi, a stranaca iz trećih zemalja ima jedva jedanaest milijuna, ili 2,9 posto i taj se postotak ne mijenja godinama. Treba li optužiti ilegalne useljenike koji su utjelovljenje svih tjeskoba? Brodovi pretrpani strancima koji pristaju uz talijansku, francusku ili španjolsku obalu redovita su tema vijesti i potiču strah od 'invazije'. Petnaestorica su odlučila udružiti snage i pojačati nadzor nad vanjskim granicama. Ipak, Europa se ne smije pretvoriti u utvrdu pod izlikom da je 'barka puna'. Čak kad bi to i mogla, ne bi to učinila, jednostavno zato što 'Europi trebaju useljenici za njezin gospodarski i društveni razvitak', kao što je ovih dana rekao portugalski predsjednik Jorge Sampaio. Unija počinje osjećati nedostatak kvalificiranih radnika, a demografski slom prijeti kako njezinu gospodarskom razvoju, tako i mirovinskom sustavu. Problem je što se mali broj političkih dužnosnika odvažio to javno priznati, smatrajući da pedagogija na tu temu neće imati velikog uspjeha. Ta bi nedorečenost zacijelo mogla pružiti argument populistima koji tako stranke na vlasti hvataju u stupicu vlastitih proturječja", piše Jean Quatremer.