RU KOMMERSANT 7. V. 2002. 80. OBLJETNICA FSB-A

RUSIJA KOMMERSANT 7. V. 2002. Tajna služba skriva svoj rast "Jučer se navršilo 80 godina od osnutka sovjetske protuobavještajne službe, koju je naslijedila protuobavještajna Federalna služba sigurnosti (FSB). Nikakvih većih proslava u tom povodu tajna služba nije organizirala. Za obavještajce je glavno - ne isticati se Obavještajna služba je uvijek bila najzatvorenijom strukturom u sovjetskim, a onda i u ruskim specijalnim službama. Čak i svoju obljetnicu obavještajci ne oglašavaju. U FSB-u su našem dopisniku objasnili da su 'obavještajci skromni ljudi' i da njihova djelatnost ne trpi oglašavanje. Uostalom, poznato je da su širom zemlje bile svečane proslave, na kojima su sumirani rezultati rada, a da su istaknuti dužnosnici dobili nagrade i razne poticaje. Glavna se proslava odvijala u Moskvi, u središnjoj FSB u Lubjanki. Imena nagrađenih i njihov broj drže se u tajnosti. Po službenim podacima, povijest sovjetske protušpijunaže počela je 1922. godine. Tada je vodstvo državne političke uprave odlučilo stvoriti tijelo za borbu protiv špijunaže. Odjel je nazvan protuobavještajnim (KRO - danas samo jedan od odjela FSBa), a teritorijalne ispostave organizirane su po cijelome SSSR-u. Prvim načelnicima KRO-a bili je Feliks Dzeržinski, Vjačeslav Menžinski i Artur Artuzov. Kako kažu u FSB-u, u raznim etapama KRO je vodio borbu s "podrivačkom djelatnošću stranih agentura, inozemnih emigrantskih centara, političkim banditizmom, krijumčarenjem i nezakonitim prelascima granice. Danas protuobavještajna djelatnost čini središnju kariku strukture Federalne službe sigurnosti'. Očito je da upravo u tom pravcu i radi najviše suradnika i informatora. U FSB-u tvrde da protuobavještajci imaju pune ruke posla, jer su se strane službe razmahale po cijeloj Rusiji. Samo u zadnje dvije godine bilo je uhićeno s dokazima 14 inozemnih špijuna. Privedeno je ruskih građana koji rade za stranu špijunažu. Skoro svi 'špijunski' procesi u posljednje vrijeme, koji su stigli na sud, bijahu popraćeni krupnim skandalima. Dosta da se sjetimo procesa Aleksandru Nikitinu, vojnom novinaru Grigoriju Pasko, diplomatu Platonu Obuhovu ili znanstveniku Igoru Sutjaginu i Valnetinu Danilovu. Svi oni odbacuju krivnju, a njihovi odvjetnici stalno ističu političku podlogu procesa. Ipak se jedinstvenim uspjehom protuobavještajaca može smatrati optužni prijedlog bivšemu zamjeniku direktora prvog odjela za Aziju u Ministarstvu vanjskih poslova Valentinu Moiseevu, koji je, po nalazima FSB-a, špijunirao za Južnu Koreju. I premda je građa od tog slučaja do danas u tajnom režimu, jasno je da taj diplomat nije nanio ozbiljnije štete državi. O tome govori i slaba osuda za tako težak prijestup: četiri i pol godine strogoga zatvora. Uostalom, protuobavještajni se odjel ne bavi samo lovom na špijune. Njegovi suradnici se bave i borbom protiv kriminala u sferi visoke tehnologije, nelegalnih migracija, krijumčarenja itd. Osim toga protuobavještajci stalno rade u Čečeniji. Ondje imaju dvije zadaće: traženje terorističkih vođa i otkrivanje separatističkih kanala s inozemstvom. Po podacima FSB-a, čečenske borce ne podržavaju samo muslimanski teroristi nego i tajne službe Turske, Saudijske Arabije, Jordana, Irana i Pakistana. Upravo je u Čečeniji FSB proveo svoju dosad najuspješniju akciju posljednjih godina - likvidaciju Amria Hattaba. Podrobnosti te akcije još su stroga tajna, a protuobavještajci govore samo da su, uz pomoć svojih informatora među Čečenima, uspjeli dovesti Crnog Arapina u takav položaj da su ga napustili ljudi od najvećeg povjerenja. Može se samo pretpostaviti da je Hattaba pogubila obavještajno lansirana informacija o tome da je krao novce od arapskih sponzora te veza s talibanskim pokretom, od kojega se odavno udaljilo i okružje Aslana Mashadova.