FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

BBC 16. V. TISAK

GB-RU-US-NL-SUDOVI-Vlada-Politika BBC 16. V. TISAK BRITANSKI RADIO - BBC16. V. 2002.TisakOtvaranje Canneskoga festivala prevladava naslovnicama britanskih dnevnika, dok se od političkih tema dosta prostora zauzimaju nizozemski izbori i novi odnosi Rusije i Sjedinjenih Država. Listovi bez komentara prenose i vijesti o odlasku Milana Martića i Mile Mrkšića u Haag, jučerašnjeg Tanićeva svjedočenja pred haaškim sudom, dok The Guardian posvećuje posebni članak o Radovanu Karadžiću. The Guardian objavljuje tekst Maggy O'Kain, britanske novinarke koja je za vrijeme rata izvješćivala iz Bosne, a koja pokušava pronaći Radovana Karadžića uz pomoć liste njegovih mogućih boravišta koju je dobila od izvora bliskih Državnoj sigurnosti u Sarajevu. O'Kain nije uspjela da doći do Karadžića kojega, kako navodi, lokalno stanovništvo naziva junakom. Ona, pozivajući se na izvor blizak britanskoj obavještajnoj službi, piše da su Karadžićevi dani odbrojeni, odnosno da mu je ostalo još najviše dva mjeseca. Karadžića po bosanskim planinama traže plaćeni špijuni i špijunske bespilotne letjelice. Prema tvrdnji ljudi iz bosanske obavještajne službe, on ni na jednom mjestu ne boravi više od 48
BRITANSKI RADIO - BBC 16. V. 2002. Tisak Otvaranje Canneskoga festivala prevladava naslovnicama britanskih dnevnika, dok se od političkih tema dosta prostora zauzimaju nizozemski izbori i novi odnosi Rusije i Sjedinjenih Država. Listovi bez komentara prenose i vijesti o odlasku Milana Martića i Mile Mrkšića u Haag, jučerašnjeg Tanićeva svjedočenja pred haaškim sudom, dok The Guardian posvećuje posebni članak o Radovanu Karadžiću. The Guardian objavljuje tekst Maggy O'Kain, britanske novinarke koja je za vrijeme rata izvješćivala iz Bosne, a koja pokušava pronaći Radovana Karadžića uz pomoć liste njegovih mogućih boravišta koju je dobila od izvora bliskih Državnoj sigurnosti u Sarajevu. O'Kain nije uspjela da doći do Karadžića kojega, kako navodi, lokalno stanovništvo naziva junakom. Ona, pozivajući se na izvor blizak britanskoj obavještajnoj službi, piše da su Karadžićevi dani odbrojeni, odnosno da mu je ostalo još najviše dva mjeseca. Karadžića po bosanskim planinama traže plaćeni špijuni i špijunske bespilotne letjelice. Prema tvrdnji ljudi iz bosanske obavještajne službe, on ni na jednom mjestu ne boravi više od 48 sati, i problem za američke posebne jedinice je kako organizirati akciju uhićenja kada se meta stalno premješta. Točku na priču o bivšem čelniku bosanskih Srba vjerojatno će staviti Amerikanci, jer jedino oni imaju tehnologiju i mrežu obavještajaca sposobnu za uhićenje Karadžića, piše list. The Guardian također u uredničkom komentaru analizira dogovor iz Reykjavika o formiranju novog Vijeća za suradnju Rusije i NATO-a te upozorava da unatoč trenutnom stanju ne treba zaključiti da je dominacija Sjedinjenih Država nad Rusijom gotova stvar. Dogovorom iz Reykjavika uklonjene su prepreke za prijem bivših sovjetskih baltičkih republika u NATO-u, čime će zapadni savez doći do ruske granice. Vladimir Putin se, piše list, tome ne protivi vjerojatno računajući da će NATO povećanjem broja članica postati slabiji. Ruski predsjednik u novom Vijeću Rusije i NATO-a također vidi priliku da utječe na zapadnu politiku prema Iraku, Palestini ili Pakistanu, ocjenjuje The Guardian. The Daily Telegraph se u uredničkom komentaru osvrće na rusko- američke odnose i piše da je predsjednik Putin iskoristio novo vrijeme terorizma kako bi poboljšao položaj Rusije. Europske zemlje bi, upozorava list, trebale razmisliti o novom stanju, a i o neodređenom odgovoru koji Washington dobiva od Europe na insistiranje da se poveća europski budžet za obranu. Ako se tako nastavi NATO će postati labava politička organizacija, a stari sovjetski ratnici mogli bi biti ponosni takvim rezultatom, piše list. Vanjskopolitička vijest dana za londonske dnevnike je uspjeh Demokršćanske stranke na izborima u Nizozemskoj. The Times u osvrtu vanjskopolitičkog urednika postavlja pitanje ukazuju li rezultati nizozemskih izbora na pad popularnosti stranaka lijevog centra u Europi. Te stranke su prvo u Italiji, zatim Portugalu i Danskoj, pa i Francuskoj, izgubile izbore. Glasači su se, ocjenjuje autor, protiv tih stranaka okrenuli jer dok su bile na vlasti nisu uspjele poboljšati javne službe, ali i zato što je tijekom njihovog mandata povećan broj useljenika. Međutim ni ljevica ni desnica nisu voljne priznati da će upravo priljev imigranata pridonijeti poboljšanju gospodarskog stanja u europskim zemljama u kojima je sve više umirovljenika, a nedovoljno radne snage, zaključuje list. (BBC)

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙