GB-RU-US-NL-SUDOVI-Vlada-Politika BBC 16. V. TISAK BRITANSKI RADIO - BBC16. V. 2002.TisakOtvaranje Canneskoga festivala prevladava naslovnicama britanskih dnevnika, dok se od političkih tema dosta prostora zauzimaju nizozemski izbori
i novi odnosi Rusije i Sjedinjenih Država. Listovi bez komentara prenose i vijesti o odlasku Milana Martića i Mile Mrkšića u Haag, jučerašnjeg Tanićeva svjedočenja pred haaškim sudom, dok The Guardian posvećuje posebni članak o Radovanu Karadžiću. The Guardian objavljuje tekst Maggy O'Kain, britanske novinarke koja je za vrijeme rata izvješćivala iz Bosne, a koja pokušava pronaći Radovana Karadžića uz pomoć liste njegovih mogućih boravišta koju je dobila od izvora bliskih Državnoj sigurnosti u Sarajevu. O'Kain nije uspjela da doći do Karadžića kojega, kako navodi, lokalno stanovništvo naziva junakom. Ona, pozivajući se na izvor blizak britanskoj obavještajnoj službi, piše da su Karadžićevi dani odbrojeni, odnosno da mu je ostalo još najviše dva mjeseca. Karadžića po bosanskim planinama traže plaćeni špijuni i špijunske bespilotne letjelice. Prema tvrdnji ljudi iz bosanske obavještajne službe, on ni na jednom mjestu ne boravi više od 48
BRITANSKI RADIO - BBC
16. V. 2002.
Tisak
Otvaranje Canneskoga festivala prevladava naslovnicama
britanskih dnevnika, dok se od političkih tema dosta prostora
zauzimaju nizozemski izbori i novi odnosi Rusije i Sjedinjenih
Država. Listovi bez komentara prenose i vijesti o odlasku Milana
Martića i Mile Mrkšića u Haag, jučerašnjeg Tanićeva svjedočenja
pred haaškim sudom, dok The Guardian posvećuje posebni članak o
Radovanu Karadžiću.
The Guardian objavljuje tekst Maggy O'Kain, britanske novinarke
koja je za vrijeme rata izvješćivala iz Bosne, a koja pokušava
pronaći Radovana Karadžića uz pomoć liste njegovih mogućih
boravišta koju je dobila od izvora bliskih Državnoj sigurnosti u
Sarajevu. O'Kain nije uspjela da doći do Karadžića kojega, kako
navodi, lokalno stanovništvo naziva junakom. Ona, pozivajući se na
izvor blizak britanskoj obavještajnoj službi, piše da su
Karadžićevi dani odbrojeni, odnosno da mu je ostalo još najviše dva
mjeseca. Karadžića po bosanskim planinama traže plaćeni špijuni i
špijunske bespilotne letjelice. Prema tvrdnji ljudi iz bosanske
obavještajne službe, on ni na jednom mjestu ne boravi više od 48
sati, i problem za američke posebne jedinice je kako organizirati
akciju uhićenja kada se meta stalno premješta. Točku na priču o
bivšem čelniku bosanskih Srba vjerojatno će staviti Amerikanci,
jer jedino oni imaju tehnologiju i mrežu obavještajaca sposobnu za
uhićenje Karadžića, piše list.
The Guardian također u uredničkom komentaru analizira dogovor iz
Reykjavika o formiranju novog Vijeća za suradnju Rusije i NATO-a te
upozorava da unatoč trenutnom stanju ne treba zaključiti da je
dominacija Sjedinjenih Država nad Rusijom gotova stvar. Dogovorom
iz Reykjavika uklonjene su prepreke za prijem bivših sovjetskih
baltičkih republika u NATO-u, čime će zapadni savez doći do ruske
granice. Vladimir Putin se, piše list, tome ne protivi vjerojatno
računajući da će NATO povećanjem broja članica postati slabiji.
Ruski predsjednik u novom Vijeću Rusije i NATO-a također vidi
priliku da utječe na zapadnu politiku prema Iraku, Palestini ili
Pakistanu, ocjenjuje The Guardian.
The Daily Telegraph se u uredničkom komentaru osvrće na rusko-
američke odnose i piše da je predsjednik Putin iskoristio novo
vrijeme terorizma kako bi poboljšao položaj Rusije. Europske
zemlje bi, upozorava list, trebale razmisliti o novom stanju, a i o
neodređenom odgovoru koji Washington dobiva od Europe na
insistiranje da se poveća europski budžet za obranu. Ako se tako
nastavi NATO će postati labava politička organizacija, a stari
sovjetski ratnici mogli bi biti ponosni takvim rezultatom, piše
list.
Vanjskopolitička vijest dana za londonske dnevnike je uspjeh
Demokršćanske stranke na izborima u Nizozemskoj.
The Times u osvrtu vanjskopolitičkog urednika postavlja pitanje
ukazuju li rezultati nizozemskih izbora na pad popularnosti
stranaka lijevog centra u Europi. Te stranke su prvo u Italiji,
zatim Portugalu i Danskoj, pa i Francuskoj, izgubile izbore.
Glasači su se, ocjenjuje autor, protiv tih stranaka okrenuli jer
dok su bile na vlasti nisu uspjele poboljšati javne službe, ali i
zato što je tijekom njihovog mandata povećan broj useljenika.
Međutim ni ljevica ni desnica nisu voljne priznati da će upravo
priljev imigranata pridonijeti poboljšanju gospodarskog stanja u
europskim zemljama u kojima je sve više umirovljenika, a nedovoljno
radne snage, zaključuje list.
(BBC)