LONDON, 16. svibnja (Hina/Reuters) - Nizozemski birači odbacili su, na izborima u srijedu, vladu lijevog centra i dali veliko povjerenje desnici slijedeći europski trend počet prije 12 mjeseci u Italiji u kojemu vlade ljevice ustupaju
pred desnicom (Danska, Portugal i Francuska) uz istodobno jačanje pozicija krajnje desnice.
LONDON, 16. svibnja (Hina/Reuters) - Nizozemski birači odbacili
su, na izborima u srijedu, vladu lijevog centra i dali veliko
povjerenje desnici slijedeći europski trend počet prije 12 mjeseci
u Italiji u kojemu vlade ljevice ustupaju pred desnicom (Danska,
Portugal i Francuska) uz istodobno jačanje pozicija krajnje
desnice. #L#
Slijedi sastav europskih vlada prema njihovoj političkoj
orijentaciji:
LJEVICA
NJEMAČKA - Kancelar Gerhard Schroeder predvodi vladajuću koaliciju
lijevog centra koju čine socijaldemokrati (SPD) i Zeleni. Oni su
osvojili 40,9 posto odnosno 6,7 posto glasova na općim izborima
1998. Schroederu prijeti oštra borba na novim izborima u rujnu od
konzervativnog protivnika Edmunda Stoibera.
GRČKA - Vladajuća stranka socijalista PASOK koju vodi premijer
Costas Simitis vladala je Grčkom gotovo ekskluzivno od 1981., a
zadnje je izbore dobila u travnju 2001. Glavna oporbena
konzervativna Nova Demokracija nije na vlasti od 1993. kada je
vlada pala nakon što je izgubila većinu.
ŠVEDSKA - Izbori u ožujku 1998. vratili su na vlast slabu manjinsku
vladu socijaldemokrata. Premijer Goeran Persson ovisi o potpori
bivših komunista Lijeve stranke i Zelenih, ili o skupini stranaka
desnog centra.
BRITANIJA - Laburistička vlada lijevog centra Tonya Blaira vratila
se na vlast uvjerljivom pobjedom na izborima u lipnju 2001.
smijenivši konzervativnu stranku.
DESNICA
AUSTRIJA - U veljači 2000. na vlast dolazi nova koalicija
konzervativne austrijske Narodne stranke i Slobodarske stranke
(krajnja desnica) i označava ulazak u vladu stranke krajnje desnice
prvi put u Europi nakon sloma nacionalsocijalizma 1945. godine.
DANSKA - U studenome 2001. opći izbori oporbenog desnog centra
kojemu je na čelu Anders Fogh Rasmussen smijenili su
socijaldemokratsku vladu u najvećoj pobjedi na izborima u zadnjih
80 godina. Koalicija liberala i konzervativaca osvojila je
parlamentranu većinu uz potporu desne Danske narodne stranke,
treće po snazi u parlamentu.
FRANCUSKA - Konzervativni predsjednik Jacques Chirac pobijedio je
vođu krajnje desnice Jean-Marie Le Pena u drugome krugu
predsjedničkih izbora u svibnju. Šok izazvan u prvome krugu u
kojemu je ispao kandidat socijalista Lionel Jospin okončao je pet
godina podjele vlasti između Chiraca i Jospina. Konzervatiac Jean-
Pierre Raffarin, odabran za prijelaznog premijera ima šest tjedana
da desnom centru osigura većinu i u Parlamentu na izborima 9. i 16.
lipnja.
IRSKA - Premijer Bertie Ahern vodi manjinsku vladajuću koaliciju
desnog centra u kojoj su njegova stranka Fianna Fail i Napredni
demokrati. To je prva irska vlada u mirnodopsko vrijeme koja je
odslužila cijeli petogodišnji mandat. Očekuje se da će ostati na
vlasti i nakon izbora 17. svibnja.
ITALIJA - Stranka desnog centra koju vodi premijer Silvio
Berlusconi smijenila je na izborima u svibnju 2001. vladajuću
koaliciju lijevog centra. U današnjoj koalicijskoj vladi je
Berlusconijeva stranka Naprijed Italijo, koja je dobila 30 posto
glasova, najviše koje je dobila bilo koja od stranaka.
LUKSEMBURG - Sadašnja vlada je koalicija desnog centra kršćanskih
demokrata i liberala koje vodi premijer Jean-Claude Juncker. Na
vlast su došli izborima u lipnju 1999.
NIZOZEMSKA - Koalicija triju stranaka lijevog centra koju je vodio
premijer Wim Kok smijenjena je dramatičnom pobjedom desnice na
izborima 15. svibnja. Kršćanski demokrati dobili su 43 od 150
prlamentrnih mjesta dok je lista Pima Fortuyna (krajnja desnica)
koji je nedavno ubijen na ulici, dobila 26 mjesta. Novu vladu treba
sastaviti vođa kršćanskih demokrata Jan Peter Balkenende.
NORVEŠKA - Krhka koalicija desnog centra preuzela je vlast u
listopadu naslijedivši laburiste. Manjinski savez vodi premijer
Kjell Magne Bondevik i ima 62 od 165 mjesta u parlamentu te ovisi o
potpori Stranke napretka (krajnja desnica).
PORTUGAL - Socijaldemokratski vođa desnog centra Jose Manuel Durao
Barroso postao je premijer nakon izbora u ožujku 2002. smijenivši
vladajuće socijaliste. On je u koaliciji s konzervativnom Narodnom
strankom. Dvije stranke zajedno imaju 116 od 230 mjesta u
parlamentu.
ŠPANJOLSKA - Premijer Jose Maria Aznar dobio je drugi
četverogodišnji mandat na izborima u ožujku 2000. Njegova Narodna
stranka (desni centar) dobila je 183 mjesta, sedam više od
potrebnih da bi vladala sama u parlamentu od 350 mjesta.
LIJEVO-DESNE VLADE
BELGIJA - Premijer Guy Verhofstadt iz Flamanske stranke liberala i
demokrata vodi koaliciju Duge sastavljenu od šest stranka u kojoj
su i liberali i socijalisti i zeleni. Kršćanski demokrati
pretrpjeli su teške gubitke u lipnju 1999. na izborima, a nova je
administracija prva u 40 godina iz koje su isključeni.
FINSKA - Trenutačna finska vlada koju vodi premijer Paavo Lipponen
izabrana je u ožujku 1999. To je koalicija pet stranaka od lijevih
do desnih. Najveća je socijaldemokratska stranka s 51 osvojenim
mjestom u parlamentu i konzervativci s 46 osvojenih od 200
zastupničkih mjesta.
ŠVICARSKA - Sadašnja je vlada izabrana 1999., a čini je koalicija
četiriju stranaka u kojima su socijalisti, kršćanski demokrati
(centar) i pro-poslovni (business) Radikalni demokrati. Svi imaju
po dva mjesta u kabinetu, a populisti iz Švicarske narodne stranke
imaju jedno mjesto.
(Hina) rt sl