BEČ, 15. svibnja (Hina/APA) - Kad sunčeve zrake prodru u ljudsku kožu, oslobađa se niz bioloških procesa u cijelom organizmu koji izazivaju ne samo kratkoročne reakcije, nego su odgovorni i za dugoročne posljedice, posebice na
koži.
BEČ, 15. svibnja (Hina/APA) - Kad sunčeve zrake prodru u ljudsku
kožu, oslobađa se niz bioloških procesa u cijelom organizmu koji
izazivaju ne samo kratkoročne reakcije, nego su odgovorni i za
dugoročne posljedice, posebice na koži.#L#
Pozitivno je to što ultravioletne zrake imaju važnu ulogu u
stvaranju vitamina D3 i serotonina. No preveliko izlaganje suncu
ima i negativne posljedice za kožu.
Za upale kože izazvane sunčevim zrakama (dermatitis solaris)
odgovorne su kratkovalne ultravioletne zrake. Crvenilo nije znak
opomene. Ono se javlja tek 8 sati do 24 sata nakon sunčanja. Kad koža
"gori" već je kasno. Svojom reakcijom koža pokušava što je moguće
više smanjiti diobu stanica koja uzrokuje rak.
Ako intenzitet zračenja premašuje mogućnost obnove sustava,
oštećenja DNA, odnosno promjene nasljednih informacija u
stanicama, trajna su. U najgorem slučaju prijeti rak. Intenzitet
ultravioletnog zračenja ovisi o dobu dana i godišnjem dobu te o
geografskoj širini i visini
Dugovalne ultravioletne zrake prodiru u kožu i o njima ovisi koliko
ćemo pocrniti. Ali, one izazivaju upale, a pri osobito jakom
kroničnom dermatitisu i ranije starenje kože, ubrzavajući
stvaranje takozvanih slobodnih radikala. Bore na licu i vratu kod
ljudi koji često "gore" samo su dijelom posljedica prirodnog
procesa starenja.
Zato se često kaže da koža "pamti", pa čak i "misli" kao slon:
ultravioletne zrake djeluju kumulativno, koža "ne zaboravlja"
nijedno dugotrajno sunčanje. Kronično suncu izložena koža
naboranija je i neelastičnija od zaštićene, na njoj se mnogo češće
stvaraju staračke pjege i staračke bradavice.
Koža se u stanovitu stupnju i sama može zaštititi od štetna utjecaja
sunčeva svjetla. Njezin gornji sloj, roževina (stratum corneum),
reflektira dio zraka. Pri sunčanju nastaje osim toga "ultra kora":
roževina postaje debljom i bolje štiti, a melanin je neka vrst štita
ugroženih stanica. Melanociti, koji proizvode taj pigment,
međutim, ograničena su kapaciteta. Ako se on istroši, gotovo je sa
samozaštitom kože.
Svaki čovjek zato ima svoj "sunčani račun". Za prosječnog
Europljana on iznosi od najviše 10 do 20 minuta. Nakon toga nastupa
dermatitis solaris.
(Hina) jb il