ZAGREB/WASHINGTON, 23. travnja (Hina) - Mladi muškarci koji na stres reagiraju burno imaju tri puta veći rizik od uobičajenog da prerano razviju srčane bolesti, pokazuju rezultati istraživanja provedenog na Medicinskom institutu Johns
Hopkins.
ZAGREB/WASHINGTON, 23. travnja (Hina) - Mladi muškarci koji na
stres reagiraju burno imaju tri puta veći rizik od uobičajenog da
prerano razviju srčane bolesti, pokazuju rezultati istraživanja
provedenog na Medicinskom institutu Johns Hopkins. #L#
Uz to, ti su mladići imali pet puta više izgleda za rani infarkt od
mirnijih kolega, čak i u slučajevima u kojima to nije obiteljska
bolest. Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu "Archives
of Internal Medicine".
"Izražen temperament predstavlja rani pokazatelj bolesti, prije
nego što drugi tradicionalni čimbenici rizika, poput dijabetesa i
visokog tlaka, postanu očiti", kaže liječnica i voditeljica
istraživanja Patricia P. Chang. "Najbolje bi bilo da ti mladi ljudi
potraže profesionalnu pomoć u kontroli temperamenta, posebno s
obzirom na činjenicu da prethodna istraživanja pokazuju kako
oboljeli od infarkta imaju koristi od takvih programa."
Chang i kolege analizirali su podatke istraživanja provedenog na
1.337 studenata medicine između 1948. i 1964. Na fakultetu i u
razdoblju nakon školovanja, prikupljali su se podaci o njihovoj
obiteljskoj povijesti bolesti i ponašanju.
Za potrebe istraživanja, znanstvenici su pratili 1.055 muškaraca u
razdoblju od prosječno 36 godina nakon medicinskog fakulteta,
ispitujući rizik od preranih kardiovaskularnih bolesti povezanih s
ljutnjom u stresnim situacijama. Tijekom fakulteta i 1992., svi su
ispitanici ispunili upitnik na temu "živčane napetosti", koji je
tražio odgovore na pitanje kako reagiraju na pritisak ili stres.
Izražena ili prikrivena ljutnja, razdražljivost i bolovi u želucu
određeni su kao pokazatelji srdžbe.
U upitniku tijekom studija, 229 muškaraca odgovorilo je da pokazuju
ili skrivaju ljutnju, 169 ih je imalo problema sa želucem, a 99 je
pokazalo razdražljivost. 21 ispitanik iskazao je najvišu razinu
ljutnje (sva tri simptoma) kao odgovor na stres.
Do 76. godine, 205 muškaraca (35 posto) oboljelo je od
kardiovaskularnih bolesti, u prosjeku oko 56. godine. Od njih, 145
ih je imalo koronarne srčane bolesti (94 s infarktom) a 59 moždanu
kap. 77 muškaraca (8 posto) prerano je oboljelo od
kardiovaskularnih bolesti, u prosjeku s 49 godina. Od njih je 56
imalo koronarne srčane bolesti (34 s infarktom) a 13 preranu
moždanu kap.
"Iako je broj slučajeva infarkta bio malen, učestalost
kardiovaskularnih bolesti bila je znatno veća kod ispitanika s
najvišom razinom srdžbe u usporedbi s onima koji su iskazivali
manje ljutnje", kaže Chang.
Nije poznato na koji način srdžba pridonosi razvoju srčanih
bolesti, ali dokazi ukazuju na utjecaj prekomjernog lučenja
katekolamina, sastojaka koji u tijelu služe kao hormoni ili
prijenosnici poruka. Ti sastojci, poput adrenalina, pripremaju
tijelo na suočavanje s izvanrednim situacijama, poput hladnoće,
umora i šoka, sužavanjem krvnih žila i tjeranjem srca na brži rad
kako bi opskrbio tijelo krvlju.
(Hina) lbr dgk