ZAGREB, 14. svibnja (Hina) - Predstavnici vjerskih zajednica koje djeluju u Hrvatskoj iznijeli su večeras niz primjedaba na Konačni prijedlog Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica, koji bi uskoro trebao ići u drugo saborsko
čitanje prije konačnog usvajanja.
ZAGREB, 14. svibnja (Hina) - Predstavnici vjerskih zajednica koje
djeluju u Hrvatskoj iznijeli su večeras niz primjedaba na Konačni
prijedlog Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica, koji bi
uskoro trebao ići u drugo saborsko čitanje prije konačnog
usvajanja.#L#
Na tribini, koju je organizirao Alfa Forum - inicijativa za dijalog
svjetonazora, najčešći prigovor ticao se definicije vjerske
zajednice.
Predstavnik Katoličke crkve Ivan Čubelić, tajnik Pravne komisije
Hrvatske biskupske konferencije, ocijenio je da je tekst
prijedloga zakona puno lošiji od teksta prijašnjeg zakona.
S aspekta Katoličke crkve, nemoguće je staviti pod zajednički tekst
sve vjerske zajednice, a pritom je i vrlo teško odrediti definiciju
vjerske zajednice, rekao je Čubelić.
On smatra prednošću to što su potpisani ugovori Hrvatske sa Svetom
Stolicom, jer su, rekao je, kroz te ugovore oživjeli oni vjerski
sadržaji koji su dosad bili zanemareni.
Anna Maria Gruenfelder, teologinja i kolumnistica, upozorila je na
nedorečeni pravni status vjerskih zajednica, te je primjetila kako
"religijsko i vjersko nije i ne može biti u domeni državne vlasti".
Tajnik Saveza baptističkih crkava Željko Mraz kazao je kako uloga
države nije da ona definira vjersku zajednicu te dodao kako će teško
biti u praksi provesti taj zakon. Iznio je primjedbu na to što će
Sabor, kao zakonodavno tijelo, određivati tko će sačinjavati
komisiju za odnose s vjerskom zajednicama.
Sociolog religije Siniša Zrinščak kazao je kako je prijedlog zakona
donešen pod utjecajem saborske rasprave, a i on vidi problem u
definiranju vjerske zajednice, kao i Aziz efendija Hasanović iz
Mešihata Islamske zajednice.
Velimir Šubert, tajnik Udruge za vjerske slobode, kazao je kako je
ta udruga, koja okuplja vjernike iz više vjerskih zajednica, one
koji ne pripadaju nijednoj, te ateiste, uputila pedesetak
primjedaba autorima zakona. Ustvrdio je kako taj zakon uopće nije
potreban jer ne može pružiti išta više od onoga što pruža Ustav
Republike Hrvatske.
U raspravi su se čula i mišljenja kako ugovori Hrvatske s Vatikanom
opterećuju tekst prijedloga zakona, a jedno od pitanja koja su se
otvorila bile su i granice koje bi trebale odrediti koje su
kompetencije vjerske zajednice, a koje su kompetencije države.
(Hina) tana ln