HR-turizam-priroda-Turizam/ugostiteljstvo ALJMAŠANI BUDUĆNOST VIDE U PREKRASNOJ PRIRODI I TURIZMU piše: Vera SikoraALJMAŠ, 28. travnja (Hina) - U Aljmašu, malom povratničkom mjestu okruženom iskonskom prirodnom ljepotom, razvoj
vjerskog, ribičkog i lovnog turizma budućnost je u kojoj ne samo Aljmašani, nego i stanovnici okolnih mjesta, vide svoj interes.
piše: Vera Sikora
ALJMAŠ, 28. travnja (Hina) - U Aljmašu, malom povratničkom mjestu
okruženom iskonskom prirodnom ljepotom, razvoj vjerskog, ribičkog
i lovnog turizma budućnost je u kojoj ne samo Aljmašani, nego i
stanovnici okolnih mjesta, vide svoj interes.#L#
Dragan Dumančić, predsjednik aljmaške Turističke zajednice,
najmlađe u Osječko-baranjskoj županiji i Hrvatskoj, podsjeća kako
je prije Domovinskoga rata tu dolazilo mnogo inozemnih gostiju,
prije svega Austrijanaca, Nijemaca, Slovenaca. "Većina gostiju
godinama je dolazila u lov i ribolov, jer je to prostor bogat s
divljači, a rijeke Drava i Dunav koje se spajaju kod Aljmaša obiluju
ribom."
Ono što je u Aljmašu bilo stoljećima posebno zanimljivo jest
vjerski turizam, gdje se dolazilo u Svetište Gospe od utočišta koje
će uskoro proslaviti tri stoljeća. U ratu je crkva iz 1704. do
temelja srušena, a izgradnja nove je počela prošle godine.
"Crkva se gradi po idejnom rješenju mladih zagrebačkih autora i
sigurno će biti jedna od najposebnijih crkava koja svojim izgledom
podsjeća u jednom dijelu na Noinu arku, a cjelokupno, s tornjem
visokim 30 metara, na labudicu", rekao je upravitelj aljmaškog
Svetišta Gospe od utočišta župnik Ante Markić.
Izgradnju crkve, u kojoj bi se prva misa mogla držati za Božić ove
godine, financira Ministarstvo obnove s 2,5 milijuna kuna,
Osječko-baranjska županija s 1,5 milijuna kuna i đakovačka i
srijemska biskupija s 500.000 kuna.
Na blagdan Velike Gospe u to hodočasničko mjesto dođe i 20.000
vjernika iz Hrvatske i inozemstva, no, kaže župnik, i svakodnevno
dolaze hodočasnici da se pomole aljmaškoj Gospi.
"U tome i jest bit vjerskog turizma da tijekom cijele godine
osiguramo sadržaje za hodočasnike", dodaje predsjednik aljmaške
Turističke zajednice Dragan Dumančić.
Što se tiče gostiju koji dolaze zbog uživanja u prirodi, lovu i
ribolova, naglasio je kako se priprema niz sadržaja. Treba
osigurati smještajne kapacitete, ali i uključiti mjesno
stanovništvo u ponudu. "Pripremamo program u kojem će stanovnici
nuditi proizvode domaće radinosti, od starih vezova do domaćih
kolača, a posebno je važno njihovo angažiranje da gosta vode u lov i
na pecanje, i time si osiguraju prihode", rekao je Dumančić.
U krugu od 25 kilometara nema ni jedne tvornice, niti uvjeta za
zapošljavanje, pa su Aljmašani uglavnom nezaposleni. Prije rata tu
je živjelo oko 800 stanovnika, a sada upola manje. Premda su kuće
obnovljene, ljudi nemaju od čega živjeti.
Vožnjom čamcem Dunavom od Aljmaša prema ušću Drave u Dunav dolazi se
do vikend naselja na Ušću. Teško devastirane vikendice ribiča
uglavnom su obnovljene, a svoj su interes našli i mnogi poduzetnici
koji su izgradili male ribičke hotele.
Tu godinama imaju svoje vikendice veliki zaljubljenici u ribički
sport jer, kako kažu, nigdje na svijetu nisu rijeke tako lijepe i
bogate ribom. Većina njih je spremna svoje tajne podijeliti s
gostima i voditi ih na "najčarobnija mjesta gdje caruju veliki
somovi, smuđevi i šarani". "Vjerujte, tu u Aljmašu postoji čarolija
koju mi ljubomorno čuvamo, ali smo je spremni otkrivati pravim
zaljubljenicima u prirodu", kažu ribiči.
U vikend naselju na Ušću svoje u ratu teško devastirane objekte
obnavljaju članovi osječkog Športskog ribolovnog društva "Drava"
sa svojim sredstvima i donacijom osječkog Gradskog poglavarstva.
Kada sve bude gotovo, uključujući šest apartmana i restoran,
turisti će moći dolaziti kao i prije", kaže predsjednik ŠRD "Drava"
Zvonimir Budimac.
Predsjednik Zajednice športskih ribolovnih društava Osijek
Miroslav Sikora ističe pak kako je pokrenuta akcija uključivanja i
Europske zajednice u očuvanje tih prirodnih ljepota i eko-sustava
jer je to u interesu Europe, budući da je dravsko-dunavsko porječje
dio jedinstvenog prirodnog europskog eko-sustava.
U Aljmašu je kuhanje fiš-paprikaša tradicija, a tajnu pravog
aljmaškog fiša ribiči ljubomorno čuvaju premda će taj riblji
specijalitet skuhati za goste i rado ih ponuditi.
"Mi istina nemamo more, ali tijekom cijele godine možemo nuditi
bogate sadržaje i veličanstvenu prirodu", kažu Aljmašani.
(Hina) vs ln