RGR 14. V. RUSI O BALKANCIMA NA SKUPU MASOVNIH MEDIJA

RADIO GLAS RUSIJE - RGR 14. V. 2002. Iskenderov: Balkanski čvor problema Od 10.do 12. svibnja u Ljubljani je održan godišnji kongres Međunarodnoga tiskovnog instituta i 51. sjednica Glavne skupštine te udruge. Rusiju je predstavljao predsjednik radio-udružbe Glas Rusije Armen Oganjesjan. U forumu najuglednije organizacije s područja masovnih medija sudjelovali su predstavnici oko 180 država. Među njima bilo je vodećih državnika i političara, predstavnici glavnih međunarodnih organizacija, članova uprave najvećih novinskih agencija i tiska, te novinara. Prema planu na ljubljanskom forumu trebalo se razmotriti ulogu novinara u borbi protiv međunarodnog terorizma, ali su sudionici kongresa realno razmotrili znatno širi krug pitanja. Prije svega treba reći da su okupljeni u slovenskom glavnom gradu novinari i stručnjaci vrlo kritički ocijenili informativni aspekt međunarodne protuterorističke kampanje. U usvojenoj rezoluciji govori se da vlade mnogih zemalja, među kojima i one koje sebe drže potporom demokracije, koriste slogan borbe s terorizmom kao izgovor za ograničavanje građanskih sloboda, pored ostalog slobode riječi i dobivanja informacija. Takva praksa ne samo da ne pridonosi postizanju uspjeha u borbi protiv terorizma, već i igra vrlo opasnu kontraproduktivnu ulogu. 'Bilo koja strategija u sprečavanju opasnosti od terorizma treba pridonijeti većem poštovanju slobode riječi i sredstava javnog informiranja, a ne ograničavanju tih glavnih prava', kaže se u rezoluciji. Ali problem suvremenog terorizma je zaoštrena i presložen da bi se rasprave o njemu mogle ograničiti samo na pitanja djelatnosti masovnih medija. Nije slučajno što je sadašnji kongres međunarodnog instituta tiska održan u Sloveniji - u blizini balkanskih 'vrućih tačaka'. 'Viđenje Balkana'- pod tim naslovom održano je jedno od zasjedanja na kongresu u kojem su sudjelovali predsjednik slovenskog parlamenta Borut Pahor, predsjednici Hrvatske i Crne Gore Stipe Mesić i Milo Đukanović, te član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Živko Radišić. 'Balkan na raskrižju raznih civilizacija, kultura i tradicija', u ovoj definiciji Živka Radišića najbolje se vidi zaoštrenost regionalnih problema i njihova važnost za sudbinu čitave Europe. Danas je ova regija uvučena u različite i proturječne procese. Riječ je o trendovima integracija u europske strukture i istodobno o nacionalističkim raspoloženjima koja se kultiviraju iznutra i izvana, o pozivima da se promjene postojeće granice, o prodiranju u regiju međunarodnih terorističkih struktura. Za sada se samo uz ograđivanje može govoriti o stabilnosti u Bosni ili Makedoniji, dok se Kosovo općenito pretvorilo u rak ranu na tijelu Europe. Razumije se, Pakt o stabilnosti u jugoistočnoj Europi, program NATO-a Partnerstvo za mir' i drugi projekti mogu pomoći u nadilaženju negativnih tendencija. Ali presudna uloga u pretvaranju Balkana u zonu mira i stabilnosti pripada samim balkanskim narodima. 'Najviše sve ovisi o nama koji živimo na Balkanu', naglasio je predsjednik Crne Gore. Riječ je o odbacivanju povijesnih mitova, o stvaranju atmosfere suradnje, poštovanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Samo u tom slučaju unikatno povijesno iskustvo višenacionalnog Balkana pretvorit će se ne u teret, već u bazu prosperiteta regije. I vrlo važnu ulogu u stvaranju takve atmosfere povjerenja i suradnje mogu odigrati masovni mediji. (RGR)