IT-11.V.AVVENIRE - ZAŠTO BIRAČI GLASUJU ZA DESNICU?

ITALIJA AVVENIRE 11. V. 2002. Kaže se ekstremna desnica ali unutra ima svega "Ako Europa mora biti, Europa mora biti za sve. Bilo bi, dakle, korisno dok u Nizozemskoj, Belgiji, Francuskoj, Danskoj, Njemačkoj i Austriji prepoznajemo utjecaj političkih pokreta koji su iz komoditeta nazvani 'ekstremna desnica', prihvatiti ideju da problem nemaju te zemlje nego se radije Europa mora suočiti s dramatičnom i možda neočekivanom manifestacijom sebe same. Pokazuje to i složeno političko smještanje tih stranaka. . (...) Smjestili smo ih tu, na 'ekstremnu desnicu', jer je to jedino mjesto na kojem uspijevamo smjestiti skupine koje zajedničku imaju gotovo samo jednu stvar: borba do istrjebljenja protiv kriminala i ideju da je taj problem vezan uz useljavanje. I zapravo je, Fortuynova Nizozemska, oduvijek bila zemlja za prihvat, Hamburg, najkozmopolitskiji grad Njemačke, a u kojemu je Schill sudac, Provansa, regija nastanjivanja useljenika gdje je mogućnost da se bude pokraden ili opljačkan dvostruka nego u Engleskoj a nezaposlenost mnogo (13 posto) od francuskog prosjeka (9 posto). Provansa koja je dala 25 posto glasova Le Penu. Mržnja prema strancu kao takva nam je odbojna. No podcjenjivati određene impulse, njihove veze sa stvarnim potrebama ljudi, bila je teška greška. Potrebu za sigurnošću, primjerice. Koja se prebacuje na ulični kriminal, ali upućuje na druge strahove: globalizaciju koja neravnomjerno napreduje, primjerice, donoseći korist nekim regijama i dijelovima stanovništva a umrtvljujući druge prema nepredvidljivim logikama. Centar Einaudi objavio je podatke prema kojima japanska i zapadna civilizacija (po Huntigtonovoj podjeli) teže 17,5 i 63,8 posto brutto svjetske proizvodnje no s demografskog gledišta samo su 2,5 i 15,6 posto, dok islamski svijet već predstavlja 17,9, a onaj hinduistički 19,6 posto. Od tuda dolaze nenadzirani priljevi stanovništva, zbjegovi, polemike o imigraciji u zemljama dolaska. Tipična reakcija do sada su bili prijezir ili demonizacija. Vječni moralni izgon koji je Fortuyna, Dewintera i Schilla gurnuo prema pristanku osoba koje se nisu znale očitovati ali su imale nešto za kazati. To je gubitnička strategija a pokazuju to Nizozemska, Belgija i Francuska. Mnogo je bolje prošlo u Italiji i Njemačkoj, gdje su određena zastranjenja do sada bila apsorbirana u politički okvir i tako ponovno uvedena u korito institucionalne rasprave.(...) To su dvojbe koje već imaju planetarnu dimenziju. Kako bi se s njima suočila Europi je potrebna jedinstvena strategija. Koja počinje, kao što su rekli Prodi i povjerenik EU-a za unutarnje poslove Vitorino, obranom europskog prostora slobode 'od terorizma, organiziranog kriminala i nenadziranog useljavanja' i 'integriranog upravljanja' granicama. No treba se nastaviti i s isto toliko integriranom upravom, ali sveukupno obnovljenom, europskih politika za suradnju i razvoj. Moramo poduzeti mjere kako bi milijuni osoba našli konkretne nade u život u svojim zemljama porijekla. 1 posto svjetskog stanovništva, kaže Svjetska banka, ima bogatstvo jednako svim dobrima 57 posto siromašnijeg stanovništva svijeta. Čudi li što se ovi posljednji žele preseliti? Europa ima novac, kulturu i tehnologiju da učini i nešto bolje", piše Fulvio Scaglione.